Jučer je u Rami, u samostanu na Šćitu, u organizaciji Bratovštine sv. Jakova održan inicijalni susret članova i zaljubljenika u hodočašće čiji je cilj umrežavanje gradova BiH kako bi se realizirale hodočasničke dionice-putevi sv. Jakova po cijeloj BiH.
Članovima je pozdrave dobrodošle uputio gvardijan Franjevačkog samostana Rama-Šćit, fra Andrija Jozić koje je prisutne upoznao s poviješću Rame i samostana te umjetničkim djelima koji krase perivoj ovog samostana.
Radni dio susreta započeo je pozdravom predsjednik Bratovštine, g. Marka Antonija Brkića, te predstavljanjem projekta. Cilj je označavanje, markiranje, povezivanje, okrjepa i pomoć svim ljudima koji se odluče na bilo koje hodočašće. G. Brkić je posebno istaknuo duhovnu dimenziju hodočašća.
O aktivnostima Bratovštine govorila je i dopredsjednica Lucija Bajkuša.
Na susretu u Rami sudjelovali su predstavnici iz Širokog Brijega, Rame, Međugorja, Travnika, Busovače, Uskoplja, Zenice, Kiseljaka, Brčkog, Deževica, Gruda, Novog Travnika, Sarajeva.
Razmijenjena su iskustva hodočašća te dogovoreni prvi koraci projekta, a to je stvaranje mreže hodočasnika u svim mjestima diljem BiH kako bi bili podrška hodočasnicima koji prolaze tim krajevima. Planirano je i markiranje staza i povezivanje svih mjesta kroz koja će voditi hodočasnička ruta.
Camino hodočašće nije samo za one koji mole krunicu i koji su hodočasnici, nego i za sve građane bez obzira na vjeru i naciju koji se žele susresti sa sobom, s Bogom. To je ujedno i susret s prirodom; vraćanje čovjeka onom bitnom. Ovim projektom hodočasnici će imati mogućnost krenuti sami uz osiguran smještaj za odmor svakih 15 km. Planiraju se oživjeti ruralna područja koja će dobiti jednu novu dimenziju hodočasničkog turizma u našoj zemlji.
Zahvaljujući Bratovštini svetog Jakova realizirana je prošle godine prva hodočasnička dionica u BiH po uzoru na španjolski Camino. Hodočasnička staza je duga 75 km i povezuje Međugorje i Imotski, a dio je europske Camino mreže puteva sv. Jakova.
Organizatori su pozvali sve ljude dobre volje da se pridruže ovoj hvale vrijednoj aktivnosti kako bi se olakšalo svima koji se žele zaputiti na bilo koje hodočašće u BiH.
O Putu sv. Jakova
Poznata hodočasnička ruta Put sv. Jakova, ili poznatije “Camino” (prema španjolskom nazivu “El Camino de Santiago”) zapravo se sastoji od čitave mreže hodočasničkih puteva diljem Europe koji se spajaju i idu prema grobu svetog apostola Jakova (španjolski Santiago) u Santiago de Compostelu u španjolskoj Galiciji. Hodočasničku rutu godišnje odluči propješačiti više od 300.000 ljudi.
Početak Camina zabilježen je početkom 9. stoljeća, kada je otkrivena grobnica apostola Jakova, koji je putovao po Pirinejskom poluotoku.
Kako navodi santiagodecompostela.net, od tada je Santiago de Compostela postao cilj mnogim hodočasnicima diljem Europe.
Camino je bio obilježen čitavom mrežom rimskih ruta koje su se spajale na ključnim mjestima na poluotoku. Ubrzo je došlo do velikog prometa na tim cestama, što je rezultiralo gradnjom mnogih bolnica, crkava, samostana i gradova uz njih. U 14. stoljeću počeo se gubiti taj hodočasnički žar zbog mnogih ratova, epidemija i prirodnih katastrofa. No oporavak rute započeo je krajem 19. stoljeća, a žar je pogotovo oživio u posljednjim godinama 20. stoljeća. Iako se ljudi danas odlučuju ići na Camino iz mnoštva razloga, put je najprije dobio na važnosti zbog svoje duhovne vrijednosti.
Iako se govori o Putu sv. Jakova – moglo bi se prije reći da se radi o putevima. Mreža koja čini Camino de Santiago je poput rijeka – mali potočići se udružuju u rijeke, a većina tih “rijeka” se spaja u Camino Francés, odnosno Francuski hodočasnički put. U srednjem vijeku su ljudi jednostavno izlazili iz svojih domova i krenuli putem Santiago de Compostele, što je razlog zašto su ti svi puteljci nastali. UNESCO je 1993. godine proglasio španjolski i francuski dio puta za Santiago UNESCO-ovom svjetskom kulturnom baštinom
Božana Nikolić
Članovima je pozdrave dobrodošle uputio gvardijan Franjevačkog samostana Rama-Šćit, fra Andrija Jozić koje je prisutne upoznao s poviješću Rame i samostana te umjetničkim djelima koji krase perivoj ovog samostana.
