Moldavija tvrdi da kampovi u Bosni i Hercegovini i Srbiji obučavaju osobe povezane s ruskim vojnim grupama Ferma i Wagner, ali bosanskohercegovački obavještajci nemaju potvrđene podatke, piše u analizi DW.
Obavještajne agencije Moldavije objavile su izvještaje o postojanju kampova za obuku u Bosni i Hercegovini i Srbiji, gdje su navodno obučavane osobe za izazivanje nereda u toj zemlji. Navodi se da je više od 300 mladih iz Republike Moldavije obučavano u kampovima u Ruskoj Federaciji, kao i u gerilskim kampovima u Srbiji i Bosni i Hercegovini, s ciljem izazivanja masovne destabilizacije i nereda oko predsjedničkih izbora i ustavnog referenduma o ulasku u Europsku uniju 20. listopada.
"Dobili su i specijalizirane instrukcije o korištenju bespilotnih letjelica opremljenih eksplozivom i cijevnim bombama, od rujna do sredine listopada, od stranaca povezanih s privatnim vojnim grupama kao što su Wagner i Ferma", rekao je Alexandru Musteata, šef obavještajne i sigurnosne službe, a kako prenose moldavski mediji.
"Neki ljudi, neke grupe"
Sigurnosna služba Moldavije (SIS) je u suradnji s moldavskom policijom (IGP) i Tužilaštvom za borbu protiv organiziranog kriminala (PCCOCS) identificirala 13 stranaca koji su imali uloge koordinatora, trenera i instruktora, priopćila je policija. SIS je identificirao još 11 stranaca koji su pomagali u kampovima za obuku u Bosni i Hercegovini i Srbiji kao instruktori.
Nekoliko dana kasnije Povjerenstvo za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OBA) dobilo je informaciju iz ove agencije da su postojale grupe koje su boravile u BiH u protekla dva mjeseca i da se prema neslužbenim informacijama ti kampovi nalaze na teritoriju Republike Srpske.
BiH obavještajci negiraju postojanje kampova
"U Bosni i Hercegovini su postojali neki ljudi, strani državljani koji se mogu identificirati kao osobe koje mogu sudjelovati u organizaciji nekih grupa koje bi mogle u nekom trenutku djelovati elementima protiv javnog okupljanja", rekao je Ilija Cvitanović, član Zajedničkog povjerenstva za nadzor nad radom OBA-e, negiravši postojanje kampova.
"Nismo dobili detalje budući da je riječ o operativnim stvarima, ali ne postoje nikakvi kampovi. U jednom trenutku u BiH su boravili sumnjivi državljani s istoka, ali nije riječ ni o kakvim kampovima. Utvrđuju se razlozi njihovog boravka u BiH", rekao je Cvitanović.
Policija Moldavije objavila je snimke skrivenih kamera navodnih treninga u Rusiji, Srbiji i Bosni i Hercegovini, na kojima se vide mladi ljudi u učionici dok "treniraju proteste" i uzvikuju slogane poput "naš jezik je ruski", "bez dvostrukog državljanstva", "mi ne želimo u Europu".
Američka osuda, banjolučka obrana
Na izvještaj o postojanju kampova reagirali su i iz Banje Luke, kategorično odbijajući mogućnost postojanja bilo kakvih kampova za obuku. "MUP je ranije, a i sada kada su se pojavile te informacije, poduzeo mjere iz svoje nadležnosti i provjeravali smo takve informacije. Obratili smo se svim službama, pa i službi Moldavije. Ni jedna obavještajna agencija, ni kod nas ni u regiji, nema takve podatke", rekao je ministar unutarnjih poslova RS-a Siniša Karan.
Navode službi iz Moldavije negirao je ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić, tvrdeći da "ne postoje relevantni dokazi niti materijali koji bi ukazivali da se takvo nešto odigralo u BiH".
A na izvještaj iz Moldavije reagirali su i iz američkog Veleposlanstva u BiH, navodeći da bi postojanje tih kampova trebalo detaljno istražiti i procesuirati odgovorne. U veleposlanstvu su iskoristili priliku da vlastima u RS-u skrenu pažnju na to da ovi izvještaji "postavljaju ozbiljna pitanja o okrenutosti RS-a i njenog rukovodstva provođenju reformi kao i njihovoj europskoj orijentaciji".
