Srednjoeuropljani iz Brončanog doba imali su svoju varijantu 'eura' - prstenove i sječiva od bronce koji su ugrubo bili standardizirani po obliku i težini, kaže se u novoj studiji.
Novac je ključan aspekt modernog života, a njegova standardizacija jedan je od nužnih elemenata.
Pošto drevni ljudi nisu imali precizne oblike mjerenja, arheolozi su dugo u nesuglasju jesu li predmeti od bronce otkriveni u Njemačkoj, Austriji, Češkoj i u drugim zemljama uistinu bili valuta ili samo blokovi metala spremni za taljenje u druge proizvode.
Riječ je o predmetima starim oko 4000 godina iz vremena kad su stanovnici srednje Europe živjeli u poljoprivrednim zajednicama koje je karakterizirala upotreba oružja i oruđa od bronce.
Glavni autor studije Maikel Kuijpers, profesor europske prapovijesti na sveučilištu u nizozemskom Leidenu, tvrdi da se njegovo istraživanje temelji na novoj metodologiji koju je sam razvio i "usklađenija je načinu na koji su ljudi vagali predmete u brončanom dobu".
On i njegovi suradnici proučili su više od 5000 predmeta iz stotinjak drevnih nalazišta.
Umjesto da mjere predmete samo vagom, oni su statistički usporedili njihove težine koristeći se psihološkim načelom poznatim kao "Weberov zakon" - ako su objekti dovoljno slične mase, ljudi koji ih važu rukom neće primijetiti razliku.
U svojoj su analizi ustanovili da je oko 70 posto prstenova, teških otprilike 195 grama, bilo dovoljno slične težine da se u ruci ne mogu razlikovati, javlja Hina.
Ti predmeti nisu ni izbliza najstariji svjetski novac jer su ljudi u Mezopotamiji imali novčiće prije 5000 godina, ali Kuijpers kaže da njegova metoda može imati širu upotrebu za proučavanje predmeta iz prapovijesti.
Što su pradavni Europljani kupovali tim prstenovima, stoku, oružje ili nešto drugo, nemoguće je znati. "Ali da se radilo materijalu koji su jako cijenili, to je jasno", rekao je Kuijpers. Studija je objavljena u časopisu Plos One.
Novac je ključan aspekt modernog života, a njegova standardizacija jedan je od nužnih elemenata.
Pošto drevni ljudi nisu imali precizne oblike mjerenja, arheolozi su dugo u nesuglasju jesu li predmeti od bronce otkriveni u Njemačkoj, Austriji, Češkoj i u drugim zemljama uistinu bili valuta ili samo blokovi metala spremni za taljenje u druge proizvode.
Riječ je o predmetima starim oko 4000 godina iz vremena kad su stanovnici srednje Europe živjeli u poljoprivrednim zajednicama koje je karakterizirala upotreba oružja i oruđa od bronce.
Glavni autor studije Maikel Kuijpers, profesor europske prapovijesti na sveučilištu u nizozemskom Leidenu, tvrdi da se njegovo istraživanje temelji na novoj metodologiji koju je sam razvio i "usklađenija je načinu na koji su ljudi vagali predmete u brončanom dobu".
On i njegovi suradnici proučili su više od 5000 predmeta iz stotinjak drevnih nalazišta.
Umjesto da mjere predmete samo vagom, oni su statistički usporedili njihove težine koristeći se psihološkim načelom poznatim kao "Weberov zakon" - ako su objekti dovoljno slične mase, ljudi koji ih važu rukom neće primijetiti razliku.
U svojoj su analizi ustanovili da je oko 70 posto prstenova, teških otprilike 195 grama, bilo dovoljno slične težine da se u ruci ne mogu razlikovati, javlja Hina.
Ti predmeti nisu ni izbliza najstariji svjetski novac jer su ljudi u Mezopotamiji imali novčiće prije 5000 godina, ali Kuijpers kaže da njegova metoda može imati širu upotrebu za proučavanje predmeta iz prapovijesti.
Što su pradavni Europljani kupovali tim prstenovima, stoku, oružje ili nešto drugo, nemoguće je znati. "Ali da se radilo materijalu koji su jako cijenili, to je jasno", rekao je Kuijpers. Studija je objavljena u časopisu Plos One.
