Jedenje lošeg ili nikakvog doručka u tinejdžerskim danima može znatno utjecati na zdravlje i 30 godina kasnije.
Švedski znanstvenici otkrili su da osobe koje jedu slab doručak tijekom adolescencije pokazuju više znakova metaboličkog sindoma 27 godina klasnije, u usporedbi s onima koji su jeli sadržajniji doručak.
Metabolički sindrom je medicinski termin za kombinaciju dijabetesa, visokog krvnog tlaka i pretilosti te može uzrokovati povećan rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.
Studenti na Sveučilištu Umee, 1981. godine su ispunjavali upitnik o tome što jedu za doručak. Nakon 27 godina, 2008. godine, sudjelovatelji su prošli liječnički pregled. Znanstvenici su specifično tražili znakove metaboličkog sindroma i povezanih bolesti.
Istraživanje je pokazalo da su oni, koji su kao mladi odbijali jesti doručak ili su ujutro jeli vrlo skromno, nakon 27 godina imali čak 68 posto veću vjerojatnost patiti od metaboličkog sindroma.
Znanstvenici su na početku studije također u obzir uzeli i niz socioekonomskih faktora i životnih navika adolescenata, te su zaključili da je doručak bio najsnažniji indikator rizika.
Istraživanje podupire prethodna otkrića Sveučilišta Tel Aviv da unošenje više kalorija u jutarnjim satima, nego kasnije tijekom dana, smanjuje rizik od dijabetesa i pretilosti.
Obilniji doručak također pomaže kod mršavljenja. Na kraju izraelske studije, oni koji su jeli obilniji doručak te manji ručak i večeru, u prosjeku su izgubili 8,5 kilograma. Oni koji su najviše kalorija unijeli na kraju dana izgubili su samo 3,5 kilograma.
