Prilikom traženja novih zaposlenika, većina poslodavaca pretražuje informacije o kandidatima na internetu te u nekim slučajevima podaci koje im izbaci Google mogu biti razlog zbog kojeg će se odlučiti (ili se neće odlučiti) za nekog kandidata.
Također, veliki broj poslodavaca pretražuje i društvene mreže kako bi saznali i neke privatne informacije o kandidatima tako da i aktivnosti korisnika na Facebooku i Twitteru, odnosno objave i fotografije mogu biti presudne prilikom odabira novih zaposlenika.
Brojni korisnici Facebooka ranije su koristili lažna imena i nadimke kako bi se 'sakrili' od javnosti i komunicirali samo s odabranim prijateljima, no zbog politike ove kompanije o korištenju pravih imena, na kraju su morali popustiti i na ovoj mreži sada većina koristi stvarne podatke tako da ih mogu pratiti poslodavci i potencijalni poslodavci.
Rješenje s kojim se korisnici ove mreže mogu zaštititi jest ostavljanje profila vidljivim samo za Facebook prijatelje i, naravno, uvijek treba pripaziti što se objavljuje na ovoj mreži.
No, čak i ako korisnici zaštite profil od znatiželjnika, (potencijalnim) poslodavcima je u nekim slučajevima dovoljna samo profilna fotografija na Facebooku (koja je vidljiva svima) za odluku o pozivanju tog kandidata ili kandidatkinje na razgovor za posao, prenosi Zimo.co.
Naime, prema istraživanja koje je provedeno na sveučilištu u Gentu u Belgiji, zbog fotografije na Zuckerbergovoj mreži koju poslodavci ocjene pozitivnom korisnici imaju 40 posto veće šanse biti pozvani na razgovor za posao.
Tako će kandidati za posao koji su na profilnim fotografijama potpuno odjeveni imati veće šanse za poziv na razgovor, dok su šanse manje korisnicima koji na fotografijama nisu nasmijani.
Tijekom istraživanja poslodavcima su poslani izmišljeni životopisi s dva različita stupnja obrazovanja bez fotografija te su postavljeni lažni profili na Facebooku (na kojima su javno bile vidljive samo profilne fotografije) – većina karakteristika nabrojenih u CV-u lažnih kandidata bile su slične, a jedina karakteristika po kojima su se osjetno razlikovali bile su profilne fotografije na najvećoj društvenoj mreži na svijetu.
Prije postavljanja ovih fotografija, znanstvenici su im, na temelju nekih osobina – agresivnost, emocionalna stabilnost, otvorenost, prilagodljivost, savjesnost i atraktivnost, dali ocjene od 1 do 7.
Rezultati istraživanja pokazali su kako su poslodavci na Facebooku češće provjeravali osobe s većinom stupnjem obrazovanja, a znanstvenici su proveli i dodatni eksperiment u kojem su s CV-om poslali i fotografije te se pokazalo kako profilna fotografija s Facebooka ima jednak utjecaj kao i fotografija priložena sa životopisom.
Također, veliki broj poslodavaca pretražuje i društvene mreže kako bi saznali i neke privatne informacije o kandidatima tako da i aktivnosti korisnika na Facebooku i Twitteru, odnosno objave i fotografije mogu biti presudne prilikom odabira novih zaposlenika.
Brojni korisnici Facebooka ranije su koristili lažna imena i nadimke kako bi se 'sakrili' od javnosti i komunicirali samo s odabranim prijateljima, no zbog politike ove kompanije o korištenju pravih imena, na kraju su morali popustiti i na ovoj mreži sada većina koristi stvarne podatke tako da ih mogu pratiti poslodavci i potencijalni poslodavci.
Rješenje s kojim se korisnici ove mreže mogu zaštititi jest ostavljanje profila vidljivim samo za Facebook prijatelje i, naravno, uvijek treba pripaziti što se objavljuje na ovoj mreži.
No, čak i ako korisnici zaštite profil od znatiželjnika, (potencijalnim) poslodavcima je u nekim slučajevima dovoljna samo profilna fotografija na Facebooku (koja je vidljiva svima) za odluku o pozivanju tog kandidata ili kandidatkinje na razgovor za posao, prenosi Zimo.co.
Naime, prema istraživanja koje je provedeno na sveučilištu u Gentu u Belgiji, zbog fotografije na Zuckerbergovoj mreži koju poslodavci ocjene pozitivnom korisnici imaju 40 posto veće šanse biti pozvani na razgovor za posao.
Tako će kandidati za posao koji su na profilnim fotografijama potpuno odjeveni imati veće šanse za poziv na razgovor, dok su šanse manje korisnicima koji na fotografijama nisu nasmijani.
Tijekom istraživanja poslodavcima su poslani izmišljeni životopisi s dva različita stupnja obrazovanja bez fotografija te su postavljeni lažni profili na Facebooku (na kojima su javno bile vidljive samo profilne fotografije) – većina karakteristika nabrojenih u CV-u lažnih kandidata bile su slične, a jedina karakteristika po kojima su se osjetno razlikovali bile su profilne fotografije na najvećoj društvenoj mreži na svijetu.
Prije postavljanja ovih fotografija, znanstvenici su im, na temelju nekih osobina – agresivnost, emocionalna stabilnost, otvorenost, prilagodljivost, savjesnost i atraktivnost, dali ocjene od 1 do 7.
Rezultati istraživanja pokazali su kako su poslodavci na Facebooku češće provjeravali osobe s većinom stupnjem obrazovanja, a znanstvenici su proveli i dodatni eksperiment u kojem su s CV-om poslali i fotografije te se pokazalo kako profilna fotografija s Facebooka ima jednak utjecaj kao i fotografija priložena sa životopisom.
