Stvaranjem povoljnih kreditnih linija preko Razvojne banke Federacije BiH pojedinci, tvrtke, turističke organizacije i klasteri trebali bi dobiti financijsku potporu za primjereniji razvoj malog i srednjeg, ali i velikog turističkog poduzetništva. Kreditne linije, prema tvrdnjama Federalnog zavoda za programiranje razvoja, trebale bi do 2027. godine biti usmjerene u jači razvoj ruralnoga turizma, adaptaciju soba, apartmana u kućanstvima u male obiteljske hotele. Posebna pozornost nakon pojave epidemije trebala bi se usmjeriti u revitalizaciju tradicijskih kuća u napuštenim selima, zaseocima nerazvijenih područja, izgradnju smještajnih objekata namijenjenih tržištima posebnih interesa, izgradnju tematskih sadržaja turističke ponude, ubrzavanje rasta planinskih i drugih turistički nerazvijenih područja, piše Večernji list BiH.
Destinacijske zajednice
Iz Federalnoga zavoda za programiranje razvoja smatraju kako je potrebno razmotriti preusmjeravanje postojećih turističkih zajednica u Federaciji BiH u tzv. destinacijske menadžment-organizacije, što može značajno doprinijeti uspostavljanju destinacijskog turizma i lanca vrijednosti. Potrebno je osigurati edukaciju i podržati udruživanje poduzetnika kako bi se postigla uređenija, tematiziranija i sadržajnija ponuda na razini destinacija, lanaca vrijednosti i klastera, s posebnim naglaskom na potpore poduzetništvu u ruralnim sredinama. Potrebno je raditi na sustavnom i kontinuiranom podizanju svijesti stanovništva u ruralnim krajevima edukativnim predavanjima i stručnim radionicama o mogućnostima i važnosti bavljenja turizmom, očuvanju tradicionalnih i autohtonih proizvoda, autentične prirodne i kulturne baštine. Još prije tri godine Udruga poslodavaca FBiH išla je s prijedlogom prema federalnoj Vladi po kojem bi osnivači turističkih zajednica mogle biti privatne tvrtke. Županijske vlade ne moraju biti pravni osnivači takvih zajednica, a privatne tvrtke ne moraju, kao što je bio slučaj godinama, plaćati obvezne doprinose za rad turističkih zajednica. Prije tri godine poslodavci su podržali odredbe iz radnog teksta kojim se propisuje da se ne uvodi članarina za poslodavce koji se bave ovom djelatnošću.
Novi zakon i strategije
Izaslanstvo poslodavaca u Ekonomsko-socijalnom vijeću smatra kako upravo njihova Vlada ne treba biti osnivač turističke zajednice, nego da osnivači trebaju biti tvrtke koje se bave tom djelatnošću te da Vlada ne treba financirati Turističku zajednicu, kao ni birati direktora i radna tijela, odnosno Nadzorni i Upravni odbor. Spomenimo kako je novim Zakonom o turizmu predviđeno da se turističke zajednice mogu formirati na razini Federacije BiH, županija, ali gradova i općina, kao i međuopćinske turističke agencije. Zakonom se na novi način utvrđuju obrasci i mjere za financiranje i davanje poticaja za razvoj turizma, obavljanje turističke djelatnosti, turističkih agencija, turističkih vodiča…, organizacija. Kako su se do sada vlasti u Federaciji BiH odnosile prema turizmu, kao značajnoj grani gospodarstva, ilustrira podatak da su za izradu dokumenta “Strategija razvoja turizma od 2008. do 2018.” potrošili više od 683 KM, a da tu strategiju nikad nije usvojio Parlament Federacije BiH. Iako stara strategija o razvoju turizma od 2008. do 2018. godine, na kojoj su radile brojne ekipe stručnjaka, sveučilišnih profesora, nikada nije prihvaćena, a novac je potrošen za njezinu izradu, kasni se i s izradom nove strategije za razdoblje od 2018. do 2028. godine.
Destinacijske zajednice
Iz Federalnoga zavoda za programiranje razvoja smatraju kako je potrebno razmotriti preusmjeravanje postojećih turističkih zajednica u Federaciji BiH u tzv. destinacijske menadžment-organizacije, što može značajno doprinijeti uspostavljanju destinacijskog turizma i lanca vrijednosti. Potrebno je osigurati edukaciju i podržati udruživanje poduzetnika kako bi se postigla uređenija, tematiziranija i sadržajnija ponuda na razini destinacija, lanaca vrijednosti i klastera, s posebnim naglaskom na potpore poduzetništvu u ruralnim sredinama. Potrebno je raditi na sustavnom i kontinuiranom podizanju svijesti stanovništva u ruralnim krajevima edukativnim predavanjima i stručnim radionicama o mogućnostima i važnosti bavljenja turizmom, očuvanju tradicionalnih i autohtonih proizvoda, autentične prirodne i kulturne baštine. Još prije tri godine Udruga poslodavaca FBiH išla je s prijedlogom prema federalnoj Vladi po kojem bi osnivači turističkih zajednica mogle biti privatne tvrtke. Županijske vlade ne moraju biti pravni osnivači takvih zajednica, a privatne tvrtke ne moraju, kao što je bio slučaj godinama, plaćati obvezne doprinose za rad turističkih zajednica. Prije tri godine poslodavci su podržali odredbe iz radnog teksta kojim se propisuje da se ne uvodi članarina za poslodavce koji se bave ovom djelatnošću.
Novi zakon i strategije
Izaslanstvo poslodavaca u Ekonomsko-socijalnom vijeću smatra kako upravo njihova Vlada ne treba biti osnivač turističke zajednice, nego da osnivači trebaju biti tvrtke koje se bave tom djelatnošću te da Vlada ne treba financirati Turističku zajednicu, kao ni birati direktora i radna tijela, odnosno Nadzorni i Upravni odbor. Spomenimo kako je novim Zakonom o turizmu predviđeno da se turističke zajednice mogu formirati na razini Federacije BiH, županija, ali gradova i općina, kao i međuopćinske turističke agencije. Zakonom se na novi način utvrđuju obrasci i mjere za financiranje i davanje poticaja za razvoj turizma, obavljanje turističke djelatnosti, turističkih agencija, turističkih vodiča…, organizacija. Kako su se do sada vlasti u Federaciji BiH odnosile prema turizmu, kao značajnoj grani gospodarstva, ilustrira podatak da su za izradu dokumenta “Strategija razvoja turizma od 2008. do 2018.” potrošili više od 683 KM, a da tu strategiju nikad nije usvojio Parlament Federacije BiH. Iako stara strategija o razvoju turizma od 2008. do 2018. godine, na kojoj su radile brojne ekipe stručnjaka, sveučilišnih profesora, nikada nije prihvaćena, a novac je potrošen za njezinu izradu, kasni se i s izradom nove strategije za razdoblje od 2018. do 2028. godine.
