Britanski su znanstvenici ustanovili da su pušači podložniji zarazi koronavirusom te su zbog toga u većoj opasnosti da posljedično završe na liječenju u bolnici s težim simptomima, piše francuski Liberation.
"Neka su izvješća upućivala na to da pušenje ima zaštitni učinak kad je covid posrijedi. No na te studije lako može utjecati pristranost u metodologiji", kazao je Mario Falchi, glavni autor studije koju su proveli znanstvenici s londonskog King's Collegea na dva i pol milijuna sudionika istraživanja.
"Naši rezultati jasno pokazuju da su pušači podložniji većem riziku od zaraze koronavirusom te da pate od većeg broja simptoma u odnosu na nepušače", istaknuo je.
Britanski su znanstvenici koristili podatke s aplikacije ZOE COVID Symptom, koja je razvijena kako bi pratila simptome covida i širenje zaraze. Korisnici su morali navesti informacije o svojoj dobi, visini, težini, spolu i pušenju. Potom su odgovarali na niz pitanja o svojim simptomima i njihovu trajanju.
U usporedbi s nepušačima, među aktivnim je pušačima uočena 14 posto veća vjerojatnost da će razviti tri najčešća simptoma covida - povišenu temperaturu, kratak dah i kašalj.
Još je veća vjerojatnost, 29 posto, da će se u njihovu slučaju razviti pet ili više simptoma, a čak 50 posto da će imati više od deset simptoma covida.
Najčešće prijavljeni simptomi, uz spomenuta tri, bili su gubitak mirisa, gubitak teka, umor, proljev, bol u mišićima. Što više simptoma, veća je i vjerojatnost za razvoj teže kliničke slike, objavili su znanstvenici u časopisu Thorax.
Vjerojatnost da će završiti u bolnici u usporedbi s nepušačima kod pušača koji su bili pozitivni na testu bila je 50 posto veća.
Nije dvojbeno, kažu znanstvenici, da pušenje uzrokuje teže simptoma i povećava izglede za hospitalizaciju, ali je povezano i s nižim brojem pozitivnih na PCR testovima.
Među 28.882 korisnika aplikacije koji su podvrgnuti PCR testu, udio pušača bio je veći među negativnim (9,3 posto) nego među pozitivnim (7,4 posto).
Dakle studija ne dovodi nedvojbeno u pitanje ona istraživanja koja su ukazivala na mogući zaštitni efekt nikotina, no to se odnosilo samo na asimptomatski covid.
Dr. Mario Falchi, voditelj istraživanja u King's Collegeu, tvrdi da analiza bez obzira na spomenute podatke ukazuje na to da pušenje povećava rizik od hospitalizacije te ističe da je prestanak pušenja jedna od stvari koje se mogu poduzeti kako bi se suzbile posljedice covida.
"Neka su izvješća upućivala na to da pušenje ima zaštitni učinak kad je covid posrijedi. No na te studije lako može utjecati pristranost u metodologiji", kazao je Mario Falchi, glavni autor studije koju su proveli znanstvenici s londonskog King's Collegea na dva i pol milijuna sudionika istraživanja.
"Naši rezultati jasno pokazuju da su pušači podložniji većem riziku od zaraze koronavirusom te da pate od većeg broja simptoma u odnosu na nepušače", istaknuo je.
Britanski su znanstvenici koristili podatke s aplikacije ZOE COVID Symptom, koja je razvijena kako bi pratila simptome covida i širenje zaraze. Korisnici su morali navesti informacije o svojoj dobi, visini, težini, spolu i pušenju. Potom su odgovarali na niz pitanja o svojim simptomima i njihovu trajanju.
U usporedbi s nepušačima, među aktivnim je pušačima uočena 14 posto veća vjerojatnost da će razviti tri najčešća simptoma covida - povišenu temperaturu, kratak dah i kašalj.
Još je veća vjerojatnost, 29 posto, da će se u njihovu slučaju razviti pet ili više simptoma, a čak 50 posto da će imati više od deset simptoma covida.
Najčešće prijavljeni simptomi, uz spomenuta tri, bili su gubitak mirisa, gubitak teka, umor, proljev, bol u mišićima. Što više simptoma, veća je i vjerojatnost za razvoj teže kliničke slike, objavili su znanstvenici u časopisu Thorax.
Vjerojatnost da će završiti u bolnici u usporedbi s nepušačima kod pušača koji su bili pozitivni na testu bila je 50 posto veća.
Nije dvojbeno, kažu znanstvenici, da pušenje uzrokuje teže simptoma i povećava izglede za hospitalizaciju, ali je povezano i s nižim brojem pozitivnih na PCR testovima.
Među 28.882 korisnika aplikacije koji su podvrgnuti PCR testu, udio pušača bio je veći među negativnim (9,3 posto) nego među pozitivnim (7,4 posto).
Dakle studija ne dovodi nedvojbeno u pitanje ona istraživanja koja su ukazivala na mogući zaštitni efekt nikotina, no to se odnosilo samo na asimptomatski covid.
Dr. Mario Falchi, voditelj istraživanja u King's Collegeu, tvrdi da analiza bez obzira na spomenute podatke ukazuje na to da pušenje povećava rizik od hospitalizacije te ističe da je prestanak pušenja jedna od stvari koje se mogu poduzeti kako bi se suzbile posljedice covida.
