Usljed suše i poskupljenja proizvodnje, smanjena je proizvodnja mlijeka u Bosni i Hercegovini, a mnogi farmeri sve češće se odlučuju za smanjenje grla ili prodaju farmi.
U svibnju ove godine ukupna količina prikupljenog kravijeg mlijeka u Bosni i Hercegovini bila je za 36,7 posto manja u odnosu na isti mjesec 2021. godine, a u lipnju bila je manja za 11,2 posto, prema podacima Agencije za statistiku BiH.
Podaci pokazuju da je osobito pala proizvodnja mlijeka za piće čija je proizvodnja zbog niskih otkupnih cijena sve manje prihvatljiva proizvođačima, dok manji pad bilježi proizvodnja vrhnja, maslaca i ostalih žuto-masnih proizvoda. U porastu je, međutim, proizvodnja fermentiranih mliječnih proizvoda (jogurt, kisela pavlaka, kefir, acidofilno mlijeko...), kojoj su se proizvođači najviše okrenuli.
Mljekari upozoravaju da je stanje neizdrživo. Astronomska poskupljenja goriva, đubriva i repromaterijala, na koje se nadovezala suša prepolovili su proizvodnju stočne hrane, pa se farmeri suočavaju s ogromnim poteškoćama. Neki već zatvaraju svoje farme, dok drugi smanjuju broj stoke.
Rezervoari mljekara nisu više puni kao nekada i postoji bojazan da bi moglo doći i do nestašica mlijeka.
Jedan od većih poljoprivrednih proizvođača na području općine Sanski Most Enes Tatarević rekao je Nezavisnim novinama kako su problemi u agraru višestruki.
-Imali smo situaciju da je otkupna cijena mlijeka tek neznatno povećana i nikako ne može kompenzirati ostala poskupljenja u proizvodnji. Problem je što je suša uništila kukuruz, prinosi će biti prepolovljeni, a farmeri su prinuđeni krenuti sa silažom prije vremena. Pored kukuruza, uništena je i trava, kazao je Tatarević.
Proizvođači mlijeka su više puta tražili pomoć države kako bi se stanje u mjlekarstvo popravilo, posebno kako bi se natjerale mljekare da podignu otkupne cijene mlijeka. Jedan od posljednjih zahtjeva jeste da država zbog suše proglasi stanje elementarne nepogode.
Kriza u proizvodnji mlijeka nije samo zahvatila farmere u Bosni i Hercegovini, sa sličnim problemima suočavaju se proizvođači i u drugim zemljama regije.
U svibnju ove godine ukupna količina prikupljenog kravijeg mlijeka u Bosni i Hercegovini bila je za 36,7 posto manja u odnosu na isti mjesec 2021. godine, a u lipnju bila je manja za 11,2 posto, prema podacima Agencije za statistiku BiH.
Podaci pokazuju da je osobito pala proizvodnja mlijeka za piće čija je proizvodnja zbog niskih otkupnih cijena sve manje prihvatljiva proizvođačima, dok manji pad bilježi proizvodnja vrhnja, maslaca i ostalih žuto-masnih proizvoda. U porastu je, međutim, proizvodnja fermentiranih mliječnih proizvoda (jogurt, kisela pavlaka, kefir, acidofilno mlijeko...), kojoj su se proizvođači najviše okrenuli.
Mljekari upozoravaju da je stanje neizdrživo. Astronomska poskupljenja goriva, đubriva i repromaterijala, na koje se nadovezala suša prepolovili su proizvodnju stočne hrane, pa se farmeri suočavaju s ogromnim poteškoćama. Neki već zatvaraju svoje farme, dok drugi smanjuju broj stoke.
Rezervoari mljekara nisu više puni kao nekada i postoji bojazan da bi moglo doći i do nestašica mlijeka.
Jedan od većih poljoprivrednih proizvođača na području općine Sanski Most Enes Tatarević rekao je Nezavisnim novinama kako su problemi u agraru višestruki.
-Imali smo situaciju da je otkupna cijena mlijeka tek neznatno povećana i nikako ne može kompenzirati ostala poskupljenja u proizvodnji. Problem je što je suša uništila kukuruz, prinosi će biti prepolovljeni, a farmeri su prinuđeni krenuti sa silažom prije vremena. Pored kukuruza, uništena je i trava, kazao je Tatarević.
Proizvođači mlijeka su više puta tražili pomoć države kako bi se stanje u mjlekarstvo popravilo, posebno kako bi se natjerale mljekare da podignu otkupne cijene mlijeka. Jedan od posljednjih zahtjeva jeste da država zbog suše proglasi stanje elementarne nepogode.
Kriza u proizvodnji mlijeka nije samo zahvatila farmere u Bosni i Hercegovini, sa sličnim problemima suočavaju se proizvođači i u drugim zemljama regije.
