U SAD-u se kreditna sposobnost provjerava složenim sustavom bodovanja koji bi trebao dati informacije o tomu na koji se način tražitelj kredita u prošlosti odnosio prema dugovima. Od 660 bodova naviše tražitelj kredita slovi kao pouzdan, dakle „prime“. Svi oni koji ne uspiju skupiti 660 bodova slove kao „subprime“ i u normalnim okolnostima ovim tražiteljima se kredit odbija.
No „subprime-krediti“ su godinama bujali sve dok nisu 2008. prouzročili krah tržišta nekretninama u SAD-u koji je opet povukao za sobom i krizu globalnih razmjera od koje se svjetsko gospodarstvo još uvijek nije u potpunosti oporavilo. No usprkos tomu što su na lošem glasu, „subprime-krediti“ se vraćaju na američko financijsko tržište.
„To je nedvojbeno. ‚Subprime-krediti‘ se vraćaju”, kaže Jeanne Duggan iz “Wall Street Journala”. Za to postoji nekoliko razloga, smatra ova novinarka.
Prvo: tzv. „prime“ tržište kreditima je zasićeno jer su zbog trenutno povoljnih kamata mnogi koji otplaćuju nekretninu refinancirali svoj kredit. Zato se kreditni instituti moraju orijentirati prema novim mogućnostima plasiranja svojih kredita. I tu se opet nudi „subprime“ sektor koji je, osim toga, i zbog mnogo viših kamata mnogo isplativiji od „prime“ sektora.
S druge strane, nisu sve mušterije koje potpadaju pod kategoriju „subprime“ zaista i loši korisnici kredita. Mnogi koji su za vrijeme krize ostali bez posla i zapali u poteškoće s vraćanjem kredita, danas ponovno zarađuju dobro. No loš bonitet iz razdoblja nezaposlenosti je ostao. Ove mušterije su usprkos niskom rejtingu pouzdane.
Stoga kreditni instituti ciljano vrbuju one klijente koji se nalaze tek nešto ispod granice koja dijeli „prime“ od „subprime“ segmenta. Pouzdane mušterije koje su, zbog „tamne“ prošlosti, ipak prisiljene plaćati osjetno više kamate. „Kreditni instituti koji se bave ovim sektorom ne dolaze iz društva velikih banaka sa zvučnim imenima.
Ove banke se još uvijek drže podalje od ‚subprime‘ sektora strahujući po svoj imidž“, kaže Dugan. Osim toga se više ne barata pojmom „subprime“ nego uljepšanim terminima poput „gotovo prime“ ili „na putu prema prime-u“. Posebno u sektoru kredita za automobile “subprime” slavi povratak na velika vrata. No s ovog tržišta on, kako kažu stručnjaci, nikada nije ni nestao. Ovdje je situacija malo drugačija jer je vjerovniku u slučaju neispunjenja obveza mnogo lakše doći do objekta koji se financira, dakle automobila, nego što bi to bio slučaj s nekretninom.
„‘Subprime’ trenutno čini čak 35 posto u ukupnom obujmu kredita na automobilskom tržištu“, kaže Melinda Zabritzki iz instituta za analizu tržišta „Experian Automotive“. I taj postotak neprestano raste. Usprkos tomu stručnjaci ne zvone na uzbunu.
Sadašnji „subprime“ sektor je mnogo manji nego što je to bio u prošlosti, a i kontrole su mnogo strože. Značajne kreditne kuće su očito naučile lekciju iz 2008. i drže se podalje od ovog pojma koji kod mnogih još uvijek izaziva mučninu.
Izvor: Deutsche Welle / poslovni puls
No „subprime-krediti“ su godinama bujali sve dok nisu 2008. prouzročili krah tržišta nekretninama u SAD-u koji je opet povukao za sobom i krizu globalnih razmjera od koje se svjetsko gospodarstvo još uvijek nije u potpunosti oporavilo. No usprkos tomu što su na lošem glasu, „subprime-krediti“ se vraćaju na američko financijsko tržište.
„To je nedvojbeno. ‚Subprime-krediti‘ se vraćaju”, kaže Jeanne Duggan iz “Wall Street Journala”. Za to postoji nekoliko razloga, smatra ova novinarka.
Prvo: tzv. „prime“ tržište kreditima je zasićeno jer su zbog trenutno povoljnih kamata mnogi koji otplaćuju nekretninu refinancirali svoj kredit. Zato se kreditni instituti moraju orijentirati prema novim mogućnostima plasiranja svojih kredita. I tu se opet nudi „subprime“ sektor koji je, osim toga, i zbog mnogo viših kamata mnogo isplativiji od „prime“ sektora.
S druge strane, nisu sve mušterije koje potpadaju pod kategoriju „subprime“ zaista i loši korisnici kredita. Mnogi koji su za vrijeme krize ostali bez posla i zapali u poteškoće s vraćanjem kredita, danas ponovno zarađuju dobro. No loš bonitet iz razdoblja nezaposlenosti je ostao. Ove mušterije su usprkos niskom rejtingu pouzdane.
Stoga kreditni instituti ciljano vrbuju one klijente koji se nalaze tek nešto ispod granice koja dijeli „prime“ od „subprime“ segmenta. Pouzdane mušterije koje su, zbog „tamne“ prošlosti, ipak prisiljene plaćati osjetno više kamate. „Kreditni instituti koji se bave ovim sektorom ne dolaze iz društva velikih banaka sa zvučnim imenima.
Ove banke se još uvijek drže podalje od ‚subprime‘ sektora strahujući po svoj imidž“, kaže Dugan. Osim toga se više ne barata pojmom „subprime“ nego uljepšanim terminima poput „gotovo prime“ ili „na putu prema prime-u“. Posebno u sektoru kredita za automobile “subprime” slavi povratak na velika vrata. No s ovog tržišta on, kako kažu stručnjaci, nikada nije ni nestao. Ovdje je situacija malo drugačija jer je vjerovniku u slučaju neispunjenja obveza mnogo lakše doći do objekta koji se financira, dakle automobila, nego što bi to bio slučaj s nekretninom.
„‘Subprime’ trenutno čini čak 35 posto u ukupnom obujmu kredita na automobilskom tržištu“, kaže Melinda Zabritzki iz instituta za analizu tržišta „Experian Automotive“. I taj postotak neprestano raste. Usprkos tomu stručnjaci ne zvone na uzbunu.
Sadašnji „subprime“ sektor je mnogo manji nego što je to bio u prošlosti, a i kontrole su mnogo strože. Značajne kreditne kuće su očito naučile lekciju iz 2008. i drže se podalje od ovog pojma koji kod mnogih još uvijek izaziva mučninu.
Izvor: Deutsche Welle / poslovni puls
