Predsjednik RH Zoran Milanović je izjavio da Hrvatska neće podržati završnu deklaraciju NATO-a, čiji summit se održava u Bruxellesu.
Uoči odlaska na summit, Milanović je upozorio kako za RH nije prihvatljiv prijedlog završne deklaracije jer dio članica NATO-a ne želi da se u njoj spomenu Daytonski sporazum i konstitutivni narodi u BiH: “Morat ću o tome na summitu razgovarati, inače nećemo dati suglasnost na završnu deklaraciju jer nas se tretira kao sitan kusur. Netko ima problem da se u završnoj deklaraciji NATO-a spominje Daytonski sporazum i tri konstitutivna naroda.”
Nino Raspudić rekao je u programu N1 kako ovo nije prvi put da se zaobilazi samo spominjanje Daytona.
“Dayton je međunarodni mirovni sporazum koji je veliko postignuće jer je okončao jedan strašan rat i Hrvatska je supotpisnik i njegov jamac. Kad se u mnogočemu mijenjao od visokih predstavnika i dokidala su se prava Hrvata, Hrvatska je stajala sa strane i provodila jednu kukavičku nepolitiku. Strahuje od svake packe i miga koji dolazi iz Berlina i iz Bruxellesa.
S Milanovićevim potezom konačno smo nastupili kao država i Hrvatska je stala u zaštitu prava Hrvata u BiH. Jednostrano raskopavanje mirovnog sporazuma je zločinačka politika. Neke europske zemlje to provode, konkretno Njemačka… Konstitucionalni narodi su temelj BiH. Takvu politiku ne mogu drugačije nazvati. Očito je da je to sustavna politika. Hrvatska je već dva desetljeća bila potpuno pasivna.
Što znači kad nemate stvarne predstavnike Hrvata u tijelima vlasti BiH, svjedoči situacija oko Pelješkog Mosta kada se htjelo tužiti Hrvatsku i zaustaviti gradnju pa smo se našli u situaciji da Dodik ulaže veto”, komentirao je Raspudić.
Kaže da se intenzivno barem 15 godina bavi tim stvarima u javnom prostoru, a sada i u politici.
''Marija Pejčinović Burić provodi antihrvatsku politiku, politiku dokidanja konstitutivnosti naroda u BiH, što je temelj Daytona'', navodi Raspudić.
Ne sumnja da su Plenković i Grlić Radman spremni pomoći Hrvatima u BiH, ali nisu spremni napraviti ništa čime bi se zamjerili Berlinu ili Europskoj uniji.
“Plenkovićeva politika ne smije prijeći crtu zamjeranja onoga što trenutno gura njemačka vanjska politika koja je dominantna u EU”, kazao je Raspudić.
Odgovarajući na pitanje je li Most benevolentan prema Milanoviću, rekao je da će pohvaliti ono što je za pohvaliti: “Ovim potezom pokazao je da je njegova politika prema BiH konkretna… Ovaj potez nije bio samo u korist Hrvata, nego i mira i sigurnosti BiH u cjelini. Ako bude razloga za kritike, kudit ćemo ga.”
Rekao je da Milanovićev mandat obilježavaju dvije stvari, a prvi je pandemija: “Ovo što živimo već godinu i četiri mjeseca nije život nego je životarenje. Druga stvar je sama paradoksalnost predsjedničke figure u Hrvatskoj.
S jedne strane predsjednik ima jak legitimitet jer ga izravno biraju građani, a s druge strane njegove ovlasti su vrlo ograničene.”
Ističe da se dugoročno zalaže ili za povećanje ovlasti predsjednika Republike ili za promjenu načina izbora, u smislu da se bira u parlamentu. Za sebe kaže da je skloniji ovom prvom.
Kazao je da je sklon povećanju predsjedničkih ovlasti, ali dodao da je možda u sukobu interesa, jer, tko zna, može se i on za tri godine kandidirati?
Uoči odlaska na summit, Milanović je upozorio kako za RH nije prihvatljiv prijedlog završne deklaracije jer dio članica NATO-a ne želi da se u njoj spomenu Daytonski sporazum i konstitutivni narodi u BiH: “Morat ću o tome na summitu razgovarati, inače nećemo dati suglasnost na završnu deklaraciju jer nas se tretira kao sitan kusur. Netko ima problem da se u završnoj deklaraciji NATO-a spominje Daytonski sporazum i tri konstitutivna naroda.”
Nino Raspudić rekao je u programu N1 kako ovo nije prvi put da se zaobilazi samo spominjanje Daytona.
“Dayton je međunarodni mirovni sporazum koji je veliko postignuće jer je okončao jedan strašan rat i Hrvatska je supotpisnik i njegov jamac. Kad se u mnogočemu mijenjao od visokih predstavnika i dokidala su se prava Hrvata, Hrvatska je stajala sa strane i provodila jednu kukavičku nepolitiku. Strahuje od svake packe i miga koji dolazi iz Berlina i iz Bruxellesa.
S Milanovićevim potezom konačno smo nastupili kao država i Hrvatska je stala u zaštitu prava Hrvata u BiH. Jednostrano raskopavanje mirovnog sporazuma je zločinačka politika. Neke europske zemlje to provode, konkretno Njemačka… Konstitucionalni narodi su temelj BiH. Takvu politiku ne mogu drugačije nazvati. Očito je da je to sustavna politika. Hrvatska je već dva desetljeća bila potpuno pasivna.
Što znači kad nemate stvarne predstavnike Hrvata u tijelima vlasti BiH, svjedoči situacija oko Pelješkog Mosta kada se htjelo tužiti Hrvatsku i zaustaviti gradnju pa smo se našli u situaciji da Dodik ulaže veto”, komentirao je Raspudić.
Kaže da se intenzivno barem 15 godina bavi tim stvarima u javnom prostoru, a sada i u politici.
''Marija Pejčinović Burić provodi antihrvatsku politiku, politiku dokidanja konstitutivnosti naroda u BiH, što je temelj Daytona'', navodi Raspudić.
Ne sumnja da su Plenković i Grlić Radman spremni pomoći Hrvatima u BiH, ali nisu spremni napraviti ništa čime bi se zamjerili Berlinu ili Europskoj uniji.
“Plenkovićeva politika ne smije prijeći crtu zamjeranja onoga što trenutno gura njemačka vanjska politika koja je dominantna u EU”, kazao je Raspudić.
Odgovarajući na pitanje je li Most benevolentan prema Milanoviću, rekao je da će pohvaliti ono što je za pohvaliti: “Ovim potezom pokazao je da je njegova politika prema BiH konkretna… Ovaj potez nije bio samo u korist Hrvata, nego i mira i sigurnosti BiH u cjelini. Ako bude razloga za kritike, kudit ćemo ga.”
Rekao je da Milanovićev mandat obilježavaju dvije stvari, a prvi je pandemija: “Ovo što živimo već godinu i četiri mjeseca nije život nego je životarenje. Druga stvar je sama paradoksalnost predsjedničke figure u Hrvatskoj.
S jedne strane predsjednik ima jak legitimitet jer ga izravno biraju građani, a s druge strane njegove ovlasti su vrlo ograničene.”
Ističe da se dugoročno zalaže ili za povećanje ovlasti predsjednika Republike ili za promjenu načina izbora, u smislu da se bira u parlamentu. Za sebe kaže da je skloniji ovom prvom.
Kazao je da je sklon povećanju predsjedničkih ovlasti, ali dodao da je možda u sukobu interesa, jer, tko zna, može se i on za tri godine kandidirati?
