Prema navodima sa summita na Aljasci, ruski predsjednik Vladimir Putin navodno želi zamrznuti rat u Ukrajini duž trenutne crte bojišnice, a zauzvrat traži predaju ostatka Donjecke regije. Rusija već drži oko 70% te oblasti, uključujući i istoimeni regionalni glavni grad, nakon više od desetljeća sukoba u kojem su Donjeck i susjedni Luhansk postali srce ratnih stradanja.
Potpuno zauzimanje Donjecka za Rusiju bi značilo učvršćivanje međunarodno nepriznate aneksije i izbjegavanje daljnjih teških vojnih gubitaka, dok bi za Ukrajinu povlačenje predstavljalo bolan gubitak teritorija i vjerojatno novi val izbjeglica, ali i pad ključnog bedema protiv budućih ruskih napredovanja, piše BBC News.
Posljednji ukrajinski bastioni
Ukrajina, prema procjeni agencije Reuters, i dalje kontrolira oko 6.600 četvornih kilometara teritorija u Donjecku, gdje je, prema nedavnim izjavama lokalnih dužnosnika, ostalo živjeti oko četvrt milijuna ljudi. Glavni urbani centri pod ukrajinskom kontrolom su Kramatorsk, Slovjansk, Kostjantinivka i Družkivka. Iako je riječ o dijelu nekadašnje glavne ukrajinske industrijske regije, Donbasa, njezino je gospodarstvo potpuno razoreno ratom.
"Stvarnost je da ovim resursima vjerojatno neće biti moguće pristupiti barem desetljeće zbog mina... Ove su zemlje potpuno uništene, ovi gradovi potpuno sravnjeni", izjavila je za Reuters dr. Marnie Howlett, predavačica na Sveučilištu Oxford.
Pojas tvrđava i važnost terena
U nedavnom izvješću američkog Instituta za proučavanje rata (ISW) spominje se "pojas tvrđava" koji se proteže 50 kilometara kroz zapadni Donjeck. "Ukrajina je provela posljednjih 11 godina ulažući vrijeme, novac i trud u jačanje pojasa tvrđava i uspostavljanje značajne obrambene infrastrukture", navodi se u izvješću.
Regionalni izvještaji govore o mreži rovova, bunkera, minskih polja i protutenkovskih prepreka. Iz ISW-a tvrde da su ruske snage koje napadaju u smjeru Pokrovska "uključene u nastojanje da ga zauzmu, što bi vjerojatno trajalo nekoliko godina".
Osim utvrda, ključnu ulogu igra i topografija. "Teren je prilično obranjiv, posebno visina Časiv Jar koja je podupirala ukrajinsku liniju", rekao je za BBC News Nick Reynolds, istraživač kopnenog ratovanja na britanskom Kraljevskom institutu ujedinjenih službi (Rusi).
Ipak, dodaje: "Ako pogledate topografiju Donbasa, istočne Ukrajine općenito, teren ukupno ne ide u prilog Ukrajincima. Grad Donjeck je na uzvisini. Sve je nizbrdo kako idete na zapad, što nije sjajno za Ukrajince u smislu vođenja obrambenih operacija".
Uzvišeni teren ključan je za promatranje, koordinaciju topničke vatre i upravljanje bespilotnim letjelicama. Reynolds ističe da je Časiv Jar, koji su Rusi nedavno proglasili osvojenim, "jedan od posljednjih dijelova uzvisina koje Ukrajinci kontroliraju".
Fokus na Donjeck
Iako je zapadni Donjeck samo mali dio bojišnice duge oko 1.100 kilometara, ovog je ljeta bio poprište nekih od najžešćih ruskih napada. Reynolds smatra da Moskva ne bi postigla značajniji napredak ni na drugim pravcima.
"Na jugu, bojišnica u Zaporižji sada je vrlo slična onoj u Donbasu, tako da bi to također bila samo borba kroz opsežne obrambene položaje. Rusi se suočavaju s istim problemom pokušavajući se probiti na sjeveru, tako da sigurno ne bi gurali otvorena vrata", objašnjava.
Mogućnost povlačenja i nove obrambene linije
Teoretski, u slučaju mirovnog sporazuma, Ukrajina bi mogla pomaknuti svoju obrambenu liniju zapadnije. No, osim nepovoljnog terena, izgradnja novih dubokih obrambenih položaja zahtijevala bi mnogo vremena. Ipak, Reynolds ne može zamisliti da bi se ukrajinska vojska odrekla zapadnog Donjecka bez borbe.
"Čak i ako Trumpova administracija pokuša iskoristiti tekuću američku podršku ili sigurnosna jamstva kao polugu... teško je vidjeti kako bi ukrajinska vlada željela odustati od tog teritorija", kaže on. I sam ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će njegova zemlja odbiti svaki ruski prijedlog o odricanju od Donbasa u zamjenu za prekid vatre, naglasivši da bi se taj teritorij mogao iskoristiti kao odskočna daska za buduće napade.
