Srčane bolesti više nisu vodeći uzrok smrti u bogatim zemljama, sada je to karcinom koji bi mogao postati najveći svjetski ubojica u samo nekoliko desetljeća ako se nastave sadašnji trendovi, upozorili su znanstvenici.
Objavljujući otkrića dvije velike studije u medicinskom časopisu The Lancet, znanstvenici su izjavili da su iznijeli dokaze nove globalne "epidemiološke tranzicije" između različitih vrsta kroničnih bolesti.
Rak sada ubija dvostruko više ljudi od srčanih bolesti u bogatim zemljama
Dok kardiovaskularne bolesti ostaju, zasad, vodeći uzrok mortaliteta diljem svijeta među ljudima u srednjim godinama - i na njih otpada 40 posto svih smrti - to više nije slučaj u zemljama s visokih prihodima gdje rak sada ubija dvostruko više ljudi od srčanih bolesti, pokazali su rezultati studija.
"Naše rad je otkrio da je rak bio drugi najčešći uzrok smrti u svijetu 2017. i da je na njega otpalo 26 posto svih smrti. No dok stopa (srčanih bolesti) nastavlja padati, karcinom bi mogao postati vodeći uzrok smrti diljem svijeta u samo nekoliko desetljeća", rekao je Gilles Dagenais, profesor sa Sveučilišta Laval u Quebecu u Kanadi, koji je bio jedan od voditelja tog rada.
Od oko 55 milijuna umrlih osoba u svijetu 2017. godine, rekli su znanstvenici, oko 17,7 milijuna umrlo je od kardiovaskularnih bolesti.
U pozadini otprilike 70 posto tih bolesti su visoki krvni tlak, visoki kolesterol, loša prehrana i pušenje - čimbenici na koje se može utjecati.
U zemljama s visokim dohotkom liječenje visokog kolesterola i tlaka lijekovima pomoglo je u smanjenju stopa oboljelih od srčanih bolesti u zadnjih nekoliko desetljeća.
Dagenaisov tim rekao je da njihova otkrića sugeriraju da bi uzrok veće stope smrti od srčanih bolesti u siromašnijim zemljama mogla biti slabija kvaliteta zdravstvene skrbi.
Istraživanje je pokazalo da su stope prve hospitalizacije i korištenja lijekova za srčane bolesti puno niže u siromašnijim zemljama i onim sa srednjim dohotkom nego u bogatim državama.
Ovo istraživanje dio je urbane i ruralne epidemiološke (PURE) studije, objavljene u Lancetu i predstavljene na ESC kongresu u Parizu.
Među analiziranim zemljama bili su Argentina, Bangladeš, Brazil, Čile, Filipini, Indija, Iran, JAR, Kanada, Kina, Kolumbija, Malezija, Pakistan, Poljska, Saudijska Arabija, Švedska, Tanzanija, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati i Zimbabve.
Objavljujući otkrića dvije velike studije u medicinskom časopisu The Lancet, znanstvenici su izjavili da su iznijeli dokaze nove globalne "epidemiološke tranzicije" između različitih vrsta kroničnih bolesti.
Rak sada ubija dvostruko više ljudi od srčanih bolesti u bogatim zemljama
Dok kardiovaskularne bolesti ostaju, zasad, vodeći uzrok mortaliteta diljem svijeta među ljudima u srednjim godinama - i na njih otpada 40 posto svih smrti - to više nije slučaj u zemljama s visokih prihodima gdje rak sada ubija dvostruko više ljudi od srčanih bolesti, pokazali su rezultati studija.
"Naše rad je otkrio da je rak bio drugi najčešći uzrok smrti u svijetu 2017. i da je na njega otpalo 26 posto svih smrti. No dok stopa (srčanih bolesti) nastavlja padati, karcinom bi mogao postati vodeći uzrok smrti diljem svijeta u samo nekoliko desetljeća", rekao je Gilles Dagenais, profesor sa Sveučilišta Laval u Quebecu u Kanadi, koji je bio jedan od voditelja tog rada.
Od oko 55 milijuna umrlih osoba u svijetu 2017. godine, rekli su znanstvenici, oko 17,7 milijuna umrlo je od kardiovaskularnih bolesti.
U pozadini otprilike 70 posto tih bolesti su visoki krvni tlak, visoki kolesterol, loša prehrana i pušenje - čimbenici na koje se može utjecati.
U zemljama s visokim dohotkom liječenje visokog kolesterola i tlaka lijekovima pomoglo je u smanjenju stopa oboljelih od srčanih bolesti u zadnjih nekoliko desetljeća.
Dagenaisov tim rekao je da njihova otkrića sugeriraju da bi uzrok veće stope smrti od srčanih bolesti u siromašnijim zemljama mogla biti slabija kvaliteta zdravstvene skrbi.
Istraživanje je pokazalo da su stope prve hospitalizacije i korištenja lijekova za srčane bolesti puno niže u siromašnijim zemljama i onim sa srednjim dohotkom nego u bogatim državama.
Ovo istraživanje dio je urbane i ruralne epidemiološke (PURE) studije, objavljene u Lancetu i predstavljene na ESC kongresu u Parizu.
Među analiziranim zemljama bili su Argentina, Bangladeš, Brazil, Čile, Filipini, Indija, Iran, JAR, Kanada, Kina, Kolumbija, Malezija, Pakistan, Poljska, Saudijska Arabija, Švedska, Tanzanija, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati i Zimbabve.