Radni dio susreta započeo je pozdravom predsjednik Bratovštine, g. Marka Antonija Brkića, te predstavljanjem projekta. Cilj je označavanje, markiranje, povezivanje, okrjepa i pomoć svim ljudima koji se odluče na bilo koje hodočašće. G. Brkić je posebno istaknuo duhovnu dimenziju hodočašća.
O aktivnostima Bratovštine govorila je i dopredsjednica Lucija Bajkuša.
Na susretu u Rami sudjelovali su predstavnici iz Širokog Brijega, Rame, Međugorja, Travnika, Busovače, Uskoplja, Zenice, Kiseljaka, Brčkog, Deževica, Gruda, Novog Travnika, Sarajeva.
Razmijenjena su iskustva hodočašća te dogovoreni prvi koraci projekta, a to je stvaranje mreže hodočasnika u svim mjestima diljem BiH kako bi bili podrška hodočasnicima koji prolaze tim krajevima. Planirano je i markiranje staza i povezivanje svih mjesta kroz koja će voditi hodočasnička ruta.
Camino hodočašće nije samo za one koji mole krunicu i koji su hodočasnici, nego i za sve građane bez obzira na vjeru i naciju koji se žele susresti sa sobom, s Bogom. To je ujedno i susret s prirodom; vraćanje čovjeka onom bitnom. Ovim projektom hodočasnici će imati mogućnost krenuti sami uz osiguran smještaj za odmor svakih 15 km. Planiraju se oživjeti ruralna područja koja će dobiti jednu novu dimenziju hodočasničkog turizma u našoj zemlji.
Zahvaljujući Bratovštini svetog Jakova realizirana je prošle godine prva hodočasnička dionica u BiH po uzoru na španjolski Camino. Hodočasnička staza je duga 75 km i povezuje Međugorje i Imotski, a dio je europske Camino mreže puteva sv. Jakova.
Organizatori su pozvali sve ljude dobre volje da se pridruže ovoj hvale vrijednoj aktivnosti kako bi se olakšalo svima koji se žele zaputiti na bilo koje hodočašće u BiH.
O Putu sv. Jakova
Poznata hodočasnička ruta Put sv. Jakova, ili poznatije “Camino” (prema španjolskom nazivu “El Camino de Santiago”) zapravo se sastoji od čitave mreže hodočasničkih puteva diljem Europe koji se spajaju i idu prema grobu svetog apostola Jakova (španjolski Santiago) u Santiago de Compostelu u španjolskoj Galiciji. Hodočasničku rutu godišnje odluči propješačiti više od 300.000 ljudi.
Početak Camina zabilježen je početkom 9. stoljeća, kada je otkrivena grobnica apostola Jakova, koji je putovao po Pirinejskom poluotoku.
Kako navodi santiagodecompostela.net, od tada je Santiago de Compostela postao cilj mnogim hodočasnicima diljem Europe.
Camino je bio obilježen čitavom mrežom rimskih ruta koje su se spajale na ključnim mjestima na poluotoku. Ubrzo je došlo do velikog prometa na tim cestama, što je rezultiralo gradnjom mnogih bolnica, crkava, samostana i gradova uz njih. U 14. stoljeću počeo se gubiti taj hodočasnički žar zbog mnogih ratova, epidemija i prirodnih katastrofa. No oporavak rute započeo je krajem 19. stoljeća, a žar je pogotovo oživio u posljednjim godinama 20. stoljeća. Iako se ljudi danas odlučuju ići na Camino iz mnoštva razloga, put je najprije dobio na važnosti zbog svoje duhovne vrijednosti.
Iako se govori o Putu sv. Jakova – moglo bi se prije reći da se radi o putevima. Mreža koja čini Camino de Santiago je poput rijeka – mali potočići se udružuju u rijeke, a većina tih “rijeka” se spaja u Camino Francés, odnosno Francuski hodočasnički put. U srednjem vijeku su ljudi jednostavno izlazili iz svojih domova i krenuli putem Santiago de Compostele, što je razlog zašto su ti svi puteljci nastali. UNESCO je 1993. godine proglasio španjolski i francuski dio puta za Santiago UNESCO-ovom svjetskom kulturnom baštinom
Božana Nikolić