Dodikov odgovor
Oštar odgovor je stigao od prvog čovjeka RS-a, koji se oglasio iz Kazanja sa summita BRIKS-a, rekavši da "Amerikanci dobro znaju da u Republici Srpskoj ne postoje nikakvi kampovi".
Milorad Dodik je na platformi X naveo da će danas (26.10.) organizirati sastanak svih dužnosnika i nadležnih službi da bi to i dokazao te je naveo da će obavijestiti i Rusiju o lažima koje se plasiraju protiv Republike Srpske.
Dan uoči sastanka stigla je informacija iz Tužilaštva BiH o neprovođenju istrage, nakon što su s partnerskim agencijama ispitani raniji navodi ministra obrane BiH Zukana Heleza o kampovima u RS-u u kojima Rusi navodno vrše obuke za terorističke napade.
Iz Tužilaštva su dodali da nema podataka o obukama za terorističke napade u Moldaviji te da bi o tome svoju riječ trebale dati nadležne institucije iz oblasti sigurnosti.
Upitne kvalifikacije
Stručnjak za sigurnost Safet Mušić kaže da ovakve informacije cirkuliraju u javnosti već duže vrijeme i da je simptomatično što se nitko time ne želi baviti. Također, u javnosti ne postoje potvrđene informacije o ovakvim slučajevima.
"Sve te informacije više doprinose dodatnoj konfuziji u obavještajno-sigurnosnom sektoru nego što imamo priliku da to bude istjerano na čistac. Nedostaje puno više profesionalnog pristupa i ozbiljnosti u svim ovim slučajevima", kaže Mušić, ističući da je teško komentirati tko stoji iza svega i kakve su namjere jer u stvarnosti ne postoje informacije službenih instanci.
Konfuzija u obavještajno-sigurnosnom sektoru rezultat je dugogodišnjeg lošeg rada i neprofesionalizma, koje je rezultat ogromnog političkog utjecaja. Analitičar Đuro Kozar kaže da na drugi najstariji zanat na svijetu nije imuna ni BiH, pa je tako špijunaža jedna od karti za ulazak u to područje osoba iz arapskih zemalja, Ruske Federacije, Amerike, Velike Britanije, Francuske, ali i Srbije i Hrvatske. "Zašto obavještajno-sigurnosne strukture nemaju informacije o tome, kao i o potencijalnim kampovima i djelovanjima raznih grupa, odgovor treba tražiti u prošlosti", kaže Kozar.
"OBA nema kontraobavještajnu nadležnost. Kada je osnovana, stranci su smatrali da to nama ne treba", kaže Kozar, navodeći da bi ta služba vršila koordinaciju i imala podatke o potencijalnim opasnostima. Smatra da priču o obuci ne treba lako odbacivati.
"Unutarnji neprijatelji"
Pored kampova, kao i famoznih dronova koji su nedavno nadlijetali objekte Oružanih snaga BiH, a o čemu javnost još ništa ne zna, ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković priopćio je još jedan potencijalno sigurnosni problem. Navodi kako postoje osobe unutar institucija BiH koje rade po nalogu Sigurnosno-informativne agencije (BIA) iz Srbije.
"Ovih dana se vrlo ozbiljno bavimo analizama da vidimo tko je taj ubačeni element, tko je špijun koji se predstavlja zaštitnikom bosanskohercegovačkih interesa, a istovremeno s Dodikom ljulja i Ustavni sud i OHR. Predstavlja se kao pripadnik probosanskog bloka, a radi u interesima države Srbije da destabilizira dvije važne institucije", rekao je Konaković.
Politizirana sigurnosna struktura kakva je bosanskohercegovačka otvara vrata za šire djelovanje koje po svemu sudeći nitko nema interesa suzbiti. Iako se radi o dugom procesu, sigurnosni sustav treba potpuno distancirati od politike.
"Mi smo država koja i dalje gleda podobnost kandidata, a ne profesionalizam. I u svijetu političari podržavaju pojedince da budu na čelu sigurnosnih službi, ali se prvo gleda profesionalna pozadina. A mi nažalost postavimo ljude koji nisu spremni surađivati unutar države, a kamoli s ostalim zemljama", kaže Mušić, ističući da BiH ima sreću da se nalazi u Europi, koja je spremna pomoći, ali da se domaća politika svim silama trudi da ništa ne funkcionira.
