U 2022. godini Agencija za rad i zapošljavanje BiH je posredovala u zapošljavanju 533 osobe u Njemačkoj.
Godinu dana ranije taj broj je bio 487.
Ovo su podaci samo jedne institucije koje posreduju u zapošljavanju medicinskih sestara i tehničara inozemstvu, i koja ne raspolaže podacima koliko im se pridružilo liječnika jer se Sporazum o zapošljavanju radnika između BiH i Njemačke odnosi samo na medicinare sa srednjom medicinskom školom.
Točna evidencija liječnika ne postoji
Koliko je situacija dramatična govori još jedan podatak Agencije- samo u periodu od 7 godina, od 2013. do 2020. godine, u Njemačku je otišlo raditi 5.858 medicinskih radnika i njegovatelja!
Nažalost točna evidencija liječnika koji su napustili BiH ne postoji, međutim, ilustracije radi Buka navodi da podatke Liječničke komore FBiH, koji kažu da je BiH je samo u 2018. napustilo 267 liječnika. Godinu ranije taj broj bio je veći jer su BiH napustila 362 liječnika s područja FBiH!
Nedavno je i Liječnička komora USK izašla u javnost s podacima da je tijekom 2020. godine ukupno 14 liječnika ispisano iz Registra liječnika, 2021. godine iz Registra je ispisano 17 liječnika, a u 2022. godini ukupno 15. Već je jedan liječnik podnio zahtjev za ispis iz Registra od početka 2023. godine, ali su istovremeno istakli da iako bi svi liječnici koji odlaze iz USK na rad negdje drugo, trebali u Komori zatražiti brisanje iz evidencije, međutim, to ne rade svi liječniki, što samo može značiti da je broj onih koji su otišli veći.
Nedostaje oko 50 posto specijalista
Kako je za Fenu izjavio dr. Zaim Jatić, predsjednik Udruženja doktora porodične medicine FBiH, trenutno BiH nedostaje oko 50 posto specijalista obiteljske medicine, navodeći da su domovi zdravlja preopterećeni te da liječnici po pacijentu imaju od 5 do 7 minuta, čime su najviše zanemarene preventivne aktivnosti, a što se u konačnici odražava na broj umrlih od kardiovaskularnih i malignih bolesti. Naveo je i kako bi prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. u BiH trebalo raditi oko 1600 liječnika obiteljske medicine, ali da je stanje u praksi sasvim drugačije.
Da je situacija loša potvrđuju i posljednja istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije koja kažu da najmanji broj liječnika u odnosu na broj stanovnika na razini države imaju Albanija i Bosni i Hercegovina. Tako u Albaniji na 100.000 dolazi 120 liječnika, što je najlošiji omjer u cijeloj Europi, dok u Bosna i Hercegovina na 100. 000 stanovnika dolazi 160 liječnika. Poređenja radi prosjek EU je 362 liječnika na 100.000 stanovnika.
Nedostatak i prije pandemije
U istraživanju koje BUKA provela u godini prije pandemije bolnice u BiH su vapile za anesteziolozima, kirurzima, patolozima, radiolozima, pedijatrima i psihijatrima, zbog čega se nerijetko dešavalo da su pacijenti u kliničkim centrima koji djeluju u BiH mjesecima morali čekati na specijalističke preglede.
A da je zdravstvo u ogromnim problemima, da kadar masovno odlazi, da su obim posla i odgovornosti ogromni, dok istovremeno tehnički i tehnološki uopće nismo napredovali, za Buku je još ranije izjavio Goran Bjeković iz Bolnice u Zvorniku i član Glavnog odbora Strukovnog sindikata doktora medicine RS.
Nema sigurnosti
Kaže da iako nitko ne raspolaže točnim podacima koliko je liječnika napustilo Republiku Srpsku ili Bosnu i Hercegovinu, radi se o velikim brojkama.
Razlozi za odlazak su višestruki, ističe, - loši uslovi rada, loše plate, katastrofalan odnos vlasti i institucija prema medicinskom kadru, pa po završetku školovanja mladi nemaju nikakav motiv da se ovdje zaposle, a oni koji rade, razmišljaju samo da odu, ili su već otišli.
“Ljudi više nemaju sigurnost u neku budućnost ovdje. Sve je postalo nesigurno, a podcjenjivački odnos vlasti suvišno je i komentirati. Više čak ni nema najava da će biti bolje, sve je gore i gore. Zdravstvo je u sve većoj dubiozi, obim posla i odgovornosti su ogromni, tehnički i tehnološki uopče nismo napredovali. Mi u bolnici Zvornik najviše se bavimo traumom - udesi, padovi, povrede na radu, i mi pacijente operiramo tehnikama koje smo radili prije 30, 40, pa i 50 godina. Kompletno zdravstvo ne napreduje, nešto malo odskače UKCRS, ali i to je malo, a i oni imaju nedostatak kadra'', ističe Bjeković i dodaje da je zastrašujuće što domaće vlasti ne rade ništa kako bi ponudile alternativu.
