Iako se ruski predsjednik Vladimir Putin nedavno pohvalio da ruska ratna industrija "prebacuje plan", čini se da je "potrošnja" oružja i streljiva na ukrajinskom ratištu sve veća, te se poseže za uvozom, i to prvenstveno iz Sjeverne Koreje i Irana.
Rusija je od Kim Jong-una dobila balističke rakete i već ih primjenjuje u Ukrajini, rekao je na brifingu John Kirby, savjetnik za strateške komunikacije u Vijeću nacionalne sigurnosti SAD-a. Prema njegovim riječima, prenosi BBC, Pjongjang je predao nekoliko lansirnih rampi i nekoliko desetaka balističkih raketa čiji je domet oko 900 km, što znači da bi Rusi mogu "pokriti" cijelu Ukrajinu.
Rusija u svom naoružanju ili nema (puno su ih potrošili, a proizvodnja nije laka jer je potrebno dosta "zapadnih komponenti" koje se sada, zbog sankcija, teško ili nikako ne mogu nabaviti) ili ima nedovoljno takvih balističkih raketa, navodi BBC. Najvjerojatnije se radi o raketama iz serije Hwasong, a neki tipovi tih raketa imaju doseg i do 1300 km. Naime, takvih raketa Rusi nemaju dovoljno u svom naoružanju jer njihovi raketni sustavi Iskander -M imaju domet oko 500 km (doduše, vojni stručnjaci navode da mogu dosegnuti čak 700 km).
Stoga se postavlja pitanje - može li to utjecati na situaciju na bojištu, jer se radi o vrlo efikasnim i preciznim raketama, a ukrajinska proturaketna obrana nema dovoljno efikasna sredstva protiv tih raketa. Naime, puno je lakše presresti krilate nego balističke rakete. Osim toga, krajem godine pisalo se dosta o tome kako je, nakon nedavnog posjeta Kim Jong-una Rusiji, gdje se susreo s Vladimirom Putinom, iz Sjeverne Koreje isporučeno milijun artiljerijskih granata, a u Moskvi očekuju još isporuka.
Prema navodima Reutersa, nakon što su kontejneri s artiljerijskim streljivom prešli rusku granicu, prebačeni su na vojni poligon Tihorecki u Krasnodarskom kraju, nekih 200 km od ukrajinske granice, što znači da su već iskorišteni u borbama. Podsjetimo da i jedna i druga strana imaju deficit artiljerijskog streljiva, kojeg i Rusi i Ukrajinci koriste prekomjerno, pa, kažu neki vojni analitičari, i "nerazumno".
Osim toga, u Sjevernoj Koreji boravili su i ministar obrane Sergej Šojgu i ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, koji su, kažu analitičari, dogovorili nove isporuke raketa i streljiva. Britanski ministar obrane Grant Shapps nedavno je na X-u (bivši Twitter) napisao da je Rusija, činjenicom da je iz Sjeverne Koreje dobila balističke rakete te ih primijenila u Ukrajini, "odmah prekršila nekoliko rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a".
"Svijet se okrenuo protiv Rusije, prisiljavajući Putina da se ponizi i ide ruku pod ruku sa Sjevernom Korejom kako bi nastavio svoju ilegalnu invaziju na Ukrajinu. Time je Rusija prekršila brojne rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i ugrozila sigurnost još jedne regije svijeta. Ovo mora prestati. Zajedno s našim partnerima, pobrinut ćemo se da Sjeverna Koreja plati visoku cijenu za podršku Rusiji", napisao je Shapps na društvenim mrežama.
No, kako javljaju i ruski neovisni blogeri, transporti s naoružanjem iz Sjeverne Koreje prema Rusiji se nastavljaju. Osim toga, kako su pisali Washington Post i neki izraelski mediji, Rusija i od Irana traži rakete srednjeg i dalekog dometa. U pitanju su rakete Fetah 110 (Osvajač) i Zulfikar, čiji je domet 300, odnosno 700 km, i taktički raketni sustavi Ababil kratkog dometa (do 80-100 km).
No, zasad, nema obavještajnih podataka da je isporuka dogovorena. Doduše, John Kirby je kazao da, prema američkim obavještajnim informacijama, Iran nije predao Rusiji svoje balističke rakete, premda je izvjesno da je Moskva vrlo zainteresirana za njih. Čini se da su sukobi na Bliskom istoku, odnosno u pojasu Gaze, vjerojatno spriječili i odgodili taj rusko-iranski "deal".
No, ovdje treba napomenuti da je u listopadu 2023. godine "istekao" UN-ov embargo na izvoz iranske raketne tehnologije, pa ne bi bilo zapreka da Teheran opskrbi Rusiju svojim raketama. Izraelski mediji navode da su Rusi u zamjenu za rakete Iranu ponudili svoje ratne zrakoplove Su-35. No, trenutačna zaokupljenost Irana krizom u Gazi stavila je taj posao s Rusijom na čekanje.
