Pandemija koronavirusa nanijela je veliku štetu svim granama gospodarstva i poljoprivrede u Bosni i Hercegovini, a na udaru su, kako je za Klix.ba kazao Jozo Tomić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Krš iz Duvna, bili i uzgajivači ovaca.
"Kako je prošle godine sve bilo zatvoreno, od ugostiteljskih objekata do same granice, te nije bilo dozvoljeno održavanje proslava, svadbi i bilo kakvih masovnijih okupljanja, tako je pala i prodaja janjadi. Naši najveći kupci su ljudi koji organizuju svadbe i veće proslave te oni koji dolaze iz dijaspore, a zbog svih zabrana koje smo imali, 40 posto naših proizvoda ostalo je neplasirano.
Govorim o mesu konkretno, jer smo, osim nemogućnosti prodaje mesa ugostiteljskim objektima, zabilježili veliki pad i u prodaji kurbana, te nam je većina janjadi ostala neprodata. To nam je stvorilo ogromne probleme te smo ih morali ostaviti i preko zime ili ih prodati u bescijenje nakupcima. Davali smo ih po upola nižim cijenama, jer nismo mogli prehraniti sve te životinje", kazao je Tomić.
Ovčije meso, kaže, bilo je jeftinije u odnosu na redovnu cijenu za 30-40 posto te je u Tomislavgradu prošle godine samo u studenom prodato oko 3.000 ovaca. S obzirom na podatak da je na području Tomislavgrada, kako je kazao Tomić, 15.000 ovaca, to znači da su prodali svaku petu ovcu.
"Tako je i u Livnu, Glamoču, Drvaru i u svakoj drugoj općini HBŽ. Riječ je o ljudima koji se decenijama bave ovčarstvom, a koji sada odustaju od tog posla. Preživjeli su razne nerede i ratove, ali prošlu godinu nisu uspjeli. Sami nisu mogli, a pomoć od države nisu dobili. Nas poljoprivredne proizvođače niko i ne tretira, niti koga zanima kako mi preživljavamo ove poremećaje", istakao je Tomić.
Mlijeko su, dodaje, donekle uspjeli plasirati, međutim, čini im se kako bi se i stanje u mljekarstvu moglo znatno pogoršati u narednom periodu.
"Prije nekoliko dana dobio sam informaciju da je jedna mljekara u Bosanskoj Dubici prekinula otkup mlijeka. Tržište je prezasićeno i normalno je da će se to odraziti i na mljekare, sirare i sve prerađivačke industrije, ali najviše će stradati direktni poljoprivredni proizvođači. Ja ne mogu pustiti svoju ovcu ili kravu da ih ne muzem, moram ih hraniti i dalje i time svjesno stvaram gubitak, ali ih ne mogu pustiti da uginu", poručio je Tomić.
Ove godine, kaže Tomić, ipak se osjeti blago poboljšanje, s obzirom na ublažavanje mjera zabrane, te je veća potražnja za mesom, međutim, poljoprivrednici nisu optimistični kada je riječ o mlijeku.
"Ljudi će morati preko noći prodavati svoje farme od 500-600 krava ili ovaca da ne bi stvarali gubitak, da ne bi išli u propast, morat će raditi prinudna klanja određenih grla. Naprimjer, grlo koje smo platili 2.500 do 3.000 eura, uvezli ga iz inozemstva ili ga uzgojili na svojoj farmi, sada smo prinuđeni da prodajemo za tisuću eura, samo da ne bismo dalje stvarali gubitke. To je ono što nas čeka u budućnosti", poručio je Tomić.
Jedini spas Tomić vidi u boljem organizovanju stanja u državi. Podsjetio je kako je BiH jedna od liberalnijih zemalja kada je riječ o uvozu te smatra kako bi se to trebalo malo promijeniti i veću pažnju posvetiti podržavanju domaće proizvodnje i stavljanju potreba domaćih proizvođača u prvi plan.
"Tu se opet javlja ona stara priča o tome da nam je neophodno ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou ili makar neka direkcija ili ured za poljoprivredu, koji bi bili jedno tijelo koje bi moglo odobravati kvote uvoza, količine, te raditi sve kako bi pomogli i olakšali posao domaćim proizvođačima. Nama je pomoć države neophodna jer trenutno mi ne možemo konkurisati proizvodima koji u našu zemlju dolaze iz svih dijelova svijeta i prodaju se po izrazito nižim cijenama", kaže Tomić.
