Prezimena su najvećim djelom zapisivana na osnovu usmene predaje i manjim djelom pisane građe. Istraživanje dr. Filipovića se odvijalo u Rami od perioda 1931.-1935.
Podbor
Ima svega 58 kuća sa 62 domaćinstva.
K a t o l i c i: Jeličići su starinci. Njihovi su ogranci: Jeličići (5 k.), Meteri (6 k. sa 7 dom.), Sičaje (10 k. sa 11 dom.), Franjušići (1 k.), svega 22 kuće sa 24 domaćinstva. - Glavaši (1 k.) su došli iz Lužana kod Bugojna oko 1830. - Čuljci (2 k.) su starinom iz Bogodola u Hercegovini. Pradjed im se doselio. Najprije su bili na Draševu, zatim u Skoplju, gdje su ostala tri brata a četvrti se vratio na Ploču. Od istog roda je i Čuljak koji se nedavno vratio iz Hercegovine na Lug. - Đuras (1 k.) je od Kuraja. Došao je ovamo pradjed. - Zlatići (3 k.) su starinom Grubeše, vidi Šćit. - Mišure (3 k. sa 4 dom.) su prešli iz Ripaca u Sopot prije 1878. - Vidovići (1 k.), otac mu je došao iz Ploče prije 1878. Ima ih u Ploči. - Ćališi (3 k.) su se mnogo seljakali. Porijeklom su iz Hercegovine. - Pivići ili Zekići (1 k.), po porijeklu iz zovu Škuturima, a zovu ih i Dervišićima. Ima ih u Rumbocima. Opširnije u opisu Rumboka (Petrovići). - Stapići (2 k.) su iz Dalmacije, iz Zagvozda, pa ih zovu i Gvožđanima. Nisu rod sa Stapama u Kovačevu Polju. - Matešići (2 k.), došao im je otac iz Ploče oko 1880. Zvali su se Uložnici. Od tog roda je i Uložnik (1 k.) čiji je otac došao iz Ploče tijekom okupacije. - Marušići (1 k.) je došao iz Gmića oko 1900. - Anđelići (1 k.) su iz Rumboka došli 1906., a došli su sa Ometala 1919. - Šola (1 k.) je došao iz Kopčića uz majku, pa ovdje ostao na ženinstvu, 1906. - Grgići (1 k.) su starinom iz Hercegovine ili Dalmacije. Jedan od njih je prešao iz Podbora u Sopot, a drugi otišao u Proslap. - Bešker (1 k.) je došao uz majku iz Rumboka pred Prvi svjetski rat. - Šarac (1 k.) je došao iz Rumboka na ženinstvo. Opširnije u opisu Rumboka, (Milišići). - Andričić (1 k.) je došao sa majkom iz Orašca 1921. - Mečići (1 k.), koji su bili velik i bogat rod, starinom su iz "Kavura" iz Dalmacije. - Bilići (4 k.) su iz Šlimca. Ima ih u Ploči, Lapsunju i dr.
M u s l i m a n i: Haćimići (2 k. sa 3 dom.) se smatraju starincima. Dvije porodice su u Sarajevu. - Ciganin Šišić (1 k.), kovač, doselio se 1929. iz Kasabe, G. Vakuf. Muslimani Omerbašići iz Sopota iselili se u Knežiće.
Sela ovog naselja - Sopot, Podbor, Orašćić, Pirićevina, Dočljak, Džematovina, Cripalo - su pod brdom Kolivretom i sva su u jednim polukružnnom nizu i to gornjom ivicom fliša. Ispod sela su mnogi dolovi izdjeljenim kosama: iznad sopota je prodolje Meugorje.
U sredini sela je jedan bunar sa živom vodom. Ima i jedna čatrnja. Glavna je voda pak Sopot, koji otiče kao potok. Kroz Podbor teku Potok, koji je prava urvina, i potok Otimir.
