Danas široj ramskoj javnosti manje poznat srpski istraživač i znanstvenik dr. Milenko Filipović objavio je 1955. knjigu o Rami sa nazivom "RAMA U BOSNI - etničko porijeklo prezimena i opis sela", Filipovićevo istraživanje ramskih sela, naziva riječica, potoka, njiva uzvisenja, grobalja i sl. pratilo je i istraživanje prezimena. Prezimena su najvećim djelom zapisivana na osnovu usmene predaje i manjim djelom pisane građe. Istraživanje dr. Filipovića se odvijalo u Rami od perioda 1931-1935. tu spada i tadašnje područje Rame.
Rumboci
Selo ima 110 katoličkih i dvanaest muslimanskih kuća.
K a t o l i c i: - Milišići, veliki starinački rod. Ogranci su njihovi: Ivići (3 k.), Iličići (6 k.), Šarčevići ili Sandali (9 k.), Ostojići (2 k.), Fofići (4 k.), Barabani (5 k.), Nikolići-Džolani (12 k.), Franjići-Zelići (8 k.). Od Džolana su dvije porodice u Slavoniji. Već se uvelike uzimaju između sebe. - Zečevići (4 k.) i Žutići (6 k.) su jedan rod i starinci. - Beškeri (6 k.) su starinci. - Novak (1 k.), rod je odavno samo na jednom muškarcu. Smatraju se starincima. - Kovačevići (9 k.) s nadimkom Pelušići, jedan ogranak se zove Slomići od toga roda je i Čulap (1 k.). Starinci su. - Petrovići (7 k.) su starinom iz Dalmacije. Bili su se najprije preselili u Gmiće, gdje ih i sada ima. U Rumbocima su još prije kuge. Zvali su se nekada i Jurići, od tog roda su i Pivići (1 k.). - Kapčevići (1 k.) su davno došli iz Hercegovine. - Lovrići (2 k.) su od Lovrića iz Varvare. - Kneževići (2 k.) su starinom iz Hercegovine. Zovu se i Samardžićima, jer je djed bio samardžija. Ranije su boravili u Gmićima i Lapsunju, a u Rumboke su došli još za turskog vremena. Rod su im Kneževići u Poljima koji su došli iz Goranaca. Ima ih i u Žepču. - Vidakušić (1 k.) je došao u tijeku Prvog svjetskog rata jednoj udovici u kuću. Inače je rodom iz Proslapa. - Ćurić (1 k.) je došao sa Gmića na ženinstvo prije okupacije. Opširnije u opisu Gmića. - Ćuk - Ćuci (4 k.) su starinom iz Kočerina u Hercegovini. Došao im je pradjed. Iz Rumboka su se selili i u druga mjesta, te ih sada ima i u Ripcima, u Jaklićima i u Skoplju. - Ćurčići (1 k.) došao im je djed iz okoline Vrlike pa se stoga zovu i Vrljičacima. - Anđelići (1 k.) došao im je djed iz Hercegovine. Ima ih iseljenih i u Podboru i u Prozoru. - Jakovljevići (4 k.) porijeklo neispitano. - Baketarići (5 k.), njihov predak je došao prije 1878. iz Lapsunja. - Burečići (5 k.) po jednom saopćenju su došli prije 1878. iz Duvna. Rod su im Jurići u selu (4 k.) i u Varvari. - Brkić (1 k.) je došao iz Kopčića na ženinstvo 1925. U Bulićima je nekad bilo i Cigana.
Sad selom, sjeverno i zapadno, su strmi odsjeci Raduše. Zovu se strana (a u njoj su Kuke i Kindalji). Ispod sela su blage strane i dolovi. Kuće su na mjestima: Trzan (na Trznu), Donje Selo, Bulići, Šarci, Franjići, Beškeri, Majčići, Poljane i Nikolići (uza svako ime dodaje se "selo"). Glavna voda je Biloje - Bilo (Biloga) na sredini sela. Ostale vode su Paćevo, Vodica i Studenac u selu i Borak u šumi nad selom. Njive su većinomispod sela: Pustuji, Zenikova Glavnica, Poljane, Dužice, Biluša, Selišća, Urije, Bare, Bruše, Drine, Usov, Kanjin Dolac, Turjakovica, Lužine, Kamenice, Muraj, Trnovci, Klisura, Ust. Ispaša je po strani nad selom: to je mjera. Iznad Rumboka je vic Gradina i na njo, kraj puta za Zahum, jedna gromila.