"Kako je prošle godine sve bilo zatvoreno, od ugostiteljskih objekata do same granice, te nije bilo dozvoljeno održavanje proslava, svadbi i bilo kakvih masovnijih okupljanja, tako je pala i prodaja janjadi. Naši najveći kupci su ljudi koji organizuju svadbe i veće proslave te oni koji dolaze iz dijaspore, a zbog svih zabrana koje smo imali, 40 posto naših proizvoda ostalo je neplasirano.
Govorim o mesu konkretno, jer smo, osim nemogućnosti prodaje mesa ugostiteljskim objektima, zabilježili veliki pad i u prodaji kurbana, te nam je većina janjadi ostala neprodata. To nam je stvorilo ogromne probleme te smo ih morali ostaviti i preko zime ili ih prodati u bescijenje nakupcima. Davali smo ih po upola nižim cijenama, jer nismo mogli prehraniti sve te životinje", kazao je Tomić.
Ovčije meso, kaže, bilo je jeftinije u odnosu na redovnu cijenu za 30-40 posto te je u Tomislavgradu prošle godine samo u studenom prodato oko 3.000 ovaca. S obzirom na podatak da je na području Tomislavgrada, kako je kazao Tomić, 15.000 ovaca, to znači da su prodali svaku petu ovcu.
"Tako je i u Livnu, Glamoču, Drvaru i u svakoj drugoj općini HBŽ. Riječ je o ljudima koji se decenijama bave ovčarstvom, a koji sada odustaju od tog posla. Preživjeli su razne nerede i ratove, ali prošlu godinu nisu uspjeli. Sami nisu mogli, a pomoć od države nisu dobili. Nas poljoprivredne proizvođače niko i ne tretira, niti koga zanima kako mi preživljavamo ove poremećaje", istakao je Tomić.
Mlijeko su, dodaje, donekle uspjeli plasirati, međutim, čini im se kako bi se i stanje u mljekarstvu moglo znatno pogoršati u narednom periodu.
"Prije nekoliko dana dobio sam informaciju da je jedna mljekara u Bosanskoj Dubici prekinula otkup mlijeka. Tržište je prezasićeno i normalno je da će se to odraziti i na mljekare, sirare i sve prerađivačke industrije, ali najviše će stradati direktni poljoprivredni proizvođači. Ja ne mogu pustiti svoju ovcu ili kravu da ih ne muzem, moram ih hraniti i dalje i time svjesno stvaram gubitak, ali ih ne mogu pustiti da uginu", poručio je Tomić.
Ove godine, kaže Tomić, ipak se osjeti blago poboljšanje, s obzirom na ublažavanje mjera zabrane, te je veća potražnja za mesom, međutim, poljoprivrednici nisu optimistični kada je riječ o mlijeku.
"Ljudi će morati preko noći prodavati svoje farme od 500-600 krava ili ovaca da ne bi stvarali gubitak, da ne bi išli u propast, morat će raditi prinudna klanja određenih grla. Naprimjer, grlo koje smo platili 2.500 do 3.000 eura, uvezli ga iz inozemstva ili ga uzgojili na svojoj farmi, sada smo prinuđeni da prodajemo za tisuću eura, samo da ne bismo dalje stvarali gubitke. To je ono što nas čeka u budućnosti", poručio je Tomić.
Jedini spas Tomić vidi u boljem organizovanju stanja u državi. Podsjetio je kako je BiH jedna od liberalnijih zemalja kada je riječ o uvozu te smatra kako bi se to trebalo malo promijeniti i veću pažnju posvetiti podržavanju domaće proizvodnje i stavljanju potreba domaćih proizvođača u prvi plan.
"Tu se opet javlja ona stara priča o tome da nam je neophodno ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou ili makar neka direkcija ili ured za poljoprivredu, koji bi bili jedno tijelo koje bi moglo odobravati kvote uvoza, količine, te raditi sve kako bi pomogli i olakšali posao domaćim proizvođačima. Nama je pomoć države neophodna jer trenutno mi ne možemo konkurisati proizvodima koji u našu zemlju dolaze iz svih dijelova svijeta i prodaju se po izrazito nižim cijenama", kaže Tomić.
