Svakih nekoliko godina objavljuje se studija o navikama ispijanja vina i utjecaju koji ta navika ima na naše zdravlje. Znanstvenici koji su provodili posljednju veliku studiju u nizu tvrde da povremena čaša vina ne šteti organizmu.
Prethodna studija
Članak objavljen u časopisu Lancet 2019. potaknuo je strah da bi konzumacija čak i malih količina alkohola mogla uzrokovati promjene krvnog tlaka i povećati rizik od moždanog udara, time pobivši dotad uvriježenu teoriju da bi čaša vina mogla biti korisna za zdravlje srca zbog zaštitnih antioksidanata.
No, u najnovijem izvješću znanstvenika sa Sveučilišta u Londonu i Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu, tvrdi se da je Lancetova analiza bila pogrešna. Sir Nicholas Wald, stručnjak za epidemiologiju i preventivnu medicinu na UCL-u, rekao je za Times da je teško definirati sigurnu količinu alkohola, ali nije istina reći da je jedna čaša vina štetna.
"Ne može se reći da je bilo koja količina alkohola štetna na isti način kao što se može reći da je bilo koja količina pušenja štetna. Povremena čaša vina ili ne više od čaše piva svaki drugi dan bila bi prihvatljiva s obzirom na naše trenutno znanje. Ne treba smatrati da je jedini siguran unos alkohola nula", rekao je.
Novi rad kritizira analitičke tehnike studije Lancet koje su se temeljile na genetici
U toj studiji znanstvenici s Oxforda pratili su pola milijuna ljudi u Kini od 2008. do 2017. godine. Usporedili su jednu skupinu koja uopće nije mogla piti jer su bili alergični na alkohol s ljudima koji su pili različite količine pića.
Za skupinu koja nije pila alkohol odabrani su alergičari kako bi se zaobišle situacije u kojima ljudi potencijalno neiskreno tumače svoju konzumaciju. Analiza je pokazala da dvije trećine sudionika koji su mogli piti imaju daleko veći rizik od visokog krvnog tlaka i moždanog udara.
Ipak, nova studija objavljena u International Journal of Epidemiology otkrila je nedostatak u tehnikama analize koje su koristili istraživači s Oxforda.
Većina velikih istraživanja o utjecaju alkohola na moždane udare i krvni tlak pokazuju odnos između alkohola i rizika od moždanog udara krivuljom u obliku slova J. Ljudi koji se suzdržavaju od pića obično imaju nešto veći rizik od onih koji piju u malim količinama. No, oni koji piju puno uvijek su u najvećem riziku.
Kad se ti rizici iscrtaju na grafikonu, krivulja poprima oblik slova J.
Istraživači UCL-a i LSHTM-a uzeli su hipotetičku populaciju za koju su znali da bi točna statistička analiza trebala otkriti ovu krivulju u obliku slova J.
Kad su proveli statističku analizu korištenu u Lancetovoj studiji, ona nije dala ispravan oblik. Zbog toga su istraživači vjerovali da postoji nedostatak u metodologiji prethodnog rada.
Profesor Chris Frost, medicinski statističar na LSHTM-u i jedan od koautora studije, rekao je da je studija pokazala da je "malo alkohola prihvatljivo, a puno je štetno". Naglasio je i je kako ova studija ne bi trebala poticati pijenje, ali služi za isticanje nedostatka u analizi studije Lancet koji sugerira da nema definitivnih granica u konzumaciji.
Prethodna studija
Članak objavljen u časopisu Lancet 2019. potaknuo je strah da bi konzumacija čak i malih količina alkohola mogla uzrokovati promjene krvnog tlaka i povećati rizik od moždanog udara, time pobivši dotad uvriježenu teoriju da bi čaša vina mogla biti korisna za zdravlje srca zbog zaštitnih antioksidanata.
No, u najnovijem izvješću znanstvenika sa Sveučilišta u Londonu i Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu, tvrdi se da je Lancetova analiza bila pogrešna. Sir Nicholas Wald, stručnjak za epidemiologiju i preventivnu medicinu na UCL-u, rekao je za Times da je teško definirati sigurnu količinu alkohola, ali nije istina reći da je jedna čaša vina štetna.
"Ne može se reći da je bilo koja količina alkohola štetna na isti način kao što se može reći da je bilo koja količina pušenja štetna. Povremena čaša vina ili ne više od čaše piva svaki drugi dan bila bi prihvatljiva s obzirom na naše trenutno znanje. Ne treba smatrati da je jedini siguran unos alkohola nula", rekao je.
Novi rad kritizira analitičke tehnike studije Lancet koje su se temeljile na genetici
U toj studiji znanstvenici s Oxforda pratili su pola milijuna ljudi u Kini od 2008. do 2017. godine. Usporedili su jednu skupinu koja uopće nije mogla piti jer su bili alergični na alkohol s ljudima koji su pili različite količine pića.
Za skupinu koja nije pila alkohol odabrani su alergičari kako bi se zaobišle situacije u kojima ljudi potencijalno neiskreno tumače svoju konzumaciju. Analiza je pokazala da dvije trećine sudionika koji su mogli piti imaju daleko veći rizik od visokog krvnog tlaka i moždanog udara.
Ipak, nova studija objavljena u International Journal of Epidemiology otkrila je nedostatak u tehnikama analize koje su koristili istraživači s Oxforda.
Većina velikih istraživanja o utjecaju alkohola na moždane udare i krvni tlak pokazuju odnos između alkohola i rizika od moždanog udara krivuljom u obliku slova J. Ljudi koji se suzdržavaju od pića obično imaju nešto veći rizik od onih koji piju u malim količinama. No, oni koji piju puno uvijek su u najvećem riziku.
Kad se ti rizici iscrtaju na grafikonu, krivulja poprima oblik slova J.
Istraživači UCL-a i LSHTM-a uzeli su hipotetičku populaciju za koju su znali da bi točna statistička analiza trebala otkriti ovu krivulju u obliku slova J.
Kad su proveli statističku analizu korištenu u Lancetovoj studiji, ona nije dala ispravan oblik. Zbog toga su istraživači vjerovali da postoji nedostatak u metodologiji prethodnog rada.
Profesor Chris Frost, medicinski statističar na LSHTM-u i jedan od koautora studije, rekao je da je studija pokazala da je "malo alkohola prihvatljivo, a puno je štetno". Naglasio je i je kako ova studija ne bi trebala poticati pijenje, ali služi za isticanje nedostatka u analizi studije Lancet koji sugerira da nema definitivnih granica u konzumaciji.