Ima više starih grobova. Jedan stećak je sasvim na dnu sela. Iznad kuće F. Džolana je mjesto Mašat. Tu su dva stećka: jedan oboren, sa spiralnim ornamentima, drugi dalje u njivi također prevaljen. Tu su, kako se veli, kopani "Grcovi". Jedan stećak je oko 50 m niže groba, a kod kuće Jerka Zečevića je jedan stećak od hrđava kamena. Namješten sada kaopočetak ograde. Stećak je na sleme, ukrašen rozetama, užetom i jednom zvijezdom. Na sjevernoj strani su dva polja odijeljena užetom. U jednom se jedva raspoznaje konjanik a nad njim polu mjeseci zvijezda (rozeta) a u drugom polju su u svakom uglu po jedna rozeta osmokraka a u sredini neki čudan lik. Ornamentovana je i južna strana, ali se vidi samo jedna zvijezda, jer je tu na stećak naslonjen koš. Na istočnoj strani očuvan je samo dio rozete. Jedan stećak ima u starom muslimanskom grobljukod vode Biloga, a bilo ih je i više pa su polupani. Niže tog groblja a kok kuće Selima Čolića je jedan velik ravan stećak čija je gornja površina ornamentovana: tu je predstavljen jelen od četri godine i dvoje mladih. Iznad jelena polumjesec.odozgo, s lijeve strane i s desne strane, neki spiralan ornament. Stećak je velik 132 x 95 cm. Na breščiću kod kuća Jakovljevića je neko staro groblje: nema stećaka nego se nalaze grobove i kosturi u pločama. Selo je mnogo stradalo od kge. Muslimaninu Deminiću, kako je vršio, ostala je hrpa na guvnu i svi su pomrli. Djed džolana bio star i razbolio se od kuge. Zaželio da vidi djecu i čobane u Ibraimovu Docu. Izišao na brijeg, dozvao ih, zaplakao i oprostio se od njih, pa se vratio u polje i umro, a oni, po njegovu uputstvu, zapalili slame gdje je on sjedio. Oni koji su preživjeli kukom su vukli mrtve u groblje. Pomor je bio toliki da poslije kuge za 20 godina niko nije izišao na Zahum. Od kuge se bježalo u pećine Ovčiju Peć i Pecala. Nekada je u selu bilo mnogo više muslimana nego katolika; sada je obrnuto. Neko staro muslimansko groblje bilo je na Trzni a drugo ispod Mašata. Ono prvo se više i ne poznaje. Jedan stari muslimanski nadgrobni kamen stoji kraj kuće Jerka Zečevića pod katoličkim grobljem. Uklopljen je u ogradu. Visok nad zemljom oko 170 cm, a djelimično ornamentan. U selu Majčićima bili su muslimani Majčići. Iznad sela ima sedam raštrkanih zidina i ne zna se tko je tu stajao. Katoličko groblje je pod Dužicom, izvan sela, a muslimansko oko vode Biloga. Muslimani Bačvani imaju svoje posebno groblje do katoličkog. Iznad sela je bila velika šuma, a nad njom livade; sada golet i točila.
