Gubitak ljudi najteži je problem koji imamo. Uz prirodne resurse, to je jedino što se nikada ne može nadoknaditi. A po svemu sudeći, BiH se od zemlje s ogromnim viškom radne snage dovela u situaciju da joj sada nedostaje radnika. Izgleda da je taj “spremnik”, za koji su poslodavci mislili da je nepresušan, ipak presušio, piše Večernji list.
Medicinari, vozači, građevinci...
Vozači, zavarivači, fasaderi, zidari, bravari, armirači, elektromonteri i građevinski radnici i dalje su oni čija zanimanja “otvaraju vrata” Slovenije radnicima iz Bosne i Hercegovine. Osim u Sloveniju, posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH radnici odlaze i u Njemačku, i to samo oni koji imaju završenu srednju medicinsku školu općeg smjera.
Slovenija za zanatlije i Njemačka za medicinske sestre i tehničare godinama unatrag bile su obećane zemlje u koje je odlazilo mnogo radnika iz Bosne i Hercegovine.
Međutim, u pet mjeseci ove godine svoj posao u tim zemljama Europske unije našlo je manje bh. državljana. Pokazuju to podaci Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine. - U prvih pet mjeseci ove godine u Sloveniji je izdano 5238 radnih dozvola, dok je u istom razdoblju prošle godine izdano 5557 radnih dozvola - navode. S druge strane, u Njemačku odlaze samo medicinske sestre odnosno tehničari. - U prvih pet mjeseci ove godine u Njemačkoj je posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH zaposleno 37 osoba, dok je prošle godine taj broj bio 99 - ističu.
Kada je riječ o odlasku medicinskog kadra, Goran Motika, potpredsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, ranije je za Nezavisne istaknuo kako se iscrpio broj medicinskih djelatnika koji bi mogli ići u Njemačku. - Na zavodu za zapošljavanje ih nema. Nema tko otići. Oni koji su bili spremni otići, već su otišli. Ostali su zaposleni ovdje. Također, ljudi mijenjaju i branše. Sada, radeći u nekom boljem supermarketu, ljudi zarade tu plaću ili i više radeći kao konobari - kaže Motika, objašnjavajući zašto je sve manje kadra u toj oblasti. Kako dodaje, razlog manjeg odlaska zasigurno nije bolja situacija u spomenutoj branši, već isključivo iscrpljen broj radne snage.
Posao u zemljama Europe, uglavnom u Njemačkoj i Sloveniji, tijekom protekle godine posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH pronašlo je 13.490 radnika, što je na dnevnoj razini više od 35 osoba. Tako je u 2023. radno mjesto u Sloveniji putem spomenute agencije, koja za Bosnu i Hercegovinu posreduje u svim zapošljavanjima, pronašlo 13.090 osoba, dok je za posao u Njemačkoj, gdje preko Agencije idu samo osobe sa završenom srednjom medicinskom školom općeg ili pedijatrijskog smjera, koje imaju položen stručni ispit u Bosni i Hercegovini te znanje njemačkog jezika najmanje na B1 razini, odobreno 400 radnih dozvola. Za razliku od 2023., u 2022. broj izdanih dozvola bio je veći za 5375, odnosno izdano je ukupno njih 18.865. Do sada su najviše traženi vozači raznih kategorija, zavarivači, armirači, zidari, elektroinstalateri, bravari, fasaderi i građevinski radnici.
Uvoz radnika nije rješenje
Ekonomisti ističu da su stvarni podaci o odlasku radne snage mnogo veći, osobito kada je riječ o Sloveniji i Austriji. Iz Agencije kažu kako je mnogo onih koji bez posrednika odlaze u te zemlje na rad te da je Agencija za rad i zapošljavanje u 2023. posredovala u zapošljavanju 400 medicinskih djelatnika u Njemačkoj. O ozbiljnosti situacije govori i podatak da je samo u razdoblju od sedam godina, od 2013. do 2020., u Njemačku otišlo raditi 5858 medicinskih djelatnika i njegovatelja.
Od 2013. do 2023. godine Bosnu i Hercegovinu napustilo je 600.000 stanovnika, a po nekim procjenama relevantnih institucija Bosna i Hercegovina bi do 2060. mogla izgubiti između 50 i 70 posto stanovništva u slučaju nastavka dosadašnjih trendova. Mladi Bosnu i Hercegovinu uglavnom ne vide kao mjesto gdje će graditi svoju budućnost. Više od 50 posto njih želi napustiti zemlju zbog lošeg sustava obrazovanja, tržišta rada te korupcije. Kao rezultat migracija, prema istraživanjima Westminster fondacije za demokraciju, bosanskohercegovačko društvo izgubi ukupno 1,5 milijardi eura svake godine.
