Romi danas slave Đurđevdan, praznik kojim ispraćaju zimu i uz igru i pjesmu se raduju buđenju proljeća.
U prošlosti su Romi ovim praznikom obilježavali prekid zimovanja te pokrećući svoje čerge, kretali na put i živjeli „na točkovima“ sve do kraja ljeta kada bi se vraćali kući.
Običaj je da se na Đurđevdan ukućani umivaju i kupaju izvorskom vodom u koju se najčešće stavlja cvijeće, grančice vrbe, obojeno crveno jaje koje simbolizira zdravlje. Nakon toga slijedi slavlje uz glazbu, igru, a za Đurđevdan treba da bude što bogatija trpeza.
Pripreme za proslavu Đurđevdana obično počinju dan ranije.
Predsjednica Udruženja Romkinja Centar za majke „Nada“ Kakanj Zemina-Nuna Vehabović ispričala je u razgovoru za Fenu da dan prije, 5. svibnja, omladina, djevojke, žene odlaze na omahu kod starog mlina na rijeci Zgošći, gdje natoče vodu te beru jorgovan, vrbu, žaru koje stavljaju u vodu kojom se sutradan rano ujutro umivaju.
Vehabović napominje da se na Đurđevdan boje jaja, ističući da ona to rada na prirodan način pomoću ljuske crvenog luka, ne koristeći umjetne boje.
Kaže da se tog dana pripremaju razna jela i kolači, a peku se janjci kako bi se ugostila porodica i prijatelji, te veselilo uz igru i pjesmu.
Ističe da je važno očuvati ovu tradiciju, da se ne zaboravi.
''Mi mlađima ovo ostavljamo, da ne zaborave svoju tradiciju i kulturu'', kazala je na kraju Vehabović.
U prošlosti su Romi ovim praznikom obilježavali prekid zimovanja te pokrećući svoje čerge, kretali na put i živjeli „na točkovima“ sve do kraja ljeta kada bi se vraćali kući.
Običaj je da se na Đurđevdan ukućani umivaju i kupaju izvorskom vodom u koju se najčešće stavlja cvijeće, grančice vrbe, obojeno crveno jaje koje simbolizira zdravlje. Nakon toga slijedi slavlje uz glazbu, igru, a za Đurđevdan treba da bude što bogatija trpeza.
Pripreme za proslavu Đurđevdana obično počinju dan ranije.
Predsjednica Udruženja Romkinja Centar za majke „Nada“ Kakanj Zemina-Nuna Vehabović ispričala je u razgovoru za Fenu da dan prije, 5. svibnja, omladina, djevojke, žene odlaze na omahu kod starog mlina na rijeci Zgošći, gdje natoče vodu te beru jorgovan, vrbu, žaru koje stavljaju u vodu kojom se sutradan rano ujutro umivaju.
Vehabović napominje da se na Đurđevdan boje jaja, ističući da ona to rada na prirodan način pomoću ljuske crvenog luka, ne koristeći umjetne boje.
Kaže da se tog dana pripremaju razna jela i kolači, a peku se janjci kako bi se ugostila porodica i prijatelji, te veselilo uz igru i pjesmu.
Ističe da je važno očuvati ovu tradiciju, da se ne zaboravi.
''Mi mlađima ovo ostavljamo, da ne zaborave svoju tradiciju i kulturu'', kazala je na kraju Vehabović.