Njive su većinom ispod sela: Jedini Greb, Sopoćki Dolac, Selišće, Strmoglavnica, Otave, Jašarovo Selišće, Krznave, Podjabučje, Bljizaljci, Dragokup, Pod Lisinu, Raline, Putina, Rakiće, Žalje, Tomino Polje, Dubina, Pisak, Cvitine Greb, Borovnik, Blace, Tomašica. Ispaša je na brdu iznad sela: Mala i Velika Gradina, Ravne, Jakina Ravna, Osojnica.
Naselje je razbijenog tipa, a kuće su u pojedinim selima na okupu, osobito u Podboru, gdje su kuće zbijene oko urvina Potoka i Otimira. Selo Podbor zove se po tome što je na kosi Dubini bio veliki bor. Bilo je u njemu moći, donjetih iz Dalmacije, da čuvaju selo od poplava. Izgorio je.
Na visu Gradini sjevernoistočno od sela ima nekih gromila. Na jednom brijegu iznad sela Sopota je srednjevjekovno Vardino Groblje. Ima 13 stećaka razne orijentacije, ali se poznaje da ih je bilo više. Drugo "grčko" groblje jeVišnjac, također u Sopotu, na kojem su više stećaka (5-6) i jedan kameni križ. Jedan stećak ima Dubini iznad Pirićevine.
Priča se da je selo više puta stradalo od kuge. Prva je trajala nekoliko godina. Pošto se poslije nje narod nije "popravio", udarila druga, pa treća. Od kuge su bježali u Jelinu Pećini nad selom, u kojoj je bila Jela s Djecom. Od faletara iza kuge ostalo samo jedan djed i jedno djete. Tek poslije treće kuge narod "se popravio". Po J. Vladiću, Podbor je u 18 stoljeću bio čisto katoličko selo.
Na Osretku u samom selu Podboru je staro katoločko groblje. Potok ruši obalu,te se vide mnogi kosturi i porazbacani kameni križevi. Jedan križ je datiran: 1748 god. Tu je bilo groblje dok je selo maleno.
Podbor
Ima svega 58 kuća sa 62 domaćinstva.
K a t o l i c i: Jeličići su starinci. Njihovi su ogranci: Jeličići (5 k.), Meteri (6 k. sa 7 dom.), Sičaje (10 k. sa 11 dom.), Franjušići (1 k.), svega 22 kuće sa 24 domaćinstva. - Glavaši (1 k.) su došli iz Lužana kod Bugojna oko 1830. - Čuljci (2 k.) su starinom iz Bogodola u Hercegovini. Pradjed im se doselio. Najprije su bili na Draševu, zatim u Skoplju, gdje su ostala tri brata a četvrti se vratio na Ploču. Od istog roda je i Čuljak koji se nedavno vratio iz Hercegovine na Lug. - Đuras (1 k.) je od Kuraja. Došao je ovamo pradjed. - Zlatići (3 k.) su starinom Grubeše, vidi Šćit. - Mišure (3 k. sa 4 dom.) su prešli iz Ripaca u Sopot prije 1878. - Vidovići (1 k.), otac mu je došao iz Ploče prije 1878. Ima ih u Ploči. - Ćališi (3 k.) su se mnogo seljakali. Porijeklom su iz Hercegovine. - Pivići ili Zekići (1 k.), po porijeklu iz zovu Škuturima, a zovu ih i Dervišićima. Ima ih u Rumbocima. Opširnije u opisu Rumboka (Petrovići). - Stapići (2 k.) su iz Dalmacije, iz Zagvozda, pa ih zovu i Gvožđanima. Nisu rod sa Stapama u Kovačevu Polju. - Matešići (2 k.), došao im je otac iz Ploče oko 1880. Zvali su se Uložnici. Od tog roda je i Uložnik (1 k.) čiji je otac došao iz Ploče tijekom okupacije. - Marušići (1 k.) je došao iz Gmića oko 1900. - Anđelići (1 k.) su iz Rumboka došli 1906., a došli su sa Ometala 1919. - Šola (1 k.) je došao iz Kopčića uz majku, pa ovdje ostao na ženinstvu, 1906. - Grgići (1 k.) su starinom iz Hercegovine ili Dalmacije. Jedan od njih je prešao iz Podbora u Sopot, a drugi otišao u Proslap. - Bešker (1 k.) je došao uz majku iz Rumboka pred Prvi svjetski rat. - Šarac (1 k.) je došao iz Rumboka na ženinstvo. Opširnije u opisu Rumboka, (Milišići). - Andričić (1 k.) je došao sa majkom iz Orašca 1921. - Mečići (1 k.), koji su bili velik i bogat rod, starinom su iz "Kavura" iz Dalmacije. - Bilići (4 k.) su iz Šlimca. Ima ih u Ploči, Lapsunju i dr.
