Idejni tvorac BEPO-a (Bioenergija, Ekoindustrija, Poduzetništvo, Okoliš) Ante Zloić u intervjuu za Večernji list govorio je o važnosti ovog projekta koji je nedavno ponovno aktualiziran.
Riječ je o projektu koji predviđa gospodarski oporavak čitave doline Neretve, uz otvaranje i do 3000 novih radnih mjesta. Zamišljen je kao veliki poslovni park koji bi se prostirao na području dviju država, pa tako u čak dvije tisuće hektara površine obuhvaća općinu Ljubuški u BiH te Općinu Pojezerje i Kulu Norinsku u Hrvatskoj, a neizravno uključuje sva područja u okolici s obzirom da mu je osnovni cilj pokretanje održivog gospodarskog razvoja sveukupne gravitirajuće regije u radijusu od 50 kilometara.
Ono po čemu je poseban jest ideja u kojoj se objedinjuju četiri važna sektora, čija prva slova čine i naziv projekta: Bioenergetski, Ekoindustrija, Poduzetništvo i Okoliš.
Ovakvim futurističkim projektom, kako su ga već nazivali, iskoristili bi se maksimalno svi gospodarski, prometni, ali i turistički potencijali na području južne Dalmacije, BiH, a u prometnom smislu i oni istočne Slavonije preko luke Vukovar, koja predstavlja važno prometno čvorište u Koridoru Vc te značajnu poveznicu luke Ploče i sjevernog dijela Europe.
Ovakvom značajnom ulogom iskoristio bi se potencijal ovih dviju hrvatskih luka koje bi u ovoj ulozi činile posebnu poveznicu važnog prometnog koridora koji bi skratio put, a ujedno bi imale veliki doprinos u valoriziranju juga Dalmacije i istoka Slavonije.
Što je s projektom BEPO, koji bi trebao oživjeti velik dio Hercegovine i Dalmacije?
– Projekt, koji je prezentiran prije tri godine prvi put u Ljubuškom, zapravo je zaživio na svoj način. Ne izravno da bi bio prepoznatljiv možda u poslovnoj zoni Zvirići u Ljubuškom, ali je zaživio u svom širem smislu, na način da su se potencijali Luke Ploče, Vukovara, kao i potencijali Željeznica Federacije BiH praktično već uključili u taj projekt.
Projekt je zaživio i na način da je hrvatska politika prepoznala projekt, da se on promovira preko nekoliko geostrateških teza, pa je to prepoznatljivo kao izraz Jadran – Baltik, pa kao inicijativa triju mora koju promovira predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i, naravno, vide se pojačane investicije svih strateških investitora upravo u potencijale Luke Ploče.
Obuhvaćeno skoro 400 tisuća stanovnika s obje strane granice
Njegov poseban značaj je u tome što pruža mogućnost osnivanja tzv. intermodalnog čvorišta, koje je po standardima UN-a u interesu globalnog razvoja. RH će sada biti u prigodi povući velika sredstva iz kohezijskih fondova, a BiH se ukrcati u vagon koji ide prema Zapadu, ne čekajući formalni i službeni prijem. Na ovaj način bi se negirala čvrstoća granice koja se sada gradi, projekt bi u cijelosti postao slobodna zona za kretanje ljudi i roba i Schengen bi praktični bio negiran – rečeno je ranije o ovome projektu.
Bio bi obuhvaćen prostor u radijusu od 50 km na kojem živi 399.600 stanovnika: 259.550 u BiH, 140.050 u RH.
Riječ je o projektu koji predviđa gospodarski oporavak čitave doline Neretve, uz otvaranje i do 3000 novih radnih mjesta. Zamišljen je kao veliki poslovni park koji bi se prostirao na području dviju država, pa tako u čak dvije tisuće hektara površine obuhvaća općinu Ljubuški u BiH te Općinu Pojezerje i Kulu Norinsku u Hrvatskoj, a neizravno uključuje sva područja u okolici s obzirom da mu je osnovni cilj pokretanje održivog gospodarskog razvoja sveukupne gravitirajuće regije u radijusu od 50 kilometara.
Ono po čemu je poseban jest ideja u kojoj se objedinjuju četiri važna sektora, čija prva slova čine i naziv projekta: Bioenergetski, Ekoindustrija, Poduzetništvo i Okoliš.
Ovakvim futurističkim projektom, kako su ga već nazivali, iskoristili bi se maksimalno svi gospodarski, prometni, ali i turistički potencijali na području južne Dalmacije, BiH, a u prometnom smislu i oni istočne Slavonije preko luke Vukovar, koja predstavlja važno prometno čvorište u Koridoru Vc te značajnu poveznicu luke Ploče i sjevernog dijela Europe.
Ovakvom značajnom ulogom iskoristio bi se potencijal ovih dviju hrvatskih luka koje bi u ovoj ulozi činile posebnu poveznicu važnog prometnog koridora koji bi skratio put, a ujedno bi imale veliki doprinos u valoriziranju juga Dalmacije i istoka Slavonije.
Što je s projektom BEPO, koji bi trebao oživjeti velik dio Hercegovine i Dalmacije?
– Projekt, koji je prezentiran prije tri godine prvi put u Ljubuškom, zapravo je zaživio na svoj način. Ne izravno da bi bio prepoznatljiv možda u poslovnoj zoni Zvirići u Ljubuškom, ali je zaživio u svom širem smislu, na način da su se potencijali Luke Ploče, Vukovara, kao i potencijali Željeznica Federacije BiH praktično već uključili u taj projekt.
Projekt je zaživio i na način da je hrvatska politika prepoznala projekt, da se on promovira preko nekoliko geostrateških teza, pa je to prepoznatljivo kao izraz Jadran – Baltik, pa kao inicijativa triju mora koju promovira predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i, naravno, vide se pojačane investicije svih strateških investitora upravo u potencijale Luke Ploče.
Obuhvaćeno skoro 400 tisuća stanovnika s obje strane granice
Njegov poseban značaj je u tome što pruža mogućnost osnivanja tzv. intermodalnog čvorišta, koje je po standardima UN-a u interesu globalnog razvoja. RH će sada biti u prigodi povući velika sredstva iz kohezijskih fondova, a BiH se ukrcati u vagon koji ide prema Zapadu, ne čekajući formalni i službeni prijem. Na ovaj način bi se negirala čvrstoća granice koja se sada gradi, projekt bi u cijelosti postao slobodna zona za kretanje ljudi i roba i Schengen bi praktični bio negiran – rečeno je ranije o ovome projektu.
Bio bi obuhvaćen prostor u radijusu od 50 km na kojem živi 399.600 stanovnika: 259.550 u BiH, 140.050 u RH.