Zahum
Još se zove i rumbočka planina. Samo ljeti borave na Zahumu: Burečići, Zečići, osmorica Šarčevića, dva Iličića, sedam Petrovića, jedanaest Džolana, četiri Fofića, tri Barabana, Jakovljević, dva Kovačevića, Bešker, Baketarići, Ostojići, Ivići, Brkić, Franjići, Ivići, Pivići, Žutić, Vidakušić. Neki od ovih ostavljaju čeljad i zimuju, ali ne uvijek ista lica. Od Šarčevića tri obitelji zimuju u Lokvama ispod Konjdoca, a ljetuju na Zahumu dok ostalih pet zimuju u Rumbocima. Stalno i samostalno su naseljeni na Zahumu (i nemaju stanja u Rumbocima): Franjići ili Tubići, Ostojić, Fofić, Jakovljević, Zečević, Bešker, Kovačević, Pelušić, Ivić, Iličić, Baketarić, Šarčević-Sandali. O njihovu porijeklu vidi u opisu Rumboka.
To je nekadašnja planina Rimboka, a sada i planinai selo. Zapadno je od Rumboka, a inače samo dio površi od 1200 m, izdužen u pravcu Istok - Zapad. Južnu granicu čine: Oštra Glava, Gurjevača, Česan, Umna Glava, a ispod njih je vrlo strma odsjek. Sa sjevera su:Debela Glavnica, Perac, Straže, Razvržđe, Kicelj, Varda, Suvo Klečje, Glavičice, Idovac, Nastilje, Pliševica, koji čine okvir blagih strana. Žive vode nema nigdje, nego likve i čatrnje. Čeprljače, Katunišće, Malješnjek, Podak, Duga Dila, Bristovica, Pod Bristovicom, Brist, Dobrina, Poturov dolac, Kurtino Vrilo, Rat, Napodnica, Zavozi, Javorak, a po Raduši, su šume i ispaše: Prodojnica, Ravne, Marisovača, Katuni, Razvržđe, Govejarski Dolac, Duboka Vrtača, Pitomi Dol, Ivica Dolac, Dovarice, Ježovača i Brigovi. Tu su oranice i kosinice. Osim što između Nastinja i Idovca i malo kod Razbržđa ima šume, strane spomenutih brda su gole i služe kao ispaše.
Kuće su sve okvirom ravni, vezane za doce (vrtače), pa i u docima, i po stranama manjih dolova. Mjesta na kojima su kuće zovu se: Petrovići, Šarčevići ili sandali, Ibraimov Dolac, Čiprnjače, Iličići ili Katunišće (drugo), Franjići, Ivići, Barabani, Beškeri, Umna Glava i Bačvani.
Franjevački samostan Rama - Šćit
Rumboci
Selo ima 110 katoličkih i dvanaest muslimanskih kuća.
K a t o l i c i: - Milišići, veliki starinački rod. Ogranci su njihovi: Ivići (3 k.), Iličići (6 k.), Šarčevići ili Sandali (9 k.), Ostojići (2 k.), Fofići (4 k.), Barabani (5 k.), Nikolići-Džolani (12 k.), Franjići-Zelići (8 k.). Od Džolana su dvije porodice u Slavoniji. Već se uvelike uzimaju između sebe. - Zečevići (4 k.) i Žutići (6 k.) su jedan rod i starinci. - Beškeri (6 k.) su starinci. - Novak (1 k.), rod je odavno samo na jednom muškarcu. Smatraju se starincima. - Kovačevići (9 k.) s nadimkom Pelušići, jedan ogranak se zove Slomići od toga roda je i Čulap (1 k.). Starinci su. - Petrovići (7 k.) su starinom iz Dalmacije. Bili su se najprije preselili u Gmiće, gdje ih i sada ima. U Rumbocima su još prije kuge. Zvali su se nekada i Jurići, od tog roda su i Pivići (1 k.). - Kapčevići (1 k.) su davno došli iz Hercegovine. - Lovrići (2 k.) su od Lovrića iz Varvare. - Kneževići (2 k.) su starinom iz Hercegovine. Zovu se i Samardžićima, jer je djed bio samardžija. Ranije su boravili u Gmićima i Lapsunju, a u Rumboke su došli još za turskog vremena. Rod su im Kneževići u Poljima koji su došli iz Goranaca. Ima ih i u Žepču. - Vidakušić (1 k.) je došao u tijeku Prvog svjetskog rata jednoj udovici u kuću. Inače je rodom iz Proslapa. - Ćurić (1 k.) je došao sa Gmića na ženinstvo prije okupacije. Opširnije u opisu Gmića. - Ćuk - Ćuci (4 k.) su starinom iz Kočerina u Hercegovini. Došao im je pradjed. Iz Rumboka su se selili i u druga mjesta, te ih sada ima i u Ripcima, u Jaklićima i u Skoplju. - Ćurčići (1 k.) došao im je djed iz okoline Vrlike pa se stoga zovu i Vrljičacima. - Anđelići (1 k.) došao im je djed iz Hercegovine. Ima ih iseljenih i u Podboru i u Prozoru. - Jakovljevići (4 k.) porijeklo neispitano. - Baketarići (5 k.), njihov predak je došao prije 1878. iz Lapsunja. - Burečići (5 k.) po jednom saopćenju su došli prije 1878. iz Duvna. Rod su im Jurići u selu (4 k.) i u Varvari. - Brkić (1 k.) je došao iz Kopčića na ženinstvo 1925. U Bulićima je nekad bilo i Cigana.
