Novi sustav prenošenja znanja i usvajanja gradiva u Hercegovačko-neretvanskoj županiji zaživjet će od ove školske godine u prvim i šestim razredima osnovnih škola koje rade po hrvatskom obrazovnom programu.
Trebao bi to biti korak prema modernijem shvaćanju obrazovanja gdje će ''bubanje'' biti zamijenjeno razumijevanjem i zaključivanjem onoga što djeca trebaju znati. Udžbenici su prilagođeni a učitelji i nastavnici prošli su obuku. Je li onda dovoljna pokazat će se u učionicama.
Manje sadržaja
Željko Ćorić, ravnatelj Zavoda za školstvo Mostar, kaže kako se promjene u implementaciji predmetnih kurikula prvenstveno odnose na nastavni sadržaj i pristup učenicima.
Polazište su, kaže, ishodi učenja, a ne gradivo, sadržaji nastavnih predmeta ili nastavnih jedinica su sredstvo, a ne cilj i oni služe ostvarenju ishoda, a ne samoj reprodukciji činjenica. Smanjit će se i naglasak na količinu sadržaja, a povećavati naglasak na razumijevanje, povezivanje i primjenu znanja
''Učitelj, odnosno učiteljica, je ključni faktor u implementaciji kurikula jer svojim znanjem, pedagoškim pristupom i profesionalnom kreativnošću prenosi kurikul u stvarni nastavni proces. Oni odlučuju kako će ishodi učenja biti ostvareni kroz odabrane metode, aktivnosti i sadržaje te na koji će način učenike poticati na aktivno sudjelovanje i razvoj kompetencija'', kaže Ćorić za Bljesak.info i navodi kako su učitelji ti koji prilagođavaju nastavu različitim potrebama i mogućnostima učenika te stvaraju poticajno okruženje za učenje, čime kurikul dobiva svoju pravu vrijednost u praksi.
Aktivan učenik
Nastava se, kako je pojasnio, organizira tako da učenik aktivno sudjeluje u učenju (istražuje, raspravlja, stvara). Dodaje kako se uvažava i različitost učenika te da kurikulum daje prostor za prilagodbu metoda i aktivnosti.
''Naglasak je na kompetencijama: znanje - vještine - stavovi, koje učenik koristi u stvarnim životnim situacijama. Umjesto da učitelj prenosi gradivo koje učenici pasivno pamte, naglasak je na ishodima učenja, aktivnom učeniku i primjenjivom znanju. Cilj je da učenici znaju, znaju primijeniti i razvijaju stavove i vrijednosti, a ne samo da reproduciraju činjenice'', rekao je.
Na pitanje koliko je nastavnika prošlo obuku i koliko su obuke trajale, Ćorić je rekao kako je prvi ciklus obuka o primjeni predmetnih kurikula u osnovnim školama HNŽ-a realiziran u lipnju- kolovozu 2024. godine u trajanju od pet dana.
''Obuka je planirana za učitelje i učiteljice koji su trebali u školskoj 2024./2025. godini poučavati 1.(prvi) i 6.(šesti) razred. U prvom ciklusu obuku je pohađalo 375 učitelja/učiteljica. Školske 2024./2025. godine Odlukom Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i sporta HNŽ-a predmetni kurikuli (kao eksperimentalna primjena) su implementirani u 3 škole koje nastavni plan i program realiziraju na hrvatskom jeziku (OŠ Ilići, OŠ Marina Držića Buna i OŠ Antuna Branka Šimića Mostar). Drugi ciklus obuka o primjeni predmetnih kurikula u osnovnim školama HNŽ-a realiziran je u travnju-lipnju 2025. godine u trajanju od 3 dana. Obuka je planirana za učitelje i učiteljice koji će u školskoj 2025./2026. godini poučavati 1.(prvi) i 6.(šesti) razred. U drugom ciklusu obuku je pohađalo 187 učitelja/učiteljica. Odlukom Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i sporta HNŽ-a, od kolovoza 2025. godine predmetni kurikuli se počinju primjenjivati u 1. (prvom) i 6. (šestom) razredu osnovnih škola cijele županije'', kaže Ćorić.
Navodi kako je treći ciklus obuka o primjeni predmetnih kurikula u osnovnim školama HNŽ-a planiran i tijekom 2026. godine za učitelje i učiteljice koji nisu prošli edukaciju o predmetnim kurikulima.
Popravni
Kad su u pitanju udžbenici, Ćorić kaže kako je Povjerenstvo za utvrđivanje usklađenosti udžbenika i nastavnih sredstava s udžbeničkim standardom u srpnju 2025. godine uputilo prijedlog udžbenika koji ispunjavaju uvjete za odobrenje i korištenje županijama koje nastavni plan i program realiziraju na hrvatskom jeziku.
''Zavod za školstvo Mostar je prijedlog udžbenika i dopunskih nastavnih sredstava uputio na odobrenje resornom Ministarstvu. Udžbenici su prošli proceduru recenzija, te su prilagođeni novom sustavu'', kaže Ćorić.
Obrazovni sustav, u kojem se mnoge stvari nisu mijenjale desetljećima, složit će se svi, zreo je za promjene. Način rada s djecom je zastario, gradiva su neprilagođena potrebama ali i stvarnosti a udžbenici su puni nelogičnosti i zastarjelih informacija.
Djeca rastu u puno bržem svijetu i sve im je dostupno na dlanu pa ih treba učiti razlučivati i treba im novi pristup. Jesu li škole, što nastavno što tehnički spremne za iskorak u neko novo vrijeme i neke nove načine usvajanja znanja ostaje vidjeti. Školstvo se, pokazuju to rezultati istraživanja i natjecanja, nije proslavilo. Valjda nije kasno za popravni.