M u s l i m a n i: Haćimići (2 k. sa 3 dom.) se smatraju starincima. Dvije porodice su u Sarajevu. - Ciganin Šišić (1 k.), kovač, doselio se 1929. iz Kasabe, G. Vakuf. Muslimani Omerbašići iz Sopota iselili se u Knežiće.
Sela ovog naselja - Sopot, Podbor, Orašćić, Pirićevina, Dočljak, Džematovina, Cripalo - su pod brdom Kolivretom i sva su u jednim polukružnnom nizu i to gornjom ivicom fliša. Ispod sela su mnogi dolovi izdjeljenim kosama: iznad sopota je prodolje Meugorje.
U sredini sela je jedan bunar sa živom vodom. Ima i jedna čatrnja. Glavna je voda pak Sopot, koji otiče kao potok. Kroz Podbor teku Potok, koji je prava urvina, i potok Otimir.
Njive su većinom ispod sela: Jedini Greb, Sopoćki Dolac, Selišće, Strmoglavnica, Otave, Jašarovo Selišće, Krznave, Podjabučje, Bljizaljci, Dragokup, Pod Lisinu, Raline, Putina, Rakiće, Žalje, Tomino Polje, Dubina, Pisak, Cvitine Greb, Borovnik, Blace, Tomašica. Ispaša je na brdu iznad sela: Mala i Velika Gradina, Ravne, Jakina Ravna, Osojnica.
Naselje je razbijenog tipa, a kuće su u pojedinim selima na okupu, osobito u Podboru, gdje su kuće zbijene oko urvina Potoka i Otimira. Selo Podbor zove se po tome što je na kosi Dubini bio veliki bor. Bilo je u njemu moći, donjetih iz Dalmacije, da čuvaju selo od poplava. Izgorio je.
Na visu Gradini sjevernoistočno od sela ima nekih gromila. Na jednom brijegu iznad sela Sopota je srednjevjekovno Vardino Groblje. Ima 13 stećaka razne orijentacije, ali se poznaje da ih je bilo više. Drugo "grčko" groblje jeVišnjac, također u Sopotu, na kojem su više stećaka (5-6) i jedan kameni križ. Jedan stećak ima Dubini iznad Pirićevine.
Priča se da je selo više puta stradalo od kuge. Prva je trajala nekoliko godina. Pošto se poslije nje narod nije "popravio", udarila druga, pa treća. Od kuge su bježali u Jelinu Pećini nad selom, u kojoj je bila Jela s Djecom. Od faletara iza kuge ostalo samo jedan djed i jedno djete. Tek poslije treće kuge narod "se popravio". Po J. Vladiću, Podbor je u 18 stoljeću bio čisto katoličko selo.
Na Osretku u samom selu Podboru je staro katoločko groblje. Potok ruši obalu,te se vide mnogi kosturi i porazbacani kameni križevi. Jedan križ je datiran: 1748 god. Tu je bilo groblje dok je selo maleno.