Sad selom, sjeverno i zapadno, su strmi odsjeci Raduše. Zovu se strana (a u njoj su Kuke i Kindalji). Ispod sela su blage strane i dolovi. Kuće su na mjestima: Trzan (na Trznu), Donje Selo, Bulići, Šarci, Franjići, Beškeri, Majčići, Poljane i Nikolići (uza svako ime dodaje se "selo"). Glavna voda je Biloje - Bilo (Biloga) na sredini sela. Ostale vode su Paćevo, Vodica i Studenac u selu i Borak u šumi nad selom. Njive su većinomispod sela: Pustuji, Zenikova Glavnica, Poljane, Dužice, Biluša, Selišća, Urije, Bare, Bruše, Drine, Usov, Kanjin Dolac, Turjakovica, Lužine, Kamenice, Muraj, Trnovci, Klisura, Ust. Ispaša je po strani nad selom: to je mjera. Iznad Rumboka je vic Gradina i na njo, kraj puta za Zahum, jedna gromila.
Ima više starih grobova. Jedan stećak je sasvim na dnu sela. Iznad kuće F. Džolana je mjesto Mašat. Tu su dva stećka: jedan oboren, sa spiralnim ornamentima, drugi dalje u njivi također prevaljen. Tu su, kako se veli, kopani "Grcovi". Jedan stećak je oko 50 m niže groba, a kod kuće Jerka Zečevića je jedan stećak od hrđava kamena. Namješten sada kaopočetak ograde. Stećak je na sleme, ukrašen rozetama, užetom i jednom zvijezdom. Na sjevernoj strani su dva polja odijeljena užetom. U jednom se jedva raspoznaje konjanik a nad njim polu mjeseci zvijezda (rozeta) a u drugom polju su u svakom uglu po jedna rozeta osmokraka a u sredini neki čudan lik. Ornamentovana je i južna strana, ali se vidi samo jedna zvijezda, jer je tu na stećak naslonjen koš. Na istočnoj strani očuvan je samo dio rozete. Jedan stećak ima u starom muslimanskom grobljukod vode Biloga, a bilo ih je i više pa su polupani. Niže tog groblja a kok kuće Selima Čolića je jedan velik ravan stećak čija je gornja površina ornamentovana: tu je predstavljen jelen od četri godine i dvoje mladih. Iznad jelena polumjesec.odozgo, s lijeve strane i s desne strane, neki spiralan ornament. Stećak je velik 132 x 95 cm. Na breščiću kod kuća Jakovljevića je neko staro groblje: nema stećaka nego se nalaze grobove i kosturi u pločama. Selo je mnogo stradalo od kge. Muslimaninu Deminiću, kako je vršio, ostala je hrpa na guvnu i svi su pomrli. Djed džolana bio star i razbolio se od kuge. Zaželio da vidi djecu i čobane u Ibraimovu Docu. Izišao na brijeg, dozvao ih, zaplakao i oprostio se od njih, pa se vratio u polje i umro, a oni, po njegovu uputstvu, zapalili slame gdje je on sjedio. Oni koji su preživjeli kukom su vukli mrtve u groblje. Pomor je bio toliki da poslije kuge za 20 godina niko nije izišao na Zahum. Od kuge se bježalo u pećine Ovčiju Peć i Pecala. Nekada je u selu bilo mnogo više