Otvorena pitanja o granicama Hrvatske sa Srbijom te s Crnom Gorom trebala bi se riješiti do 2023. godine, kao uvjet da Crna Gora i Srbija dotad zaključe pregovore o članstvu u EU i postanu punopravne članice do kraja 2025. godine.
Iako se Hrvatska ne spominje izričito, poruka je to iz nacrta strategije Europske komisije nazvane "Vjerodostojna perspektiva proširenja za zapadni Balkan", u kojoj se navodi da EU ne želi uvoziti granične sporove između država regije. Ovaj nacrt u koji je Jutarnji list imao uvid, još je zaštićeni dokument, a konačna verzija trebala bi se usvojiti i objaviti u veljači sljedeće godine, kako je najavio u svom godišnjem govoru o stanju Unije predsjednik Komisije Jean Claude Juncker.
Iz strategije je vidljivo da postoje indikativni jasni rokovi samo za Crnu Goru i Srbiju, za koje se kaže da će moći u EU do kraja 2025. godine, a za ostale države samo se navodi da do tada trebaju "uznapredovati u pristupnim pregovorima".
Bilateralni sporovi
"Postoje i dalje važni bilateralni sporovi između država regije koje su preostale za rješavanje. EU neće uvoziti te sporove. Trajno rješenje treba pronaći prije nego što država uđe u EU", piše u dokumentu.
"Sve države se moraju nedvosmisleno obvezati, i riječima i djelima, prevladati nasljeđe iz prošlosti, postići pomirenje i riješiti otvorena pitanja puno prije njihova pristupa u EU."
Konkretno se u hodogramu koji predviđa članstvo Crne Gore i Srbije u EU do 2025. godine kaže da se prije zaključenja pristupnih pregovora moraju riješiti svi granični prijepori jer EU "ne može niti će uvoziti takve probleme". "U slučajevima gdje granični sporovi ne budu riješeni, strane ih moraju predati bezuvjetno na obvezujući način konačnoj arbitraži ili Međunarodnom sudu pravde prije zaključenja pristupnih pregovora i u potpunosti poštovati presude."
Isto tako se podsjećaju lideri regije na to da je članstvo u EU stvar izbora za koji je potreban politički konsenzus i potpora građana i zato ne bi trebala postojati dvojba lidera o tome gdje pripada Zapadni Balkan i u kojem smjeru se kreće. To je očito poruka Srbiji, gdje se često postavlja pitanje izbora između EU i Rusije.
Rješavanje odnosa
Za Srbiju je važna i poruka da će morati riješiti odnose s Kosovom putem pravno obvezujućeg dokumenta, za koji se u ovom dokumentu kaže da je ključan za stabilnost cijele regije i europsku perspektivu. U dokumentu su navedeni indikativni koraci za dovršetak članstva Crne Gore i Srbije u EU do 2025. godine. Prema hodogramu, do kraja 2019. godine te bi države trebale biti fokusirane na ispunjenje prijelaznih mjerila iz područja vladavine prava.
Srbija ih ima čak 50, a nakon što se potvrdi njihovo ispunjenje, EU će odrediti mjerila za zatvaranje tog poglavlja. Osim toga, do kraja te godine Srbija mora ispuniti i prijelazno mjerilo iz poglavlja 35 koje, iako se zove formalno "ostala pitanja", sadrži uvjet sveobuhvatne normalizacije odnosa s Kosovom.
"Srbija i Kosovo najkasnije do ovog roka moraju postići sveobuhvatno normalizaciju odnosa koja bi otvorila put za daljnji supstancijalni napredak Kosova na putu prema Europskim integracijama", stoji u nacrtu uz napomenu da to treba osvježiti kad se objasni vremenski okvir za dijalog.
BiH bi do 2019. godine trebala dobiti status kandidata, naravno, ako do tada dovrši postupak slanja odgovora iz upitnika i Komisija završi svoj dio posla. Albanija će, ispuni li uvjete, i Makedonija ako riješi pitanje imena s Grčkom, te 2019. godine imati zamah u pregovorima o članstvu.
BiH na početku
Godina 2023. spominje se kao godina u kojoj bi Crna Gora i Srbija trebale zaključiti pregovore o članstvu, a Bosna i Hercegovina ih otvoriti.
Godine 2024. potpisao bi se Ugovor o pristupanju između EU i Crne Gore te EU i Srbije, na prijedlog Europske komisije i uz davanje pristanka Europskog parlamenta. Taj bi ugovor trebale ratificirati sve države članice na vrijeme da bi te dvije države ušle u EU do kraja 2025. godine.
Iako je iz dokumenta vidljivo da su indikativni rokovi za dovršetak procesa integracije u članstvo u EU jasno navedeni samo za Crnu Goru i za Srbiju, jer su u ovom trenutku vodeći u tom procesu, u istom se nacrtu navodi da je ta perspektiva otvorena za sve "partnere" iz regije te da i dalje ostaje zasnovana na individualnim zaslugama. U dokumentu se namjerno ne spominje "šest država", nego "šest partnera", zbog Kosova koje još nije priznalo pet država članica Europske unije.
