Najčešći problemi radnika s područja Hercegovačko-neretvanske županije, pa tako i iz Mostara su ostvarivanje minimuma radničkih prava, ostvarivanje prava na mirovinu i odlazak na porodiljini dopust, kažu za Bljesak.info iz Centra za građansku suradnju.
Naime, ovaj Centar dugoročno radi na projektu ''Zajedno za radnička prava'', pozivajući radnike da pošalju svoje priče i iskustva, te radnicima i sindikatima između ostalog nude i usluge besplatne pravne pomoći.
Najčešći problemi radnika u našoj državi, po mišljenju ovog Centra su 'rad na crno', neisplaćene plaće, neuplaćeni porezi i doprinosi na plaće, diskriminacija, mobbing, nehumani uvjeti rada, uzimanja bolovanja, dopust u slučaju smrti člana obitelji.
''Zbog konzervativnih stavova i stereotipa koji prevladavaju u našem društvu, žene su dodatno diskriminirane u sektoru rada kroz seksističke procedure zapošljavanja, stereotipe, nejednakim pristupom višim pozicijama na radnom mjestu, manje su plaćene na istom radnom mjestu (16%), dobivaju otkaz zbog trudnoće, neplaćanje porodiljinog dopusta…'', kažu nam iz Centra, navodeći kako su navedene stvari najčešći oblici kršenja radničkih prava ljudi koji im se javljaju putem besplatne pravne pomoći.
''Često se zna dogoditi da kada radnik i ne radi 'na crno', poslodavac ne može prihvatiti činjenicu da je svoju plaću radnik zaradio, te da plaća nije milostinja.Nažalost, ljudi ističu da sindikalna borba za prava radnika slabašna, jer poslodavac često brani osnivanje sindikata, ljudi se plaše ovog vida organiziranja zbog sankcija koje uvode poslodavci, poslodavci guše postojeći sindikat, potiču osnivanje tzv. 'žutih sindikata' koji podržavaju poslodavca, a ne radnike…'', kažu nam iz Centra.
Inače, Centar za građansku suradnju djeluje na području četiri županije i to Unsko-sanske, Hercegbosanske, Zapadno-hercegovačke, Hercegovačko-neretvanske.
Radnici im se javljaju iz svih općina/gradova, pa tako i iz Mostara.
''Najčešći problemi radnika s područja HNŽ-a, pa tako i iz Mostara su ostvarivanje minimuma radničkih prava, ostvarivanje prava na mirovinu, odlazak na porodiljini dopust. Sve češće nam se javljaju ljudi i ukazuju na problem koji imaju s odvjetnicima koji ih zastupaju na sudovima. Radnici ističu da su pojedini odvjetnici neažurni po pitanju poštivanja rokova koje zadaju sudovi ili jednostavno odbijaju da vode radne sporove'', rekli su nam iz Centra.
Kada govorimo o ovoj temi, ne možemo da se ne dotaknemo činjenice da su sudovi, kada su u pitanju radni sporovi, neefikasni, kažu iz Centra za građansku suradnju.
''Naime slučajevi se odvijaju vrlo sporo, pa čak slobodno možemo reći i neefikasno, jer često se za isti slučaj donose kontradiktorne presude'', objašnjavaju.
Kroz pružanje besplatne pravne pomoći, Centar za građansku suradnju je uradio istraživanje, te su došli do podataka vezanim za vrste i broj povreda radničkih prava.
''Podaci do kojih smo došli nažalost idu u prilog tvrdnji da su sudovi vrlo spori u rješavanju radnih sporova. Tako recimo kada je u pitanju Mostar, do 31.12.2016. imali su ukupno 1380 aktivnih predmeta na nižoj instanci, dok podatke za Županijski sud nikad nismo dobili od nadležnih. U Konjicu je 524 nezavršenih predmeta, na nižoj instanci. U Sanskom Mostu 450, Čapljini 443, Bihaću 189, Livnu 136, Širokom Brijegu 117, Ljubuškom 103, Bosanskoj Krupi 35, te u Cazinu 32 nezavršena predmeta. Kada govorimo o Županijskim sudovima, Županijski sud u Livnu ima najveći broj neriješenih predmeta, njih 551. Na Županijskom sudu u Bihaću njih 190 i na Županijskom sudu ŽZH 117 predmeta'', govore iz Centra.
Podsjetimo, Centar za građansku suradnju pozvao je ranije građane da ispričaju svoju radničku priču, jer već neko vrijeme im se javljaju ljudi iz različitih oblasti ljudskog djelovanja i ukazuju na svoje probleme na radnom mjestu i s poslodavcem.
''Pozivamo sve građane, ukoliko su se susreli ili bili izravno povezani s navedenim situacijama, da nam se jave, i ispričaju svoju priču, koja će biti plasirana u medije. Građani svoje priče mogu dostavljati anonimno ili pod punim imenom i prezimenom, na sljedeću e-mail adresu: [email protected], ili nas mogu kontaktirati putem broja telefona: 034 202 770. Vjerujemo da je vrlo važno da javnost bude upućeni u problematiku svakog radnika i samim tim da im se na ovaj način pruži podrška i predstave moguća rješenja''.
