Svako malo državne institucije su u blokadi. Blokiraju ih oni koji i tijekom svog nerada primaju plaću. Riječ je o plaćama koje su i do tri puta veće od prosječne.
Između njihovih blokada i političke borbe za, kako kažu, narod, podsjećamo kako zaista žive, točnije preživljavaju građani ove zemlje – i konstitutivni i ostali, javlja Federalna televizija.
S prosječnom plaćom u BiH možete živjeti samo pola mjeseca. Uzmemo li u obzir da najveći dio stanovništva radi za minimalac onda s tom plaćom možete pokriti tek trećinu mjeseca.
Što građani sebi mogu priuštiti od sadržaja potrošačke košarice s primanjima koje imaju, kazali su za entitetsku televiziju:
Većinom su to osnovne životne namirnice.
Apsolutno ništa! Imam 400 KM mirovine. Dok platim 200 KM režije, eto što mi ostane. Uzimam ono najjeftinije.
Možemo živjeti od naših osobnih dohodaka 15 dana, više ne.
Ne možemo priuštiti ono što bi nam trebalo: da se malo odmorimo i opustimo. Stalno smo pod stresom.
Cijena potrošačke košarice raste iz mjeseca u mjesec. Najveći dio plaće građani izdvajaju na prehranu. Dodajmo tome troškove stanovanja. U prosjeku, građani samo za stanarinu u Županiji Sarajevo izdvoje oko 400 maraka. Ako pak imate školarca, samo za knjige na godišnjoj razini morate izdvojiti više od 100 maraka. A tu su i ostali troškovi.
Značajan dio dohotka odlazi na prehranu, što je odlika nižeg životnog standarda. Mali dio dohotka se može koristiti za ispunjavanje nekih drugih životnih potreba. Veliki dio populacije sastavlja kraj s krajem i to je razlog zašto imamo visok stupanj nenamjenskih potrošačkih kredita, ističe ekonomski analitičar Admir Čavalić.
Kad sve ovo saberemo, stanovnik s prosječnom plaćom već je u minusu. Prosječno ljetovanje, automobil ili neki drugi luksuz sebi može priuštiti tek mali broj građana.
Upravo ovih 50 % građana ima značajnih problem sa životom u BiH i upravo ovaj dio populacije odlazi vani. Sva ekomomska istraživanja ukazuju na dva razloga zašto ljudi odlaze vani: prvi se odnosi na status, tj., je li osoba zaposlena ili nezaposlena, a drugi se odnosi na visinu plaće, navodi Čavalić za FTV.
Prema podacima Agencija za statistiku BiH, najviše je do sada poskupjelo ulje: sa 2,20 KM na 3,80 KM. Svjedočili smo i poskupljenju mesa čak za 2-4 marke više po kilogramu. A jesen donosi i nova poskupljenja piletine, žitarica, kruha.
Između njihovih blokada i političke borbe za, kako kažu, narod, podsjećamo kako zaista žive, točnije preživljavaju građani ove zemlje – i konstitutivni i ostali, javlja Federalna televizija.
S prosječnom plaćom u BiH možete živjeti samo pola mjeseca. Uzmemo li u obzir da najveći dio stanovništva radi za minimalac onda s tom plaćom možete pokriti tek trećinu mjeseca.
Što građani sebi mogu priuštiti od sadržaja potrošačke košarice s primanjima koje imaju, kazali su za entitetsku televiziju:
Većinom su to osnovne životne namirnice.
Apsolutno ništa! Imam 400 KM mirovine. Dok platim 200 KM režije, eto što mi ostane. Uzimam ono najjeftinije.
Možemo živjeti od naših osobnih dohodaka 15 dana, više ne.
Ne možemo priuštiti ono što bi nam trebalo: da se malo odmorimo i opustimo. Stalno smo pod stresom.
Cijena potrošačke košarice raste iz mjeseca u mjesec. Najveći dio plaće građani izdvajaju na prehranu. Dodajmo tome troškove stanovanja. U prosjeku, građani samo za stanarinu u Županiji Sarajevo izdvoje oko 400 maraka. Ako pak imate školarca, samo za knjige na godišnjoj razini morate izdvojiti više od 100 maraka. A tu su i ostali troškovi.
Značajan dio dohotka odlazi na prehranu, što je odlika nižeg životnog standarda. Mali dio dohotka se može koristiti za ispunjavanje nekih drugih životnih potreba. Veliki dio populacije sastavlja kraj s krajem i to je razlog zašto imamo visok stupanj nenamjenskih potrošačkih kredita, ističe ekonomski analitičar Admir Čavalić.
Kad sve ovo saberemo, stanovnik s prosječnom plaćom već je u minusu. Prosječno ljetovanje, automobil ili neki drugi luksuz sebi može priuštiti tek mali broj građana.
Upravo ovih 50 % građana ima značajnih problem sa životom u BiH i upravo ovaj dio populacije odlazi vani. Sva ekomomska istraživanja ukazuju na dva razloga zašto ljudi odlaze vani: prvi se odnosi na status, tj., je li osoba zaposlena ili nezaposlena, a drugi se odnosi na visinu plaće, navodi Čavalić za FTV.
Prema podacima Agencija za statistiku BiH, najviše je do sada poskupjelo ulje: sa 2,20 KM na 3,80 KM. Svjedočili smo i poskupljenju mesa čak za 2-4 marke više po kilogramu. A jesen donosi i nova poskupljenja piletine, žitarica, kruha.
