Na današnji dan prije 150 godina, 16. srpnja 1872. u okolini norveškog Fredrikstad rođen je Roald Amundsen, čovjek koji je prvi stigao do Južnog pola.
Nadahnut ekspedicijom Fridtjofa Nansena na Grenland 1888. godine odlučio je svoj život posvetiti istraživanju. Godine 1910. – 1912. vodio je antarktičku ekspediciju na brodu Fram koja je prva stigla do Južnog pola, natječući se sa suparničkom britanskom skupinom koju je vodio Robert Scott.
Roald Engelbregt Graving Amundsen rođen je kao najmlađe dijete imućnih roditelja Jensa Amundsena i Gustave Sahlquists. Otac mu se obogatio trgujući robljem između Kine i Centralne Amerike.
Otac mu je preminuo kada je imao 14 godina i njegova tri starija brata, po ugledu na oca, postaju mornari. Na majčin zahtjev započinje studij medicine, ali kad je imao 21 godinu majka mu umire a on napušta studij i odlučuje posvetiti svoj život polarnim istraživanjima.
Jedan je od najistaknutijih istraživača u novijoj povijesti geografskih otkrića.
Od 1903. do 1906. na malom brodu Gjøa (s posadom od šest ljudi) prvi je prošao Sjeverozapadnim prolazom kroz Američko-arktički arhipelag; približno je odredio položaj sjevernoga magnetskoga pola (1904., poluotok Boothia).
Vodio je ekspediciju na Antarktiku (brod Fram); pristao na obalu Rossova mora i u prosincu 1911. prvi stigao do Južnoga pola (pet tjedana prije engleskog istraživača Roberta Falcona Scotta).
Duž euroazijske obale plovio na brodu Maud (1918–21). Godine 1926. zračnim brodom (dirižablom) Norge preletio je (zajedno s Umbertom Nobileom i Lincolnom Ellsworthom) Sjeverni pol, od Spitsbergena do Aljaske.
Poginuo je (nestao, vjerojatno 18. lipnja 1928.) tragajući za nastradalim talijanskim zrakoplovom Italia i članovima ekspedicije pod vodstvom Umberta Nobilea, istraživača i pionira u letovima cepelinom.
Amundsen je autor djela Sjeverozapadni prolaz (Nordvestpassagen, 1907), Južni pol (Sydpolen, 1912), Prvi prelazak Polarnoga mora (First Crossing of the Polar Sea, s L. Ellsworthom, 1927) i dr.
Iako se nikad nije ženio, usvojio je dvije Eskimke, Camillu i Kakonittu, tijekom jedne ekspedicije u Sibiru. Privatni život je pokušavao držati podalje od očiju javnosti, tako da su povjesničari tek poslije njegove smrti objavili s kojim ženama je Amundsen imao romanse.
Zadnja od njih je bila s udovicom s Aljaske, Bess Magdis, ali tu vezu nisi okrunili brakom jer je u međuvremenu Amundsen nastradao.
Nekoliko puta je bio nagrađivan ordenima, kako norveškim tako i inozemnim.
Američka istraživačka polarna stanica osnovana na Južnom polu 1956. nazvana je Amundsen-Scottovom stanicom. Osim toga more zapadno od Antarktičkog poluotoka dobilo je ime Amundsenovo more.
Na Antarktici nalazi se i planina Amudsen, Amudsenov ledenjak, dok Amudsenov zaljev nalazimo i na Antarktici i u Arktičkom oceanu.
Krater na južnom polu Mjeseca i jedan od dva minijaturna robota koja su ulazila u NASAin program Deep Space 2 nose Amundsenovo ime kao i muzej u gradu Fredrikstadu, u kojem je rođen.
Nadahnut ekspedicijom Fridtjofa Nansena na Grenland 1888. godine odlučio je svoj život posvetiti istraživanju. Godine 1910. – 1912. vodio je antarktičku ekspediciju na brodu Fram koja je prva stigla do Južnog pola, natječući se sa suparničkom britanskom skupinom koju je vodio Robert Scott.
Roald Engelbregt Graving Amundsen rođen je kao najmlađe dijete imućnih roditelja Jensa Amundsena i Gustave Sahlquists. Otac mu se obogatio trgujući robljem između Kine i Centralne Amerike.
Otac mu je preminuo kada je imao 14 godina i njegova tri starija brata, po ugledu na oca, postaju mornari. Na majčin zahtjev započinje studij medicine, ali kad je imao 21 godinu majka mu umire a on napušta studij i odlučuje posvetiti svoj život polarnim istraživanjima.
Jedan je od najistaknutijih istraživača u novijoj povijesti geografskih otkrića.
Od 1903. do 1906. na malom brodu Gjøa (s posadom od šest ljudi) prvi je prošao Sjeverozapadnim prolazom kroz Američko-arktički arhipelag; približno je odredio položaj sjevernoga magnetskoga pola (1904., poluotok Boothia).
Vodio je ekspediciju na Antarktiku (brod Fram); pristao na obalu Rossova mora i u prosincu 1911. prvi stigao do Južnoga pola (pet tjedana prije engleskog istraživača Roberta Falcona Scotta).
Duž euroazijske obale plovio na brodu Maud (1918–21). Godine 1926. zračnim brodom (dirižablom) Norge preletio je (zajedno s Umbertom Nobileom i Lincolnom Ellsworthom) Sjeverni pol, od Spitsbergena do Aljaske.
Poginuo je (nestao, vjerojatno 18. lipnja 1928.) tragajući za nastradalim talijanskim zrakoplovom Italia i članovima ekspedicije pod vodstvom Umberta Nobilea, istraživača i pionira u letovima cepelinom.
Amundsen je autor djela Sjeverozapadni prolaz (Nordvestpassagen, 1907), Južni pol (Sydpolen, 1912), Prvi prelazak Polarnoga mora (First Crossing of the Polar Sea, s L. Ellsworthom, 1927) i dr.
Iako se nikad nije ženio, usvojio je dvije Eskimke, Camillu i Kakonittu, tijekom jedne ekspedicije u Sibiru. Privatni život je pokušavao držati podalje od očiju javnosti, tako da su povjesničari tek poslije njegove smrti objavili s kojim ženama je Amundsen imao romanse.
Zadnja od njih je bila s udovicom s Aljaske, Bess Magdis, ali tu vezu nisi okrunili brakom jer je u međuvremenu Amundsen nastradao.
Nekoliko puta je bio nagrađivan ordenima, kako norveškim tako i inozemnim.
Američka istraživačka polarna stanica osnovana na Južnom polu 1956. nazvana je Amundsen-Scottovom stanicom. Osim toga more zapadno od Antarktičkog poluotoka dobilo je ime Amundsenovo more.
Na Antarktici nalazi se i planina Amudsen, Amudsenov ledenjak, dok Amudsenov zaljev nalazimo i na Antarktici i u Arktičkom oceanu.
Krater na južnom polu Mjeseca i jedan od dva minijaturna robota koja su ulazila u NASAin program Deep Space 2 nose Amundsenovo ime kao i muzej u gradu Fredrikstadu, u kojem je rođen.
