Požari u amazonskim prašumama vjerojatno su ubrzali otapanje ledenjaka na Andama, potencijalno ugrožavajući opskrbu vodom za desetke milijuna ljudi, objavili su znanstvenici u četvrtak.
Slike horizonta prepunog dima iznad požara bez kontrole širom Amazonije bili su ranije tijekom godine tjednima na naslovnicama širom svijeta.
Požari su podmetani kako bi poljoprivrednici stvorili pašnjake za stoku ili polja za sadnju usjeva a uništavanje šuma koje rezultira isušivanjem tih područja dodatno ubrzava širenje požara. Ta je pojava u najvećem zamahu u proteklih deset godina.
Tim znanstvenika u Brazilu proučavao je učinak dima požara na ledenjake na Andama, javlja Hina.
Prevladavajući vjetrovi prenose čestice pepela stotine kilometara i omogućavaju da se nakupljaju u snijegu i u ledu.
Proučavanjem modela požara između 2007. i 2010., kada su bili na vrhuncu, tim znanstvenika je utvrdio da aerosoli koji nastaju sagorijevanjem mogu pojačati otapanje ledenjaka time što zacrne njihovu površinu i smanje sposobnost ledenjaka da reflektiraju sunčevu svjetlost.
Zagađivači poput crnog ugljika i prašine zarobljeni su u gornjim slojevima ledenjaka i zbog tamnije površine ledenjaka ubrza se tempo njihova otapanja do 14 posto.
Više od 75 milijuna ljudi ovisi o vodi s andskih ledenjaka među kojima i poljoprivrednici toga područja što znači da su sezonska otapanja ledenjaka ključna u lancu proizvodnje hrane.
Ubrzano otapanje moglo bi skratiti sezonu uzgoja usjeva, ograničiti raspoložive količine pitke vode i dovesti do sukoba zbog smanjenih izvora, naveli su autori istraživanja u radu objavljenom u časopisu Nature Scientific Reports.
"To se ne smije smatrati regionalnim pitanjem", kaže Newton de Magalhaes Neto s instituta za geografiju državnog sveučilišta Rio de Janeiro.
"Umjesto toga ima posljedice po društva čitavog kontinenta".
Neto kaže kako vjerojatno postoji veza između uništavanja šuma radi oslobađanja velikih površina zemlje za uzgoj usjeva i za pašnjake i tempa otapanja ledenjaka s jedne strane i globalnog porasta potražnje za hranom.
"Uzimajući u obzir blizinu amazonskog bazena i andskih ledenjaka te razmjere izgaranja amazonske biomase očekujemo brže otapanje ledenjaka s daljnjim krčenjem Amazonije", kazao je Neto za AFP.
UN-ov međuvladin panel za klimatske promjene u rujnu je upozorio da ledenjaci godišnje gube 280 milijarda leda pridonoseći s 35 posto porastu razina mora.
Neto je kazao kako su glavna prijetnja andskim ledenjacima i dalje klimatske promjene, jer topliji oceani pridonose isušivanju Amazonije što znači da će se požari širiti sve dalje.
Brazil je u četvrtak objavio izmijenjene podatke o krčenju amazonskih prašuma po kojima je od kolovoza 2018. do srpnja 2019. više od 10.000 četvornih kilometara šuma uništeno što je rekord u proteklih deset godina.
Nacionalni brazilski institut za svemirska istraživanja objavio je prošlog tjedna da je veličina uništenih šumskih područja Amazonije u proteklih 12 mjeseci 29,5 posto veća u odnosu na uništene površine u prethodnih 12 mjeseci.
Novi podaci instituta objavljeni u četvrtak pokazuju da je stanje čak i gore i da je površina prašuma uništenih od kolovoza 2018. do srpnja 2019. 43 posto veća u odnosu na prethodnih 12 mjeseci od kolovoza 2017. do srpnja 2018..