Obavještajne agencije Moldavije objavile su izvještaje o postojanju kampova za obuku u Bosni i Hercegovini i Srbiji, gdje su navodno obučavane osobe za izazivanje nereda u toj zemlji. Navodi se da je više od 300 mladih iz Republike Moldavije obučavano u kampovima u Ruskoj Federaciji, kao i u gerilskim kampovima u Srbiji i Bosni i Hercegovini, s ciljem izazivanja masovne destabilizacije i nereda oko predsjedničkih izbora i ustavnog referenduma o ulasku u Europsku uniju 20. listopada.
"Dobili su i specijalizirane instrukcije o korištenju bespilotnih letjelica opremljenih eksplozivom i cijevnim bombama, od rujna do sredine listopada, od stranaca povezanih s privatnim vojnim grupama kao što su Wagner i Ferma", rekao je Alexandru Musteata, šef obavještajne i sigurnosne službe, a kako prenose moldavski mediji.
"Neki ljudi, neke grupe"
Sigurnosna služba Moldavije (SIS) je u suradnji s moldavskom policijom (IGP) i Tužilaštvom za borbu protiv organiziranog kriminala (PCCOCS) identificirala 13 stranaca koji su imali uloge koordinatora, trenera i instruktora, priopćila je policija. SIS je identificirao još 11 stranaca koji su pomagali u kampovima za obuku u Bosni i Hercegovini i Srbiji kao instruktori.
Nekoliko dana kasnije Povjerenstvo za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OBA) dobilo je informaciju iz ove agencije da su postojale grupe koje su boravile u BiH u protekla dva mjeseca i da se prema neslužbenim informacijama ti kampovi nalaze na teritoriju Republike Srpske.
BiH obavještajci negiraju postojanje kampova
"U Bosni i Hercegovini su postojali neki ljudi, strani državljani koji se mogu identificirati kao osobe koje mogu sudjelovati u organizaciji nekih grupa koje bi mogle u nekom trenutku djelovati elementima protiv javnog okupljanja", rekao je Ilija Cvitanović, član Zajedničkog povjerenstva za nadzor nad radom OBA-e, negiravši postojanje kampova.
"Nismo dobili detalje budući da je riječ o operativnim stvarima, ali ne postoje nikakvi kampovi. U jednom trenutku u BiH su boravili sumnjivi državljani s istoka, ali nije riječ ni o kakvim kampovima. Utvrđuju se razlozi njihovog boravka u BiH", rekao je Cvitanović.
Policija Moldavije objavila je snimke skrivenih kamera navodnih treninga u Rusiji, Srbiji i Bosni i Hercegovini, na kojima se vide mladi ljudi u učionici dok "treniraju proteste" i uzvikuju slogane poput "naš jezik je ruski", "bez dvostrukog državljanstva", "mi ne želimo u Europu".
Američka osuda, banjolučka obrana
Na izvještaj o postojanju kampova reagirali su i iz Banje Luke, kategorično odbijajući mogućnost postojanja bilo kakvih kampova za obuku. "MUP je ranije, a i sada kada su se pojavile te informacije, poduzeo mjere iz svoje nadležnosti i provjeravali smo takve informacije. Obratili smo se svim službama, pa i službi Moldavije. Ni jedna obavještajna agencija, ni kod nas ni u regiji, nema takve podatke", rekao je ministar unutarnjih poslova RS-a Siniša Karan.
Navode službi iz Moldavije negirao je ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić, tvrdeći da "ne postoje relevantni dokazi niti materijali koji bi ukazivali da se takvo nešto odigralo u BiH".
A na izvještaj iz Moldavije reagirali su i iz američkog Veleposlanstva u BiH, navodeći da bi postojanje tih kampova trebalo detaljno istražiti i procesuirati odgovorne. U veleposlanstvu su iskoristili priliku da vlastima u RS-u skrenu pažnju na to da ovi izvještaji "postavljaju ozbiljna pitanja o okrenutosti RS-a i njenog rukovodstva provođenju reformi kao i njihovoj europskoj orijentaciji".
