Jedan od većih problema u modernom sustavu bolničkog liječenja svakako je pojava superbakterija otpornih na sve dostupne antibiotike, a za koje se očekuje kako će do 2050. godine usmrtiti 10 milijuna ljudi ako se ne pronađe adekvatno rješenje za taj problem. Ipak, čini se kako bi u borbi protiv navedenog neprijatelja mogli dobiti neočekivanog saveznika, piše Geek.hr.
Naime, znanstvenici s Imperial College London i University of Nottingham nedavno su utvrdili kako je bakterija Bdellovibrio bacteriovorus, za koju je karakteristično da napada druge bakterije, potencijalno izvrstan borac protiv superbakterija. Konkretno, odlučili su ju suprotstaviti soju bakterije Shigella flexneri otpornom na antibiotike. Sama bakterija Shigella jedan je od uobičajenih uzročnika trovanja hranom, gdje je dotična odgovorna za 160 milijuna slučajeva trovanja, od čega čak milijun ljudi podlegne bolesti.
Kako bi iskušali djelotvornost Bdellovibrio bacteriovorusa, navedenu su u laboratoriju pomiješali sa Shigellom, što je imalo za posljedicu drastično smanjenje populacije Shigelle. U sljedećoj fazi istraživanja znanstvenici su zarazili ličinku s obje vrste bakterije, a kako bi promatrali ponašanje navedenih unutar živog domaćina. I dok je kod ličinki koje nisu primile dozu Bdellovibrio bacteriovorusa stopa preživljavanja nakon trećeg dana bila tek 25%, navedena je stopa kod ličinki koje su primile spomenutu bakteriju predatora narasla na 60%.
Djelotvornost bakterije Bdellovibrio bacteriovorus očituje se u tome što dotična bakteriju Shigella doslovno izjeda iznutra, polako rastući unutar navedene i u konačnici se oslobađajući iz mrtve ljušture svog domaćina. Štoviše, znanstvenici zasada nisu primijetili neželjene nuspojave na ličinkama, a za koje bi mogla biti odgovorna Bdellovibrio bacteriovorus. Iako bi se na temelju takvih rezultata, ali i prisustva Bdellovibrio bacteriovorusa u zdravim ljudima (i to bez ikakvih neželjenih nuspojava), moglo zaključiti da bi spomenuta terapija mogla biti efikasna i kod ljudi, za potvrdu toga će biti neophodna dodatna istraživanja.
“Ovo istraživanje uistinu pokazuje koliko je zanimljiva i jedinstvena bakterija Bdellovibrio, pokazujući zapanjujuću prirodnu sinergiju s imunosnim sustavom i održavajući se dovoljno dugo da ubije patogenu bakteriju prije nego što ju sustav na prirodan način očisti”, izjavio je jedan od članova tima, Serge Mostowy s Imperial College London. Upravo je ta komplementarna veza između bakterije Bdellovibrio i imunosnog sustava domaćina možda i najvažnija spoznaja cijelog istraživanja. “Predatorsko ponašanje Bdellovibria razbija stanice Shigelle, a što stimulira bijela krvna zrnca, obnavljajući njihove napore protiv patogena te vodi do povećane stope preživljavanja ličinki”, objasnila je Liz Sockett s University of Nottingham.
Naime, znanstvenici s Imperial College London i University of Nottingham nedavno su utvrdili kako je bakterija Bdellovibrio bacteriovorus, za koju je karakteristično da napada druge bakterije, potencijalno izvrstan borac protiv superbakterija. Konkretno, odlučili su ju suprotstaviti soju bakterije Shigella flexneri otpornom na antibiotike. Sama bakterija Shigella jedan je od uobičajenih uzročnika trovanja hranom, gdje je dotična odgovorna za 160 milijuna slučajeva trovanja, od čega čak milijun ljudi podlegne bolesti.
Kako bi iskušali djelotvornost Bdellovibrio bacteriovorusa, navedenu su u laboratoriju pomiješali sa Shigellom, što je imalo za posljedicu drastično smanjenje populacije Shigelle. U sljedećoj fazi istraživanja znanstvenici su zarazili ličinku s obje vrste bakterije, a kako bi promatrali ponašanje navedenih unutar živog domaćina. I dok je kod ličinki koje nisu primile dozu Bdellovibrio bacteriovorusa stopa preživljavanja nakon trećeg dana bila tek 25%, navedena je stopa kod ličinki koje su primile spomenutu bakteriju predatora narasla na 60%.
Djelotvornost bakterije Bdellovibrio bacteriovorus očituje se u tome što dotična bakteriju Shigella doslovno izjeda iznutra, polako rastući unutar navedene i u konačnici se oslobađajući iz mrtve ljušture svog domaćina. Štoviše, znanstvenici zasada nisu primijetili neželjene nuspojave na ličinkama, a za koje bi mogla biti odgovorna Bdellovibrio bacteriovorus. Iako bi se na temelju takvih rezultata, ali i prisustva Bdellovibrio bacteriovorusa u zdravim ljudima (i to bez ikakvih neželjenih nuspojava), moglo zaključiti da bi spomenuta terapija mogla biti efikasna i kod ljudi, za potvrdu toga će biti neophodna dodatna istraživanja.
“Ovo istraživanje uistinu pokazuje koliko je zanimljiva i jedinstvena bakterija Bdellovibrio, pokazujući zapanjujuću prirodnu sinergiju s imunosnim sustavom i održavajući se dovoljno dugo da ubije patogenu bakteriju prije nego što ju sustav na prirodan način očisti”, izjavio je jedan od članova tima, Serge Mostowy s Imperial College London. Upravo je ta komplementarna veza između bakterije Bdellovibrio i imunosnog sustava domaćina možda i najvažnija spoznaja cijelog istraživanja. “Predatorsko ponašanje Bdellovibria razbija stanice Shigelle, a što stimulira bijela krvna zrnca, obnavljajući njihove napore protiv patogena te vodi do povećane stope preživljavanja ličinki”, objasnila je Liz Sockett s University of Nottingham.
