Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je u petak novu verziju ruske vojne doktrine u kojoj se NATO naziva temeljnom prijetnjom za sigurnost zemlje.
U doktrini se navodi zabrinutost zbog "jačanja ofenzivnih kapaciteta NATO-a izravno na ruskim granicama i poduzetih mjera za raspoređivanje globalnog sustava proturaketne obrane" u istočnoj Europi.
Ukrajina je u srijedu napravila korak prema Sjevernoatlantskom savezu odustavši od statusa nesvrstane zemlje, a ta simbolična gesta izazvala je bijes Moskve i omogućuje Kijevu da traži pristup u NATO.
Moskva je osim toga nekoliko puta upozorila na odluke Saveza da rasporedi postrojbe u nekoliko zemalja članica smještenih na ruskim granicama, poput baltičkih zemalja i Poljske, kao i na plan proturaketnog štita u istočnoj Europi.
Defenzivno obilježje ruske vojne doktrine je zadržano i stavlja naglasak na vojni angažman Rusije samo u slučaju iskorištenja svih nenasilnih rješenja.
Doktrina navodi da "postoji manja vjerojatnost velikog rata protiv Rusije", ali također navodi i popis prijetnji koje su se intenzivirale u nekim područjima poput teritorijalnih potraživanja, uplitanja u unutrašnje poslove država i slanja strateškog oružja u svemir.
Nova ruska vojna doktrina uvodi također koncept "nenuklearnog odvraćanja", od zadržavanja visoke razine pripreme konvencionalnih vojnih snaga i angažmana prema regionalnim sigurnosnim organizacijama.
Rusija si zadržava pravo korištenja svog nuklearnog arsenala u slučaju napada na nju ili njezine saveznika ili u slučaju "prijetnje za samu državu".
Moskva također navodi da je jedan od glavnih zadataka njezinih oružanih snaga u vremenu mira "jamčenje nacionalnih interesa Rusije na Arktiku", strateškoj regiji za budući razvoj gospodarstva i energetske opskrbe Rusije, oko koje se Moskva spori s SAD-om i Kanadom.
jutarnji.hr
U doktrini se navodi zabrinutost zbog "jačanja ofenzivnih kapaciteta NATO-a izravno na ruskim granicama i poduzetih mjera za raspoređivanje globalnog sustava proturaketne obrane" u istočnoj Europi.
Ukrajina je u srijedu napravila korak prema Sjevernoatlantskom savezu odustavši od statusa nesvrstane zemlje, a ta simbolična gesta izazvala je bijes Moskve i omogućuje Kijevu da traži pristup u NATO.
Moskva je osim toga nekoliko puta upozorila na odluke Saveza da rasporedi postrojbe u nekoliko zemalja članica smještenih na ruskim granicama, poput baltičkih zemalja i Poljske, kao i na plan proturaketnog štita u istočnoj Europi.
Defenzivno obilježje ruske vojne doktrine je zadržano i stavlja naglasak na vojni angažman Rusije samo u slučaju iskorištenja svih nenasilnih rješenja.
Doktrina navodi da "postoji manja vjerojatnost velikog rata protiv Rusije", ali također navodi i popis prijetnji koje su se intenzivirale u nekim područjima poput teritorijalnih potraživanja, uplitanja u unutrašnje poslove država i slanja strateškog oružja u svemir.
Nova ruska vojna doktrina uvodi također koncept "nenuklearnog odvraćanja", od zadržavanja visoke razine pripreme konvencionalnih vojnih snaga i angažmana prema regionalnim sigurnosnim organizacijama.
Rusija si zadržava pravo korištenja svog nuklearnog arsenala u slučaju napada na nju ili njezine saveznika ili u slučaju "prijetnje za samu državu".
Moskva također navodi da je jedan od glavnih zadataka njezinih oružanih snaga u vremenu mira "jamčenje nacionalnih interesa Rusije na Arktiku", strateškoj regiji za budući razvoj gospodarstva i energetske opskrbe Rusije, oko koje se Moskva spori s SAD-om i Kanadom.
jutarnji.hr
