Priča o trošarinama u BiH postaje doslovno politička trakavica, a građani s nestrpljenjem očekuju rasplet događaja kako bi se u što skorijem vremenu razriješila situacija i kako bi bilo poznato ide li gradnja autocesta s time da će plaćati skuplje gorivo ili se ceste i autoceste ipak mogu graditi bez skupljeg goriva, piše Večernji list BiH.
Politizacija pitanja
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić ističe kako je ovo pitanje čisto ekonomsko, ali politizacija ove teme nije izostala. - S jedne strane razumljiva je želja vlada entiteta da se uvedu dodatne trošarine, jer bi se na taj način osigurali prihodi u proračunu u iznosu oko 200 milijuna KM na godišnjoj razini, što predstavlja značajnu stavku za financiranje proračunske potrošnje, ako se namjena utroška ovih sredstava jasno ne precizira. Ipak, druge analize, koje nisu uzete u obzir prilikom inzistiranja za povećanjem trošarina na gorivo, a odnose se prije svega na nisku maloprodajnu cijenu litre goriva, trebaju biti osnova za donošenje odluka.
Prije svega se to odnosi na usporedbu prosječnih plaća u odnosu na cijenu koštanja goriva - govori u svojoj analizi Hadžić, koji je predstavio i statističke podatke za listopad 2017. godine. Iz te satistike se može vidjeti usporedba prosječne plaće za BiH, kao i za druge zemlje EU, osim Švicarske, koja nije članica, te usporedba cijena litre goriva, iz listopada 2017. godine. - Ako uzmemo Španjolsku, možemo primijetiti da ova zemlja ima 4 puta veću prosječnu plaću od BiH, a gorivo je 1,32 puta skuplje od goriva u BiH. Slično je i s Njemačkom, gdje je prosječna plaća 5,23 puta veća od prosječne plaće u BiH, a odnos cijena goriva je 1,38 puta veći. Kada je Švicarska u pitanju, situacija je da je prosječna plaća čak 10 puta veća od one ostvarene u BiH, a cijena goriva je 1,51 put viša - govori Hadžić.
Svrha povećanja
Postavlja se pitanje svrhe povećanja trošarina, smatra Hadžić. Naglašava da ovo sve dovodi do zaključka da razvijene zemlje u Europi imaju daleko veća primanja, iz kojih je moguće financirati i nešto višu cijenu goriva jer prosječna plaća može biti dovoljna za mjesečne životne troškove i dodatnu štednju. - U konačnici razmjerno njihovom standardu, povećanje cijena ne bi utjecalo na pad potrošnje, već djelomično na pad štednje stanovništva.
S druge strane, u BiH, gdje je prosječna plaća ispod razine mjesečnih troškova i gdje većina stanovništva ostvaruje primanja ispodprosječnih, ili na granici, svako povećanje cijena goriva bi dovelo do rasta troškova života, prije svega osnovnih životnih namirnica, što bi se u konačnici negativno odrazilo i na pad potrošnje i manji raspoloživi dohodak, koji bi sigurno uslijedio usred rasta cijena - rezolutan je Hadžić. Žitelji BiH nezadovoljni su pak činjenicom da se uglavnom sve lomi preko njihovih leđa, u situaciji kada prosječnu plaću u državi popravlja, uglavnom, politika. I ministrica financija FBiH Jelka Miličević istaknula je pitanje izmjene trošarina koje je fiskalno pitanje, a poprimilo je, nažalost, političke dimenzije.
Politizacija pitanja
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić ističe kako je ovo pitanje čisto ekonomsko, ali politizacija ove teme nije izostala. - S jedne strane razumljiva je želja vlada entiteta da se uvedu dodatne trošarine, jer bi se na taj način osigurali prihodi u proračunu u iznosu oko 200 milijuna KM na godišnjoj razini, što predstavlja značajnu stavku za financiranje proračunske potrošnje, ako se namjena utroška ovih sredstava jasno ne precizira. Ipak, druge analize, koje nisu uzete u obzir prilikom inzistiranja za povećanjem trošarina na gorivo, a odnose se prije svega na nisku maloprodajnu cijenu litre goriva, trebaju biti osnova za donošenje odluka.
Prije svega se to odnosi na usporedbu prosječnih plaća u odnosu na cijenu koštanja goriva - govori u svojoj analizi Hadžić, koji je predstavio i statističke podatke za listopad 2017. godine. Iz te satistike se može vidjeti usporedba prosječne plaće za BiH, kao i za druge zemlje EU, osim Švicarske, koja nije članica, te usporedba cijena litre goriva, iz listopada 2017. godine. - Ako uzmemo Španjolsku, možemo primijetiti da ova zemlja ima 4 puta veću prosječnu plaću od BiH, a gorivo je 1,32 puta skuplje od goriva u BiH. Slično je i s Njemačkom, gdje je prosječna plaća 5,23 puta veća od prosječne plaće u BiH, a odnos cijena goriva je 1,38 puta veći. Kada je Švicarska u pitanju, situacija je da je prosječna plaća čak 10 puta veća od one ostvarene u BiH, a cijena goriva je 1,51 put viša - govori Hadžić.
Svrha povećanja
Postavlja se pitanje svrhe povećanja trošarina, smatra Hadžić. Naglašava da ovo sve dovodi do zaključka da razvijene zemlje u Europi imaju daleko veća primanja, iz kojih je moguće financirati i nešto višu cijenu goriva jer prosječna plaća može biti dovoljna za mjesečne životne troškove i dodatnu štednju. - U konačnici razmjerno njihovom standardu, povećanje cijena ne bi utjecalo na pad potrošnje, već djelomično na pad štednje stanovništva.
S druge strane, u BiH, gdje je prosječna plaća ispod razine mjesečnih troškova i gdje većina stanovništva ostvaruje primanja ispodprosječnih, ili na granici, svako povećanje cijena goriva bi dovelo do rasta troškova života, prije svega osnovnih životnih namirnica, što bi se u konačnici negativno odrazilo i na pad potrošnje i manji raspoloživi dohodak, koji bi sigurno uslijedio usred rasta cijena - rezolutan je Hadžić. Žitelji BiH nezadovoljni su pak činjenicom da se uglavnom sve lomi preko njihovih leđa, u situaciji kada prosječnu plaću u državi popravlja, uglavnom, politika. I ministrica financija FBiH Jelka Miličević istaknula je pitanje izmjene trošarina koje je fiskalno pitanje, a poprimilo je, nažalost, političke dimenzije.