Postoje i oni koji smatraju da se sve to lako riješi uvozom radne snage iz Bangladeša, Nepala i sličnih područja, ali to je tek trajna destrukcija društva. Ovaj odlazak kvalificirane radne snage, koja nam je nužna, naravno, i veliki je ekonomski gubitak, ali ipak najveći gubitak ljudi, bez obzira na kvalifikacije.
Medicinari, vozači, građevinci...
Vozači, zavarivači, fasaderi, zidari, bravari, armirači, elektromonteri i građevinski radnici i dalje su oni čija zanimanja “otvaraju vrata” Slovenije radnicima iz Bosne i Hercegovine. Osim u Sloveniju, posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH radnici odlaze i u Njemačku, i to samo oni koji imaju završenu srednju medicinsku školu općeg smjera.
Slovenija za zanatlije i Njemačka za medicinske sestre i tehničare godinama unatrag bile su obećane zemlje u koje je odlazilo mnogo radnika iz Bosne i Hercegovine.
Međutim, u pet mjeseci ove godine svoj posao u tim zemljama Europske unije našlo je manje bh. državljana. Pokazuju to podaci Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine. - U prvih pet mjeseci ove godine u Sloveniji je izdano 5238 radnih dozvola, dok je u istom razdoblju prošle godine izdano 5557 radnih dozvola - navode. S druge strane, u Njemačku odlaze samo medicinske sestre odnosno tehničari. - U prvih pet mjeseci ove godine u Njemačkoj je posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH zaposleno 37 osoba, dok je prošle godine taj broj bio 99 - ističu.
Kada je riječ o odlasku medicinskog kadra, Goran Motika, potpredsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, ranije je za Nezavisne istaknuo kako se iscrpio broj medicinskih djelatnika koji bi mogli ići u Njemačku. - Na zavodu za zapošljavanje ih nema. Nema tko otići. Oni koji su bili spremni otići, već su otišli. Ostali su zaposleni ovdje. Također, ljudi mijenjaju i branše. Sada, radeći u nekom boljem supermarketu, ljudi zarade tu plaću ili i više radeći kao konobari - kaže Motika, objašnjavajući zašto je sve manje kadra u toj oblasti. Kako dodaje, razlog manjeg odlaska zasigurno nije bolja situacija u spomenutoj branši, već isključivo iscrpljen broj radne snage.
Posao u zemljama Europe, uglavnom u Njemačkoj i Sloveniji, tijekom protekle godine posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH pronašlo je 13.490 radnika, što je na dnevnoj razini više od 35 osoba. Tako je u 2023. radno mjesto u Sloveniji putem spomenute agencije, koja za Bosnu i Hercegovinu posreduje u svim zapošljavanjima, pronašlo 13.090 osoba, dok je za posao u Njemačkoj, gdje preko Agencije idu samo osobe sa završenom srednjom medicinskom školom općeg ili pedijatrijskog smjera, koje imaju položen stručni ispit u Bosni i Hercegovini te znanje njemačkog jezika najmanje na B1 razini, odobreno 400 radnih dozvola. Za razliku od 2023., u 2022. broj izdanih dozvola bio je veći za 5375, odnosno izdano je ukupno njih 18.865. Do sada su najviše traženi vozači raznih kategorija, zavarivači, armirači, zidari, elektroinstalateri, bravari, fasaderi i građevinski radnici.
Uvoz radnika nije rješenje
Ekonomisti ističu da su stvarni podaci o odlasku radne snage mnogo veći, osobito kada je riječ o Sloveniji i Austriji. Iz Agencije kažu kako je mnogo onih koji bez posrednika odlaze u te zemlje na rad te da je Agencija za rad i zapošljavanje u 2023. posredovala u zapošljavanju 400 medicinskih djelatnika u Njemačkoj. O ozbiljnosti situacije govori i podatak da je samo u razdoblju od sedam godina, od 2013. do 2020., u Njemačku otišlo raditi 5858 medicinskih djelatnika i njegovatelja.
Od 2013. do 2023. godine Bosnu i Hercegovinu napustilo je 600.000 stanovnika, a po nekim procjenama relevantnih institucija Bosna i Hercegovina bi do 2060. mogla izgubiti između 50 i 70 posto stanovništva u slučaju nastavka dosadašnjih trendova. Mladi Bosnu i Hercegovinu uglavnom ne vide kao mjesto gdje će graditi svoju budućnost. Više od 50 posto njih želi napustiti zemlju zbog lošeg sustava obrazovanja, tržišta rada te korupcije. Kao rezultat migracija, prema istraživanjima Westminster fondacije za demokraciju, bosanskohercegovačko društvo izgubi ukupno 1,5 milijardi eura svake godine.
Postoje i oni koji smatraju da se sve to lako riješi uvozom radne snage iz Bangladeša, Nepala i sličnih područja, ali to je tek trajna destrukcija društva. Ovaj odlazak kvalificirane radne snage, koja nam je nužna, naravno, i veliki je ekonomski gubitak, ali ipak najveći gubitak ljudi, bez obzira na kvalifikacije.