Najveći razmjeri uništavanja Amazonije zabilježeni su 2008. kada je iskrčeno 12.287 četvornih kilometara prašume tijekom 12 mjeseci.
Slike horizonta prepunog dima iznad požara bez kontrole širom Amazonije bili su ranije tijekom godine tjednima na naslovnicama širom svijeta.
Požari su podmetani kako bi poljoprivrednici stvorili pašnjake za stoku ili polja za sadnju usjeva a uništavanje šuma koje rezultira isušivanjem tih područja dodatno ubrzava širenje požara. Ta je pojava u najvećem zamahu u proteklih deset godina.
Tim znanstvenika u Brazilu proučavao je učinak dima požara na ledenjake na Andama, javlja Hina.
Prevladavajući vjetrovi prenose čestice pepela stotine kilometara i omogućavaju da se nakupljaju u snijegu i u ledu.
Proučavanjem modela požara između 2007. i 2010., kada su bili na vrhuncu, tim znanstvenika je utvrdio da aerosoli koji nastaju sagorijevanjem mogu pojačati otapanje ledenjaka time što zacrne njihovu površinu i smanje sposobnost ledenjaka da reflektiraju sunčevu svjetlost.
Zagađivači poput crnog ugljika i prašine zarobljeni su u gornjim slojevima ledenjaka i zbog tamnije površine ledenjaka ubrza se tempo njihova otapanja do 14 posto.
Više od 75 milijuna ljudi ovisi o vodi s andskih ledenjaka među kojima i poljoprivrednici toga područja što znači da su sezonska otapanja ledenjaka ključna u lancu proizvodnje hrane.
Ubrzano otapanje moglo bi skratiti sezonu uzgoja usjeva, ograničiti raspoložive količine pitke vode i dovesti do sukoba zbog smanjenih izvora, naveli su autori istraživanja u radu objavljenom u časopisu Nature Scientific Reports.
"To se ne smije smatrati regionalnim pitanjem", kaže Newton de Magalhaes Neto s instituta za geografiju državnog sveučilišta Rio de Janeiro.
"Umjesto toga ima posljedice po društva čitavog kontinenta".
Neto kaže kako vjerojatno postoji veza između uništavanja šuma radi oslobađanja velikih površina zemlje za uzgoj usjeva i za pašnjake i tempa otapanja ledenjaka s jedne strane i globalnog porasta potražnje za hranom.
"Uzimajući u obzir blizinu amazonskog bazena i andskih ledenjaka te razmjere izgaranja amazonske biomase očekujemo brže otapanje ledenjaka s daljnjim krčenjem Amazonije", kazao je Neto za AFP.
UN-ov međuvladin panel za klimatske promjene u rujnu je upozorio da ledenjaci godišnje gube 280 milijarda leda pridonoseći s 35 posto porastu razina mora.
Neto je kazao kako su glavna prijetnja andskim ledenjacima i dalje klimatske promjene, jer topliji oceani pridonose isušivanju Amazonije što znači da će se požari širiti sve dalje.
Brazil je u četvrtak objavio izmijenjene podatke o krčenju amazonskih prašuma po kojima je od kolovoza 2018. do srpnja 2019. više od 10.000 četvornih kilometara šuma uništeno što je rekord u proteklih deset godina.
Nacionalni brazilski institut za svemirska istraživanja objavio je prošlog tjedna da je veličina uništenih šumskih područja Amazonije u proteklih 12 mjeseci 29,5 posto veća u odnosu na uništene površine u prethodnih 12 mjeseci.
Novi podaci instituta objavljeni u četvrtak pokazuju da je stanje čak i gore i da je površina prašuma uništenih od kolovoza 2018. do srpnja 2019. 43 posto veća u odnosu na prethodnih 12 mjeseci od kolovoza 2017. do srpnja 2018..
Najveći razmjeri uništavanja Amazonije zabilježeni su 2008. kada je iskrčeno 12.287 četvornih kilometara prašume tijekom 12 mjeseci.