muslimana nego katolika; sada je obrnuto. Neko staro muslimansko groblje bilo je na Trzni a drugo ispod Mašata. Ono prvo se više i ne poznaje. Jedan stari muslimanski nadgrobni kamen stoji kraj kuće Jerka Zečevića pod katoličkim grobljem. Uklopljen je u ogradu. Visok nad zemljom oko 170 cm, a djelimično ornamentan. U selu Majčićima bili su muslimani Majčići. Iznad sela ima sedam raštrkanih zidina i ne zna se tko je tu stajao. Katoličko groblje je pod Dužicom, izvan sela, a muslimansko oko vode Biloga. Muslimani Bačvani imaju svoje posebno groblje do katoličkog. Iznad sela je bila velika šuma, a nad njom livade; sada golet i točila.
Zahum
Još se zove i rumbočka planina. Samo ljeti borave na Zahumu: Burečići, Zečići, osmorica Šarčevića, dva Iličića, sedam Petrovića, jedanaest Džolana, četiri Fofića, tri Barabana, Jakovljević, dva Kovačevića, Bešker, Baketarići, Ostojići, Ivići, Brkić, Franjići, Ivići, Pivići, Žutić, Vidakušić. Neki od ovih ostavljaju čeljad i zimuju, ali ne uvijek ista lica. Od Šarčevića tri obitelji zimuju u Lokvama ispod Konjdoca, a ljetuju na Zahumu dok ostalih pet zimuju u Rumbocima. Stalno i samostalno su naseljeni na Zahumu (i nemaju stanja u Rumbocima): Franjići ili Tubići, Ostojić, Fofić, Jakovljević, Zečević, Bešker, Kovačević, Pelušić, Ivić, Iličić, Baketarić, Šarčević-Sandali. O njihovu porijeklu vidi u opisu Rumboka.
To je nekadašnja planina Rimboka, a sada i planinai selo. Zapadno je od Rumboka, a inače samo dio površi od 1200 m, izdužen u pravcu Istok - Zapad. Južnu granicu čine: Oštra Glava, Gurjevača, Česan, Umna Glava, a ispod njih je vrlo strma odsjek. Sa sjevera su:Debela Glavnica, Perac, Straže, Razvržđe, Kicelj, Varda, Suvo Klečje, Glavičice, Idovac, Nastilje, Pliševica, koji čine okvir blagih strana. Žive vode nema nigdje, nego likve i čatrnje. Čeprljače, Katunišće, Malješnjek, Podak, Duga Dila, Bristovica, Pod Bristovicom, Brist, Dobrina, Poturov dolac, Kurtino Vrilo, Rat, Napodnica, Zavozi, Javorak, a po Raduši, su šume i ispaše: Prodojnica, Ravne, Marisovača, Katuni, Razvržđe, Govejarski Dolac, Duboka Vrtača, Pitomi Dol, Ivica Dolac, Dovarice, Ježovača i Brigovi. Tu su oranice i kosinice. Osim što između Nastinja i Idovca i malo kod Razbržđa ima šume, strane spomenutih brda su gole i služe kao ispaše.
Kuće su sve okvirom ravni, vezane za doce (vrtače), pa i u docima, i po stranama manjih dolova. Mjesta na kojima su kuće zovu se: Petrovići, Šarčevići ili sandali, Ibraimov Dolac, Čiprnjače, Iličići ili Katunišće (drugo), Franjići, Ivići, Barabani, Beškeri, Umna Glava i Bačvani.
Franjevački samostan Rama - Šćit