Iako se Hrvatska ne spominje izričito, poruka je to iz nacrta strategije Europske komisije nazvane "Vjerodostojna perspektiva proširenja za zapadni Balkan", u kojoj se navodi da EU ne želi uvoziti granične sporove između država regije. Ovaj nacrt u koji je Jutarnji list imao uvid, još je zaštićeni dokument, a konačna verzija trebala bi se usvojiti i objaviti u veljači sljedeće godine, kako je najavio u svom godišnjem govoru o stanju Unije predsjednik Komisije Jean Claude Juncker.
Iz strategije je vidljivo da postoje indikativni jasni rokovi samo za Crnu Goru i Srbiju, za koje se kaže da će moći u EU do kraja 2025. godine, a za ostale države samo se navodi da do tada trebaju "uznapredovati u pristupnim pregovorima".
Bilateralni sporovi
"Postoje i dalje važni bilateralni sporovi između država regije koje su preostale za rješavanje. EU neće uvoziti te sporove. Trajno rješenje treba pronaći prije nego što država uđe u EU", piše u dokumentu.
"Sve države se moraju nedvosmisleno obvezati, i riječima i djelima, prevladati nasljeđe iz prošlosti, postići pomirenje i riješiti otvorena pitanja puno prije njihova pristupa u EU."
Konkretno se u hodogramu koji predviđa članstvo Crne Gore i Srbije u EU do 2025. godine kaže da se prije zaključenja pristupnih pregovora moraju riješiti svi granični prijepori jer EU "ne može niti će uvoziti takve probleme". "U slučajevima gdje granični sporovi ne budu riješeni, strane ih moraju predati bezuvjetno na obvezujući način konačnoj arbitraži ili Međunarodnom sudu pravde prije zaključenja pristupnih pregovora i u potpunosti poštovati presude."
Isto tako se podsjećaju lideri regije na to da je članstvo u EU stvar izbora za koji je potreban politički konsenzus i potpora građana i zato ne bi trebala postojati dvojba lidera o tome gdje pripada Zapadni Balkan i u kojem smjeru se kreće. To je očito poruka Srbiji, gdje se često postavlja pitanje izbora između EU i Rusije.
Rješavanje odnosa
Za Srbiju je važna i poruka da će morati riješiti odnose s Kosovom putem pravno obvezujućeg dokumenta, za koji se u ovom dokumentu kaže da je ključan za stabilnost cijele regije i europsku perspektivu. U dokumentu su navedeni indikativni koraci za dovršetak članstva Crne Gore i Srbije u EU do 2025. godine. Prema hodogramu, do kraja 2019. godine te bi države trebale biti fokusirane na ispunjenje prijelaznih mjerila iz područja vladavine prava.
Srbija ih ima čak 50, a nakon što se potvrdi njihovo ispunjenje, EU će odrediti mjerila za zatvaranje tog poglavlja. Osim toga, do kraja te godine Srbija mora ispuniti i prijelazno mjerilo iz poglavlja 35 koje, iako se zove formalno "ostala pitanja", sadrži uvjet sveobuhvatne normalizacije odnosa s Kosovom.
"Srbija i Kosovo najkasnije do ovog roka moraju postići sveobuhvatno normalizaciju odnosa koja bi otvorila put za daljnji supstancijalni napredak Kosova na putu prema Europskim integracijama", stoji u nacrtu uz napomenu da to treba osvježiti kad se objasni vremenski okvir za dijalog.
BiH bi do 2019. godine trebala dobiti status kandidata, naravno, ako do tada dovrši postupak slanja odgovora iz upitnika i Komisija završi svoj dio posla. Albanija će, ispuni li uvjete, i Makedonija ako riješi pitanje imena s Grčkom, te 2019. godine imati zamah u pregovorima o članstvu.
BiH na početku
Godina 2023. spominje se kao godina u kojoj bi Crna Gora i Srbija trebale zaključiti pregovore o članstvu, a Bosna i Hercegovina ih otvoriti.
Godine 2024. potpisao bi se Ugovor o pristupanju između EU i Crne Gore te EU i Srbije, na prijedlog Europske komisije i uz davanje pristanka Europskog parlamenta. Taj bi ugovor trebale ratificirati sve države članice na vrijeme da bi te dvije države ušle u EU do kraja 2025. godine.
Iako je iz dokumenta vidljivo da su indikativni rokovi za dovršetak procesa integracije u članstvo u EU jasno navedeni samo za Crnu Goru i za Srbiju, jer su u ovom trenutku vodeći u tom procesu, u istom se nacrtu navodi da je ta perspektiva otvorena za sve "partnere" iz regije te da i dalje ostaje zasnovana na individualnim zaslugama. U dokumentu se namjerno ne spominje "šest država", nego "šest partnera", zbog Kosova koje još nije priznalo pet država članica Europske unije.