Potpuno zauzimanje Donjecka za Rusiju bi značilo učvršćivanje međunarodno nepriznate aneksije i izbjegavanje daljnjih teških vojnih gubitaka, dok bi za Ukrajinu povlačenje predstavljalo bolan gubitak teritorija i vjerojatno novi val izbjeglica, ali i pad ključnog bedema protiv budućih ruskih napredovanja, piše BBC News.
Posljednji ukrajinski bastioni
Ukrajina, prema procjeni agencije Reuters, i dalje kontrolira oko 6.600 četvornih kilometara teritorija u Donjecku, gdje je, prema nedavnim izjavama lokalnih dužnosnika, ostalo živjeti oko četvrt milijuna ljudi. Glavni urbani centri pod ukrajinskom kontrolom su Kramatorsk, Slovjansk, Kostjantinivka i Družkivka. Iako je riječ o dijelu nekadašnje glavne ukrajinske industrijske regije, Donbasa, njezino je gospodarstvo potpuno razoreno ratom.
"Stvarnost je da ovim resursima vjerojatno neće biti moguće pristupiti barem desetljeće zbog mina... Ove su zemlje potpuno uništene, ovi gradovi potpuno sravnjeni", izjavila je za Reuters dr. Marnie Howlett, predavačica na Sveučilištu Oxford.
Pojas tvrđava i važnost terena
U nedavnom izvješću američkog Instituta za proučavanje rata (ISW) spominje se "pojas tvrđava" koji se proteže 50 kilometara kroz zapadni Donjeck. "Ukrajina je provela posljednjih 11 godina ulažući vrijeme, novac i trud u jačanje pojasa tvrđava i uspostavljanje značajne obrambene infrastrukture", navodi se u izvješću.
Regionalni izvještaji govore o mreži rovova, bunkera, minskih polja i protutenkovskih prepreka. Iz ISW-a tvrde da su ruske snage koje napadaju u smjeru Pokrovska "uključene u nastojanje da ga zauzmu, što bi vjerojatno trajalo nekoliko godina".
Osim utvrda, ključnu ulogu igra i topografija. "Teren je prilično obranjiv, posebno visina Časiv Jar koja je podupirala ukrajinsku liniju", rekao je za BBC News Nick Reynolds, istraživač kopnenog ratovanja na britanskom Kraljevskom institutu ujedinjenih službi (Rusi).
Ipak, dodaje: "Ako pogledate topografiju Donbasa, istočne Ukrajine općenito, teren ukupno ne ide u prilog Ukrajincima. Grad Donjeck je na uzvisini. Sve je nizbrdo kako idete na zapad, što nije sjajno za Ukrajince u smislu vođenja obrambenih operacija".
Uzvišeni teren ključan je za promatranje, koordinaciju topničke vatre i upravljanje bespilotnim letjelicama. Reynolds ističe da je Časiv Jar, koji su Rusi nedavno proglasili osvojenim, "jedan od posljednjih dijelova uzvisina koje Ukrajinci kontroliraju".
Fokus na Donjeck
Iako je zapadni Donjeck samo mali dio bojišnice duge oko 1.100 kilometara, ovog je ljeta bio poprište nekih od najžešćih ruskih napada. Reynolds smatra da Moskva ne bi postigla značajniji napredak ni na drugim pravcima.
"Na jugu, bojišnica u Zaporižji sada je vrlo slična onoj u Donbasu, tako da bi to također bila samo borba kroz opsežne obrambene položaje. Rusi se suočavaju s istim problemom pokušavajući se probiti na sjeveru, tako da sigurno ne bi gurali otvorena vrata", objašnjava.
Mogućnost povlačenja i nove obrambene linije
Teoretski, u slučaju mirovnog sporazuma, Ukrajina bi mogla pomaknuti svoju obrambenu liniju zapadnije. No, osim nepovoljnog terena, izgradnja novih dubokih obrambenih položaja zahtijevala bi mnogo vremena. Ipak, Reynolds ne može zamisliti da bi se ukrajinska vojska odrekla zapadnog Donjecka bez borbe.
"Čak i ako Trumpova administracija pokuša iskoristiti tekuću američku podršku ili sigurnosna jamstva kao polugu... teško je vidjeti kako bi ukrajinska vlada željela odustati od tog teritorija", kaže on. I sam ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će njegova zemlja odbiti svaki ruski prijedlog o odricanju od Donbasa u zamjenu za prekid vatre, naglasivši da bi se taj teritorij mogao iskoristiti kao odskočna daska za buduće napade.