Naime, ovaj Centar dugoročno radi na projektu ''Zajedno za radnička prava'', pozivajući radnike da pošalju svoje priče i iskustva, te radnicima i sindikatima između ostalog nude i usluge besplatne pravne pomoći.
Najčešći problemi radnika u našoj državi, po mišljenju ovog Centra su 'rad na crno', neisplaćene plaće, neuplaćeni porezi i doprinosi na plaće, diskriminacija, mobbing, nehumani uvjeti rada, uzimanja bolovanja, dopust u slučaju smrti člana obitelji.
''Zbog konzervativnih stavova i stereotipa koji prevladavaju u našem društvu, žene su dodatno diskriminirane u sektoru rada kroz seksističke procedure zapošljavanja, stereotipe, nejednakim pristupom višim pozicijama na radnom mjestu, manje su plaćene na istom radnom mjestu (16%), dobivaju otkaz zbog trudnoće, neplaćanje porodiljinog dopusta…'', kažu nam iz Centra, navodeći kako su navedene stvari najčešći oblici kršenja radničkih prava ljudi koji im se javljaju putem besplatne pravne pomoći.
''Često se zna dogoditi da kada radnik i ne radi 'na crno', poslodavac ne može prihvatiti činjenicu da je svoju plaću radnik zaradio, te da plaća nije milostinja.Nažalost, ljudi ističu da sindikalna borba za prava radnika slabašna, jer poslodavac često brani osnivanje sindikata, ljudi se plaše ovog vida organiziranja zbog sankcija koje uvode poslodavci, poslodavci guše postojeći sindikat, potiču osnivanje tzv. 'žutih sindikata' koji podržavaju poslodavca, a ne radnike…'', kažu nam iz Centra.
Inače, Centar za građansku suradnju djeluje na području četiri županije i to Unsko-sanske, Hercegbosanske, Zapadno-hercegovačke, Hercegovačko-neretvanske.
Radnici im se javljaju iz svih općina/gradova, pa tako i iz Mostara.
''Najčešći problemi radnika s područja HNŽ-a, pa tako i iz Mostara su ostvarivanje minimuma radničkih prava, ostvarivanje prava na mirovinu, odlazak na porodiljini dopust. Sve češće nam se javljaju ljudi i ukazuju na problem koji imaju s odvjetnicima koji ih zastupaju na sudovima. Radnici ističu da su pojedini odvjetnici neažurni po pitanju poštivanja rokova koje zadaju sudovi ili jednostavno odbijaju da vode radne sporove'', rekli su nam iz Centra.
Kada govorimo o ovoj temi, ne možemo da se ne dotaknemo činjenice da su sudovi, kada su u pitanju radni sporovi, neefikasni, kažu iz Centra za građansku suradnju.
''Naime slučajevi se odvijaju vrlo sporo, pa čak slobodno možemo reći i neefikasno, jer često se za isti slučaj donose kontradiktorne presude'', objašnjavaju.
Kroz pružanje besplatne pravne pomoći, Centar za građansku suradnju je uradio istraživanje, te su došli do podataka vezanim za vrste i broj povreda radničkih prava.
''Podaci do kojih smo došli nažalost idu u prilog tvrdnji da su sudovi vrlo spori u rješavanju radnih sporova. Tako recimo kada je u pitanju Mostar, do 31.12.2016. imali su ukupno 1380 aktivnih predmeta na nižoj instanci, dok podatke za Županijski sud nikad nismo dobili od nadležnih. U Konjicu je 524 nezavršenih predmeta, na nižoj instanci. U Sanskom Mostu 450, Čapljini 443, Bihaću 189, Livnu 136, Širokom Brijegu 117, Ljubuškom 103, Bosanskoj Krupi 35, te u Cazinu 32 nezavršena predmeta. Kada govorimo o Županijskim sudovima, Županijski sud u Livnu ima najveći broj neriješenih predmeta, njih 551. Na Županijskom sudu u Bihaću njih 190 i na Županijskom sudu ŽZH 117 predmeta'', govore iz Centra.
Podsjetimo, Centar za građansku suradnju pozvao je ranije građane da ispričaju svoju radničku priču, jer već neko vrijeme im se javljaju ljudi iz različitih oblasti ljudskog djelovanja i ukazuju na svoje probleme na radnom mjestu i s poslodavcem.
''Pozivamo sve građane, ukoliko su se susreli ili bili izravno povezani s navedenim situacijama, da nam se jave, i ispričaju svoju priču, koja će biti plasirana u medije. Građani svoje priče mogu dostavljati anonimno ili pod punim imenom i prezimenom, na sljedeću e-mail adresu: [email protected], ili nas mogu kontaktirati putem broja telefona: 034 202 770. Vjerujemo da je vrlo važno da javnost bude upućeni u problematiku svakog radnika i samim tim da im se na ovaj način pruži podrška i predstave moguća rješenja''.
