Sakib Softić ne može biti agent koji predstavlja BiH pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, a reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije za genocid zakonski je moguće podnijeti samo od strane ovlaštenog organa u BiH, a ne od strane bilo kojeg pojedinca, pa makar bio i član Predsjedništva Bakir Izetbegović, objavile su Nezavisne novine pozivajući se na izvore iz Haaga.
Naime, Nezavisne novine navode kako im je izvor upućen u procedure na Sudu u Haagu, a koji, zbog prirode svog posla ne može izlaziti službeno u javnost, objasnio da bi zemlja mogla imati agenta koji je zastupa pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, mora biti na listi zemalja u kolumni "Pending Cases", koja je izložena na internetskoj stranici te institucije.
''Uvidom na spomenutu stranicu, vidljivo je da BiH nije na toj listi, čime ne može imati ovlaštenog agenta pred tom institucijom'', pišu Nezavisne navodeći kako je iz informacija koje su dobili, jasno da ovlaštenje mora dati Predsjedništvo BiH, kao najviši organ zadužen za vođenje vanjske politike, koji svoj nalog, putem ministra vanjskih poslova, može proslijediti veleposlaniku BiH u Haagu. Ovim je potvrđeno ono na što su najviši predstavnici srpskog naroda na državnoj i entitetskoj razini mjesecima upozoravali.
Izvor je novinarima sugerirao da pogledaju zadnji slučaj revizije teritorijalnog spora između Malezije i Singapura iz svibnja 2008. godine. Kako je objasnio izvor, ako BiH želi da njezina eventualna revizija bude validna, morat će podnijeti sličnu argumentaciju kao u ovom predmetu. Malezija je 3. veljače 2017. podnijela zahtjev za reviziju odluke po kojoj je određena teritorija dosuđena Singapuru. Pozvali su se na dokumente koja su otkrili između kolovoza 2016. i siječnja 2017. po kojima se, kako tvrdi, vidi da teritorija pripada Maleziji. Ono što bi za BiH moglo biti zanimljivo je činjenica da Malezija u zahtjevu navodi da je s dokumenata tek nedavno skinuta oznaka državne tajne, te da prinošenje dokumenata nije dokaz nemarnosti Malezije, već činjenice da joj oni nisu ni mogli biti dostupni, što znači da nije moguće podnijeti dokaze koji su bili dostupni ranije.
Prema riječima Refika Hodžića, nekadašnjeg glasnogovornika Haaškog tribunala, skoro da je nemoguće da Sarajevo ima nove dokaze na osnovu kojih bi se zasnivao zahtjev za reviziju presude.
"I da postoje, BiH je u situaciji u kojoj skoro pa da nema šanse da proceduralno sud to prihvati, s obzirom na odredbe člana 61. Statuta, koji izričito predviđa da bilo kakvi novi dokazi, koji bi bili odlučujuće prirode po reviziju, moraju biti podneseni šest mjeseci od saznanja o njihovom postojanju", rekao je Hodžić.
"Bilo bi apsolutno nevjerojatno da se čitavih 10 godina nije znalo za takve dokaze, a da su oni otkriveni sad", zaključio je Hodžić.
Naime, Nezavisne novine navode kako im je izvor upućen u procedure na Sudu u Haagu, a koji, zbog prirode svog posla ne može izlaziti službeno u javnost, objasnio da bi zemlja mogla imati agenta koji je zastupa pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, mora biti na listi zemalja u kolumni "Pending Cases", koja je izložena na internetskoj stranici te institucije.
''Uvidom na spomenutu stranicu, vidljivo je da BiH nije na toj listi, čime ne može imati ovlaštenog agenta pred tom institucijom'', pišu Nezavisne navodeći kako je iz informacija koje su dobili, jasno da ovlaštenje mora dati Predsjedništvo BiH, kao najviši organ zadužen za vođenje vanjske politike, koji svoj nalog, putem ministra vanjskih poslova, može proslijediti veleposlaniku BiH u Haagu. Ovim je potvrđeno ono na što su najviši predstavnici srpskog naroda na državnoj i entitetskoj razini mjesecima upozoravali.
Izvor je novinarima sugerirao da pogledaju zadnji slučaj revizije teritorijalnog spora između Malezije i Singapura iz svibnja 2008. godine. Kako je objasnio izvor, ako BiH želi da njezina eventualna revizija bude validna, morat će podnijeti sličnu argumentaciju kao u ovom predmetu. Malezija je 3. veljače 2017. podnijela zahtjev za reviziju odluke po kojoj je određena teritorija dosuđena Singapuru. Pozvali su se na dokumente koja su otkrili između kolovoza 2016. i siječnja 2017. po kojima se, kako tvrdi, vidi da teritorija pripada Maleziji. Ono što bi za BiH moglo biti zanimljivo je činjenica da Malezija u zahtjevu navodi da je s dokumenata tek nedavno skinuta oznaka državne tajne, te da prinošenje dokumenata nije dokaz nemarnosti Malezije, već činjenice da joj oni nisu ni mogli biti dostupni, što znači da nije moguće podnijeti dokaze koji su bili dostupni ranije.
Prema riječima Refika Hodžića, nekadašnjeg glasnogovornika Haaškog tribunala, skoro da je nemoguće da Sarajevo ima nove dokaze na osnovu kojih bi se zasnivao zahtjev za reviziju presude.
"I da postoje, BiH je u situaciji u kojoj skoro pa da nema šanse da proceduralno sud to prihvati, s obzirom na odredbe člana 61. Statuta, koji izričito predviđa da bilo kakvi novi dokazi, koji bi bili odlučujuće prirode po reviziju, moraju biti podneseni šest mjeseci od saznanja o njihovom postojanju", rekao je Hodžić.
"Bilo bi apsolutno nevjerojatno da se čitavih 10 godina nije znalo za takve dokaze, a da su oni otkriveni sad", zaključio je Hodžić.
