Neki ljudi tvrde da su smeđa jaja bolja jer sadrže više nutrijenata, neki, pak, misle kako su ona boljega okusa dok postoje i oni koji misle kako su za pripremu određenih jela bolja isključivo jedna ili isključivo druga.
Neki će reći kako je razlika evidentna: bijela jaja su bijela, a smeđa su smeđa. I, zaista, to je stvarno tako jer ispod ljuske jajeta i bijela i smeđa su jednaka - dat će nam jednake nutrijente, istoga su okusa, a i bit će jednako ukusna u bilo kojem jelu, piše Zdrava krava.
No, kako je obično, kada je hrana u pitanju, sve smeđe uvijek bolje od bijeloga: i šećer, i tjestenina, i kruh, uvriježeno je mišljenje da je tako i s jajima. Upravo zato nije neuobičajena pojava da su smeđa jaja skuplja od bijelih.
Nitko nas ne može uvjeriti da razlika među jajima ne postoji. Koliko nam se puta dogodilo da je u nekim jajima žutanjak žući? Naime, žući žutanjak češći je kod smeđih jaja, a razlog tomu je prehrana kokoši. One kokoši koje nisu dio industrije, odnosno koje žive i liježu jaja u domaćem uzgoju, češće će lijegati smeđa jaja. Upravo odatle stav kako su smeđa jaja zdravija od bijelih, a samim tim i skuplja.
Zaključno, kada želite odabrati zdrava jaja, ne trebate se voditi bojom ljuske jajeta, nego bojom žutanjka. Ako imate mogućnost, birajte ona jaja koja je snijela kokoš koja je imala dobru prehranu, a to ćete postići kupovinom jaja iz domaćega uzgoja.
Inače, jaja su izvanredan izvor nutrijenata. Jadno jaje (ovisno o veličini) osigurava između 4.5 – 6 g proteina, polovica te količine nalazi se u bjelanjku. Bjeljanjak se smatra idealnim izvorom proteina jer sadrži sve esencijalne aminokiseline u pravim omjerima.
Od ukupnih masti u jajetu, više od polovice otpada na nezasićene masne kiseline. Jaja su nadalje dobar izvor kolina, luteina, željeza, riboflavina (vitamina B2), folne kiseline, biotina, vitamina B12, vitamina D te vitamina E. Željezo u žumanjku jajeta, poput željeza u mesu, ima visoku bioraspoloživost; stoga se jaje sugerira skupinama koje su rizične na deficit željeza.
Jaje je jedan od najboljih prehrambenih izvora kolina. Iako ljudski organizam ima sposobnost sintetiziranja kolina, nerijetko mu je potebna pomoć hrane za zadovoljavanje potreba.
Jedno jaje, opet ovisno o veličini ima 65 – 75 kcal, te 185 – 215 mg kolesterola, te zbog toga vrijedi preporuka o smanjenju unosa jaja kod osoba sa povišenim kolesterolom. Te osobe ne bi smjele konzumirati proizvode kao što su majoneza, deserte sa dodatkom jaja, tjestenine koje se pripremaju sa jajima i dr.
Neki će reći kako je razlika evidentna: bijela jaja su bijela, a smeđa su smeđa. I, zaista, to je stvarno tako jer ispod ljuske jajeta i bijela i smeđa su jednaka - dat će nam jednake nutrijente, istoga su okusa, a i bit će jednako ukusna u bilo kojem jelu, piše Zdrava krava.
No, kako je obično, kada je hrana u pitanju, sve smeđe uvijek bolje od bijeloga: i šećer, i tjestenina, i kruh, uvriježeno je mišljenje da je tako i s jajima. Upravo zato nije neuobičajena pojava da su smeđa jaja skuplja od bijelih.
Nitko nas ne može uvjeriti da razlika među jajima ne postoji. Koliko nam se puta dogodilo da je u nekim jajima žutanjak žući? Naime, žući žutanjak češći je kod smeđih jaja, a razlog tomu je prehrana kokoši. One kokoši koje nisu dio industrije, odnosno koje žive i liježu jaja u domaćem uzgoju, češće će lijegati smeđa jaja. Upravo odatle stav kako su smeđa jaja zdravija od bijelih, a samim tim i skuplja.
Zaključno, kada želite odabrati zdrava jaja, ne trebate se voditi bojom ljuske jajeta, nego bojom žutanjka. Ako imate mogućnost, birajte ona jaja koja je snijela kokoš koja je imala dobru prehranu, a to ćete postići kupovinom jaja iz domaćega uzgoja.
Inače, jaja su izvanredan izvor nutrijenata. Jadno jaje (ovisno o veličini) osigurava između 4.5 – 6 g proteina, polovica te količine nalazi se u bjelanjku. Bjeljanjak se smatra idealnim izvorom proteina jer sadrži sve esencijalne aminokiseline u pravim omjerima.
Od ukupnih masti u jajetu, više od polovice otpada na nezasićene masne kiseline. Jaja su nadalje dobar izvor kolina, luteina, željeza, riboflavina (vitamina B2), folne kiseline, biotina, vitamina B12, vitamina D te vitamina E. Željezo u žumanjku jajeta, poput željeza u mesu, ima visoku bioraspoloživost; stoga se jaje sugerira skupinama koje su rizične na deficit željeza.
Jaje je jedan od najboljih prehrambenih izvora kolina. Iako ljudski organizam ima sposobnost sintetiziranja kolina, nerijetko mu je potebna pomoć hrane za zadovoljavanje potreba.
Jedno jaje, opet ovisno o veličini ima 65 – 75 kcal, te 185 – 215 mg kolesterola, te zbog toga vrijedi preporuka o smanjenju unosa jaja kod osoba sa povišenim kolesterolom. Te osobe ne bi smjele konzumirati proizvode kao što su majoneza, deserte sa dodatkom jaja, tjestenine koje se pripremaju sa jajima i dr.