Dodikov odgovor
Oštar odgovor je stigao od prvog čovjeka RS-a, koji se oglasio iz Kazanja sa summita BRIKS-a, rekavši da "Amerikanci dobro znaju da u Republici Srpskoj ne postoje nikakvi kampovi".
Milorad Dodik je na platformi X naveo da će danas (26.10.) organizirati sastanak svih dužnosnika i nadležnih službi da bi to i dokazao te je naveo da će obavijestiti i Rusiju o lažima koje se plasiraju protiv Republike Srpske.
Dan uoči sastanka stigla je informacija iz Tužilaštva BiH o neprovođenju istrage, nakon što su s partnerskim agencijama ispitani raniji navodi ministra obrane BiH Zukana Heleza o kampovima u RS-u u kojima Rusi navodno vrše obuke za terorističke napade.
Iz Tužilaštva su dodali da nema podataka o obukama za terorističke napade u Moldaviji te da bi o tome svoju riječ trebale dati nadležne institucije iz oblasti sigurnosti.
Upitne kvalifikacije
Stručnjak za sigurnost Safet Mušić kaže da ovakve informacije cirkuliraju u javnosti već duže vrijeme i da je simptomatično što se nitko time ne želi baviti. Također, u javnosti ne postoje potvrđene informacije o ovakvim slučajevima.
"Sve te informacije više doprinose dodatnoj konfuziji u obavještajno-sigurnosnom sektoru nego što imamo priliku da to bude istjerano na čistac. Nedostaje puno više profesionalnog pristupa i ozbiljnosti u svim ovim slučajevima", kaže Mušić, ističući da je teško komentirati tko stoji iza svega i kakve su namjere jer u stvarnosti ne postoje informacije službenih instanci.
Konfuzija u obavještajno-sigurnosnom sektoru rezultat je dugogodišnjeg lošeg rada i neprofesionalizma, koje je rezultat ogromnog političkog utjecaja. Analitičar Đuro Kozar kaže da na drugi najstariji zanat na svijetu nije imuna ni BiH, pa je tako špijunaža jedna od karti za ulazak u to područje osoba iz arapskih zemalja, Ruske Federacije, Amerike, Velike Britanije, Francuske, ali i Srbije i Hrvatske. "Zašto obavještajno-sigurnosne strukture nemaju informacije o tome, kao i o potencijalnim kampovima i djelovanjima raznih grupa, odgovor treba tražiti u prošlosti", kaže Kozar.
"OBA nema kontraobavještajnu nadležnost. Kada je osnovana, stranci su smatrali da to nama ne treba", kaže Kozar, navodeći da bi ta služba vršila koordinaciju i imala podatke o potencijalnim opasnostima. Smatra da priču o obuci ne treba lako odbacivati.
"Unutarnji neprijatelji"
Pored kampova, kao i famoznih dronova koji su nedavno nadlijetali objekte Oružanih snaga BiH, a o čemu javnost još ništa ne zna, ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković priopćio je još jedan potencijalno sigurnosni problem. Navodi kako postoje osobe unutar institucija BiH koje rade po nalogu Sigurnosno-informativne agencije (BIA) iz Srbije.
"Ovih dana se vrlo ozbiljno bavimo analizama da vidimo tko je taj ubačeni element, tko je špijun koji se predstavlja zaštitnikom bosanskohercegovačkih interesa, a istovremeno s Dodikom ljulja i Ustavni sud i OHR. Predstavlja se kao pripadnik probosanskog bloka, a radi u interesima države Srbije da destabilizira dvije važne institucije", rekao je Konaković.
Politizirana sigurnosna struktura kakva je bosanskohercegovačka otvara vrata za šire djelovanje koje po svemu sudeći nitko nema interesa suzbiti. Iako se radi o dugom procesu, sigurnosni sustav treba potpuno distancirati od politike.
"Mi smo država koja i dalje gleda podobnost kandidata, a ne profesionalizam. I u svijetu političari podržavaju pojedince da budu na čelu sigurnosnih službi, ali se prvo gleda profesionalna pozadina. A mi nažalost postavimo ljude koji nisu spremni surađivati unutar države, a kamoli s ostalim zemljama", kaže Mušić, ističući da BiH ima sreću da se nalazi u Europi, koja je spremna pomoći, ali da se domaća politika svim silama trudi da ništa ne funkcionira.
