Dok u BiH, prema podacima sindikata, na crno radi između 150.000 i 200.000 osoba, država malo toga u praksi poduzima kako bi se ovaj broj smanjio. S druge strane, u Srbiji država je krenula u oštru borbu sa sivom ekonomijom.
Naime, inspekcije novim zakonom imaju i nove, veće ovlasti. U Srbiji svi oni koji imaju nelegalni biznis, pa čak i u stanovima, riskiraju da zbog toga plate kaznu od čak dva milijuna dinara, što je preračunato u bh. valutu iznos od oko 32.537 KM, piše Večernji list.
Godinama se u BiH govori se o tzv. sivoj ekonomiji koja iznosi, prema nekim procjenama, između 30 i 50 posto BDP-a. Dok je Srbija krenula u borbu sa sivom ekonomijom, u FBiH kazne za neregistriranje radnje, točnije obrta, višestruko su manje. U FBiH novčanom kaznom od 1000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj vlasnik radnje-obrtnik ako obavlja obrt bez obrtnice, odnosno suglasnosti za obavljanje posebnog obrta, te će mu se izreći zaštitna mjera oduzimanja uređaja, proizvoda i opreme kojima je prekršaj izvršen, kao i nezakonito ostvarene dobiti.
Nove ovlasti inspektori u Srbiji su dobili Zakonom o inspekcijskom nadzoru koji je usvojen krajem travnja ove godine, a koji će se u potpunosti primjenjivati od iduće godine, međutim dio ovog zakona kojim se uređuje postupanje inspekcija prema, kako to u Vladi nazivaju "neregistriranim subjektima", već je počeo, prenose srbijanski mediji.
S obzirom da je u Srbiji primjetno povećanje proizvodnje tekstila u stanovima, kućama, podrumima i pomoćnim objektima, na crno, što je slučaj i u BiH, sve više rade i frizeri, kozmetičari, stomatolozi, službe za dostavu hrane, klaonice, mesnice, domovi za stare i vrtići, parkirališta, kafići i restorani.
Zbog toga Srbija je odlučila da se s ovim vidom sive ekonomije obračuna na način da je novim odredbama Zakona o inspekcijskom nadzoru omogućeno inspektorima da, uz nalog suda, mogu pretresati i stanove za koje postoji sumnja da se u njima "na crno" obavlja neka djelatnost.
Svaka inspekcija može krenuti u provjeru bez ikakvog prethodnog obavještenja i izdavanja naloga. Ako inspektore vlasnik ili zakupac stana ne pusti da izvrše kontrolu, oni za ulaz u stan dobivaju suglasnost suda. Provjera će, za razliku od dosadašnje prakse, moći biti iznenadna i nenajavljena. U slučaju da vlasnik stana odbije primiti inspektore i pored naloga suda, policija je dužna osigurati ulazak u stan.
Naime, inspekcije novim zakonom imaju i nove, veće ovlasti. U Srbiji svi oni koji imaju nelegalni biznis, pa čak i u stanovima, riskiraju da zbog toga plate kaznu od čak dva milijuna dinara, što je preračunato u bh. valutu iznos od oko 32.537 KM, piše Večernji list.
Godinama se u BiH govori se o tzv. sivoj ekonomiji koja iznosi, prema nekim procjenama, između 30 i 50 posto BDP-a. Dok je Srbija krenula u borbu sa sivom ekonomijom, u FBiH kazne za neregistriranje radnje, točnije obrta, višestruko su manje. U FBiH novčanom kaznom od 1000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj vlasnik radnje-obrtnik ako obavlja obrt bez obrtnice, odnosno suglasnosti za obavljanje posebnog obrta, te će mu se izreći zaštitna mjera oduzimanja uređaja, proizvoda i opreme kojima je prekršaj izvršen, kao i nezakonito ostvarene dobiti.
Nove ovlasti inspektori u Srbiji su dobili Zakonom o inspekcijskom nadzoru koji je usvojen krajem travnja ove godine, a koji će se u potpunosti primjenjivati od iduće godine, međutim dio ovog zakona kojim se uređuje postupanje inspekcija prema, kako to u Vladi nazivaju "neregistriranim subjektima", već je počeo, prenose srbijanski mediji.
S obzirom da je u Srbiji primjetno povećanje proizvodnje tekstila u stanovima, kućama, podrumima i pomoćnim objektima, na crno, što je slučaj i u BiH, sve više rade i frizeri, kozmetičari, stomatolozi, službe za dostavu hrane, klaonice, mesnice, domovi za stare i vrtići, parkirališta, kafići i restorani.
Zbog toga Srbija je odlučila da se s ovim vidom sive ekonomije obračuna na način da je novim odredbama Zakona o inspekcijskom nadzoru omogućeno inspektorima da, uz nalog suda, mogu pretresati i stanove za koje postoji sumnja da se u njima "na crno" obavlja neka djelatnost.
Svaka inspekcija može krenuti u provjeru bez ikakvog prethodnog obavještenja i izdavanja naloga. Ako inspektore vlasnik ili zakupac stana ne pusti da izvrše kontrolu, oni za ulaz u stan dobivaju suglasnost suda. Provjera će, za razliku od dosadašnje prakse, moći biti iznenadna i nenajavljena. U slučaju da vlasnik stana odbije primiti inspektore i pored naloga suda, policija je dužna osigurati ulazak u stan.