Trebao bi to biti korak prema modernijem shvaćanju obrazovanja gdje će ''bubanje'' biti zamijenjeno razumijevanjem i zaključivanjem onoga što djeca trebaju znati. Udžbenici su prilagođeni a učitelji i nastavnici prošli su obuku. Je li onda dovoljna pokazat će se u učionicama.
Manje sadržaja
Željko Ćorić, ravnatelj Zavoda za školstvo Mostar, kaže kako se promjene u implementaciji predmetnih kurikula prvenstveno odnose na nastavni sadržaj i pristup učenicima.
Polazište su, kaže, ishodi učenja, a ne gradivo, sadržaji nastavnih predmeta ili nastavnih jedinica su sredstvo, a ne cilj i oni služe ostvarenju ishoda, a ne samoj reprodukciji činjenica. Smanjit će se i naglasak na količinu sadržaja, a povećavati naglasak na razumijevanje, povezivanje i primjenu znanja
''Učitelj, odnosno učiteljica, je ključni faktor u implementaciji kurikula jer svojim znanjem, pedagoškim pristupom i profesionalnom kreativnošću prenosi kurikul u stvarni nastavni proces. Oni odlučuju kako će ishodi učenja biti ostvareni kroz odabrane metode, aktivnosti i sadržaje te na koji će način učenike poticati na aktivno sudjelovanje i razvoj kompetencija'', kaže Ćorić za Bljesak.info i navodi kako su učitelji ti koji prilagođavaju nastavu različitim potrebama i mogućnostima učenika te stvaraju poticajno okruženje za učenje, čime kurikul dobiva svoju pravu vrijednost u praksi.
Aktivan učenik
Nastava se, kako je pojasnio, organizira tako da učenik aktivno sudjeluje u učenju (istražuje, raspravlja, stvara). Dodaje kako se uvažava i različitost učenika te da kurikulum daje prostor za prilagodbu metoda i aktivnosti.
''Naglasak je na kompetencijama: znanje - vještine - stavovi, koje učenik koristi u stvarnim životnim situacijama. Umjesto da učitelj prenosi gradivo koje učenici pasivno pamte, naglasak je na ishodima učenja, aktivnom učeniku i primjenjivom znanju. Cilj je da učenici znaju, znaju primijeniti i razvijaju stavove i vrijednosti, a ne samo da reproduciraju činjenice'', rekao je.
Na pitanje koliko je nastavnika prošlo obuku i koliko su obuke trajale, Ćorić je rekao kako je prvi ciklus obuka o primjeni predmetnih kurikula u osnovnim školama HNŽ-a realiziran u lipnju- kolovozu 2024. godine u trajanju od pet dana.
''Obuka je planirana za učitelje i učiteljice koji su trebali u školskoj 2024./2025. godini poučavati 1.(prvi) i 6.(šesti) razred. U prvom ciklusu obuku je pohađalo 375 učitelja/učiteljica. Školske 2024./2025. godine Odlukom Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i sporta HNŽ-a predmetni kurikuli (kao eksperimentalna primjena) su implementirani u 3 škole koje nastavni plan i program realiziraju na hrvatskom jeziku (OŠ Ilići, OŠ Marina Držića Buna i OŠ Antuna Branka Šimića Mostar). Drugi ciklus obuka o primjeni predmetnih kurikula u osnovnim školama HNŽ-a realiziran je u travnju-lipnju 2025. godine u trajanju od 3 dana. Obuka je planirana za učitelje i učiteljice koji će u školskoj 2025./2026. godini poučavati 1.(prvi) i 6.(šesti) razred. U drugom ciklusu obuku je pohađalo 187 učitelja/učiteljica. Odlukom Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i sporta HNŽ-a, od kolovoza 2025. godine predmetni kurikuli se počinju primjenjivati u 1. (prvom) i 6. (šestom) razredu osnovnih škola cijele županije'', kaže Ćorić.
Navodi kako je treći ciklus obuka o primjeni predmetnih kurikula u osnovnim školama HNŽ-a planiran i tijekom 2026. godine za učitelje i učiteljice koji nisu prošli edukaciju o predmetnim kurikulima.
Popravni
Kad su u pitanju udžbenici, Ćorić kaže kako je Povjerenstvo za utvrđivanje usklađenosti udžbenika i nastavnih sredstava s udžbeničkim standardom u srpnju 2025. godine uputilo prijedlog udžbenika koji ispunjavaju uvjete za odobrenje i korištenje županijama koje nastavni plan i program realiziraju na hrvatskom jeziku.
''Zavod za školstvo Mostar je prijedlog udžbenika i dopunskih nastavnih sredstava uputio na odobrenje resornom Ministarstvu. Udžbenici su prošli proceduru recenzija, te su prilagođeni novom sustavu'', kaže Ćorić.
Obrazovni sustav, u kojem se mnoge stvari nisu mijenjale desetljećima, složit će se svi, zreo je za promjene. Način rada s djecom je zastario, gradiva su neprilagođena potrebama ali i stvarnosti a udžbenici su puni nelogičnosti i zastarjelih informacija.
Djeca rastu u puno bržem svijetu i sve im je dostupno na dlanu pa ih treba učiti razlučivati i treba im novi pristup. Jesu li škole, što nastavno što tehnički spremne za iskorak u neko novo vrijeme i neke nove načine usvajanja znanja ostaje vidjeti. Školstvo se, pokazuju to rezultati istraživanja i natjecanja, nije proslavilo. Valjda nije kasno za popravni.