Rusija je od Kim Jong-una dobila balističke rakete i već ih primjenjuje u Ukrajini, rekao je na brifingu John Kirby, savjetnik za strateške komunikacije u Vijeću nacionalne sigurnosti SAD-a. Prema njegovim riječima, prenosi BBC, Pjongjang je predao nekoliko lansirnih rampi i nekoliko desetaka balističkih raketa čiji je domet oko 900 km, što znači da bi Rusi mogu "pokriti" cijelu Ukrajinu.
Rusija u svom naoružanju ili nema (puno su ih potrošili, a proizvodnja nije laka jer je potrebno dosta "zapadnih komponenti" koje se sada, zbog sankcija, teško ili nikako ne mogu nabaviti) ili ima nedovoljno takvih balističkih raketa, navodi BBC. Najvjerojatnije se radi o raketama iz serije Hwasong, a neki tipovi tih raketa imaju doseg i do 1300 km. Naime, takvih raketa Rusi nemaju dovoljno u svom naoružanju jer njihovi raketni sustavi Iskander -M imaju domet oko 500 km (doduše, vojni stručnjaci navode da mogu dosegnuti čak 700 km).
Stoga se postavlja pitanje - može li to utjecati na situaciju na bojištu, jer se radi o vrlo efikasnim i preciznim raketama, a ukrajinska proturaketna obrana nema dovoljno efikasna sredstva protiv tih raketa. Naime, puno je lakše presresti krilate nego balističke rakete. Osim toga, krajem godine pisalo se dosta o tome kako je, nakon nedavnog posjeta Kim Jong-una Rusiji, gdje se susreo s Vladimirom Putinom, iz Sjeverne Koreje isporučeno milijun artiljerijskih granata, a u Moskvi očekuju još isporuka.
Prema navodima Reutersa, nakon što su kontejneri s artiljerijskim streljivom prešli rusku granicu, prebačeni su na vojni poligon Tihorecki u Krasnodarskom kraju, nekih 200 km od ukrajinske granice, što znači da su već iskorišteni u borbama. Podsjetimo da i jedna i druga strana imaju deficit artiljerijskog streljiva, kojeg i Rusi i Ukrajinci koriste prekomjerno, pa, kažu neki vojni analitičari, i "nerazumno".
Osim toga, u Sjevernoj Koreji boravili su i ministar obrane Sergej Šojgu i ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, koji su, kažu analitičari, dogovorili nove isporuke raketa i streljiva. Britanski ministar obrane Grant Shapps nedavno je na X-u (bivši Twitter) napisao da je Rusija, činjenicom da je iz Sjeverne Koreje dobila balističke rakete te ih primijenila u Ukrajini, "odmah prekršila nekoliko rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a".
"Svijet se okrenuo protiv Rusije, prisiljavajući Putina da se ponizi i ide ruku pod ruku sa Sjevernom Korejom kako bi nastavio svoju ilegalnu invaziju na Ukrajinu. Time je Rusija prekršila brojne rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i ugrozila sigurnost još jedne regije svijeta. Ovo mora prestati. Zajedno s našim partnerima, pobrinut ćemo se da Sjeverna Koreja plati visoku cijenu za podršku Rusiji", napisao je Shapps na društvenim mrežama.
No, kako javljaju i ruski neovisni blogeri, transporti s naoružanjem iz Sjeverne Koreje prema Rusiji se nastavljaju. Osim toga, kako su pisali Washington Post i neki izraelski mediji, Rusija i od Irana traži rakete srednjeg i dalekog dometa. U pitanju su rakete Fetah 110 (Osvajač) i Zulfikar, čiji je domet 300, odnosno 700 km, i taktički raketni sustavi Ababil kratkog dometa (do 80-100 km).
No, zasad, nema obavještajnih podataka da je isporuka dogovorena. Doduše, John Kirby je kazao da, prema američkim obavještajnim informacijama, Iran nije predao Rusiji svoje balističke rakete, premda je izvjesno da je Moskva vrlo zainteresirana za njih. Čini se da su sukobi na Bliskom istoku, odnosno u pojasu Gaze, vjerojatno spriječili i odgodili taj rusko-iranski "deal".
No, ovdje treba napomenuti da je u listopadu 2023. godine "istekao" UN-ov embargo na izvoz iranske raketne tehnologije, pa ne bi bilo zapreka da Teheran opskrbi Rusiju svojim raketama. Izraelski mediji navode da su Rusi u zamjenu za rakete Iranu ponudili svoje ratne zrakoplove Su-35. No, trenutačna zaokupljenost Irana krizom u Gazi stavila je taj posao s Rusijom na čekanje.
