U jeku korone potrošnja antibiotika porasla je za 50 posto, podaci su Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske. Sada je ona na razini prije pandemije koronavirusa, ali i dalje zabrinjavajuće visoka.
Ogromna potrošnja i primjena antibiotika u liječenju prouzrokovala je da sve češće bakterije ne možemo liječiti uobičajenim antibioticima, a farmaceutska industrija ne može tako brzo napraviti nove.
Pritisci pacijenata
Liječnici upozoravaju da su pod pritiscima pacijenata koji misle da svaku respiratornu infekciju rješava upravo antibiotska terapija. Kažu, ona nekad zna napraviti više štete nego koristi.
I prije korone u Republici Srpskoj govorilo se o problemu antibiotske rezistencije, a taj problem je kulminirao 2020. godine, kada se korona iako virusno oboljenje liječila isključivo antibioticima.
Bakterije su postale otporne, a liječnici sve češće sada upozoravaju na problem da antibiotici nisu djelotvorni u liječenju, i apeliraju na racionalniju upotrebu.
"Nerijetko podliježemo i pritiscima i korisnika naših usluga. Ako se radi posebno o roditeljima, pa taj strah i bojazan da se nešto iskomplicira i onda ta želja da će riještii problem antibiotikom. Slična priča je i kod odraslih", kaže Mladen Šukalo iz Doma zdravlja Banja Luka.
Iako smo po potrošnji antibiotika koji imaju širok spektar djelovanja negdje na razini ostalih zemalja regije i dalje je ta potrošnja znatno veća od zemalja zapadne i sjeverne Europe, javlja BHRT.
Problem rezervnih antibiotika
Mirjana Đerimanović, načelnica Službe farmacije u Institutu za javno zdravstvo RS, kaže da zabrinjava povećana upotreba rezervnih antibiotika.
''Kada to kažem mislim na antibiotike koje koristimo tek kada iscrpimo ostale terapijske mogućnosti, tako da bih rekla da je neracionalna upotreba bila na različitim nivoima'', navodi.
U resornom ministarstvu su upozorili da je nekoliko odjela Kliničkog centra Banja Luka upozorilo na nedjelotvornost antibiotika, koji su inače ranije bili sastavni dio terapija, te da je ovo problem koji će se morati početi sustavno rješavati.
"Bili smo u situaciji kada su se antibiotici koristili prilično neselektivno. Bila je takva psihološka presija i bilo se ljekarima teško oduprijeti, ali to je jedan veliki problem koji će nas posebno dočekati u budućnosti", kaže Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS
Liječnici su apelirali na pacijente da slušaju stručne savjete, koji se posebno odnose na virusne respiratorne infekcije, bilo da je riječ o gripi ili drugim infekcijama, jer ističu često davanje antibiotika kod virusnih oboljenja napravi više štete nego koristi, pošto antibiotici dodatno naruše imunitet organizma.
Bljesak.info
Ogromna potrošnja i primjena antibiotika u liječenju prouzrokovala je da sve češće bakterije ne možemo liječiti uobičajenim antibioticima, a farmaceutska industrija ne može tako brzo napraviti nove.
Pritisci pacijenata
Liječnici upozoravaju da su pod pritiscima pacijenata koji misle da svaku respiratornu infekciju rješava upravo antibiotska terapija. Kažu, ona nekad zna napraviti više štete nego koristi.
I prije korone u Republici Srpskoj govorilo se o problemu antibiotske rezistencije, a taj problem je kulminirao 2020. godine, kada se korona iako virusno oboljenje liječila isključivo antibioticima.
Bakterije su postale otporne, a liječnici sve češće sada upozoravaju na problem da antibiotici nisu djelotvorni u liječenju, i apeliraju na racionalniju upotrebu.
"Nerijetko podliježemo i pritiscima i korisnika naših usluga. Ako se radi posebno o roditeljima, pa taj strah i bojazan da se nešto iskomplicira i onda ta želja da će riještii problem antibiotikom. Slična priča je i kod odraslih", kaže Mladen Šukalo iz Doma zdravlja Banja Luka.
Iako smo po potrošnji antibiotika koji imaju širok spektar djelovanja negdje na razini ostalih zemalja regije i dalje je ta potrošnja znatno veća od zemalja zapadne i sjeverne Europe, javlja BHRT.
Problem rezervnih antibiotika
Mirjana Đerimanović, načelnica Službe farmacije u Institutu za javno zdravstvo RS, kaže da zabrinjava povećana upotreba rezervnih antibiotika.
''Kada to kažem mislim na antibiotike koje koristimo tek kada iscrpimo ostale terapijske mogućnosti, tako da bih rekla da je neracionalna upotreba bila na različitim nivoima'', navodi.
U resornom ministarstvu su upozorili da je nekoliko odjela Kliničkog centra Banja Luka upozorilo na nedjelotvornost antibiotika, koji su inače ranije bili sastavni dio terapija, te da je ovo problem koji će se morati početi sustavno rješavati.
"Bili smo u situaciji kada su se antibiotici koristili prilično neselektivno. Bila je takva psihološka presija i bilo se ljekarima teško oduprijeti, ali to je jedan veliki problem koji će nas posebno dočekati u budućnosti", kaže Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS
Liječnici su apelirali na pacijente da slušaju stručne savjete, koji se posebno odnose na virusne respiratorne infekcije, bilo da je riječ o gripi ili drugim infekcijama, jer ističu često davanje antibiotika kod virusnih oboljenja napravi više štete nego koristi, pošto antibiotici dodatno naruše imunitet organizma.
Bljesak.info