Sreća ne traže kadar na engleskom govornom području
Napominje i da bi situacija bila daleko gora da zemlje s engleskim govornim područjem traže medicinski kadar, kao što to rade Austrija i Njemačka.
Stoga je i dalje najdominantniji odlazak medicinskih sestara i tehničara, a ipak nešto manji liječnika.
Liječnici iz Republike Srpske se, dodaje, često odlučuju i za odlazak u Federaciju BiH i Srbiju.
Poprilično alarmantna situacija s medicinskim kadrom bila je razlog i što je na posljednjem Savjetu za zdravlje RS dogovoreno da svim zdravstvenim ustanovama bude upućen dopis da odgovore kakvo je stanje kadra i šta im je potrebno.
Godinu dana ranije taj broj je bio 487.
Ovo su podaci samo jedne institucije koje posreduju u zapošljavanju medicinskih sestara i tehničara inozemstvu, i koja ne raspolaže podacima koliko im se pridružilo liječnika jer se Sporazum o zapošljavanju radnika između BiH i Njemačke odnosi samo na medicinare sa srednjom medicinskom školom.
Točna evidencija liječnika ne postoji
Koliko je situacija dramatična govori još jedan podatak Agencije- samo u periodu od 7 godina, od 2013. do 2020. godine, u Njemačku je otišlo raditi 5.858 medicinskih radnika i njegovatelja!
Nažalost točna evidencija liječnika koji su napustili BiH ne postoji, međutim, ilustracije radi Buka navodi da podatke Liječničke komore FBiH, koji kažu da je BiH je samo u 2018. napustilo 267 liječnika. Godinu ranije taj broj bio je veći jer su BiH napustila 362 liječnika s područja FBiH!
Nedavno je i Liječnička komora USK izašla u javnost s podacima da je tijekom 2020. godine ukupno 14 liječnika ispisano iz Registra liječnika, 2021. godine iz Registra je ispisano 17 liječnika, a u 2022. godini ukupno 15. Već je jedan liječnik podnio zahtjev za ispis iz Registra od početka 2023. godine, ali su istovremeno istakli da iako bi svi liječnici koji odlaze iz USK na rad negdje drugo, trebali u Komori zatražiti brisanje iz evidencije, međutim, to ne rade svi liječniki, što samo može značiti da je broj onih koji su otišli veći.
Nedostaje oko 50 posto specijalista
Kako je za Fenu izjavio dr. Zaim Jatić, predsjednik Udruženja doktora porodične medicine FBiH, trenutno BiH nedostaje oko 50 posto specijalista obiteljske medicine, navodeći da su domovi zdravlja preopterećeni te da liječnici po pacijentu imaju od 5 do 7 minuta, čime su najviše zanemarene preventivne aktivnosti, a što se u konačnici odražava na broj umrlih od kardiovaskularnih i malignih bolesti. Naveo je i kako bi prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. u BiH trebalo raditi oko 1600 liječnika obiteljske medicine, ali da je stanje u praksi sasvim drugačije.
Da je situacija loša potvrđuju i posljednja istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije koja kažu da najmanji broj liječnika u odnosu na broj stanovnika na razini države imaju Albanija i Bosni i Hercegovina. Tako u Albaniji na 100.000 dolazi 120 liječnika, što je najlošiji omjer u cijeloj Europi, dok u Bosna i Hercegovina na 100. 000 stanovnika dolazi 160 liječnika. Poređenja radi prosjek EU je 362 liječnika na 100.000 stanovnika.
Nedostatak i prije pandemije
U istraživanju koje BUKA provela u godini prije pandemije bolnice u BiH su vapile za anesteziolozima, kirurzima, patolozima, radiolozima, pedijatrima i psihijatrima, zbog čega se nerijetko dešavalo da su pacijenti u kliničkim centrima koji djeluju u BiH mjesecima morali čekati na specijalističke preglede.
A da je zdravstvo u ogromnim problemima, da kadar masovno odlazi, da su obim posla i odgovornosti ogromni, dok istovremeno tehnički i tehnološki uopće nismo napredovali, za Buku je još ranije izjavio Goran Bjeković iz Bolnice u Zvorniku i član Glavnog odbora Strukovnog sindikata doktora medicine RS.
Nema sigurnosti
Kaže da iako nitko ne raspolaže točnim podacima koliko je liječnika napustilo Republiku Srpsku ili Bosnu i Hercegovinu, radi se o velikim brojkama.
Razlozi za odlazak su višestruki, ističe, - loši uslovi rada, loše plate, katastrofalan odnos vlasti i institucija prema medicinskom kadru, pa po završetku školovanja mladi nemaju nikakav motiv da se ovdje zaposle, a oni koji rade, razmišljaju samo da odu, ili su već otišli.
“Ljudi više nemaju sigurnost u neku budućnost ovdje. Sve je postalo nesigurno, a podcjenjivački odnos vlasti suvišno je i komentirati. Više čak ni nema najava da će biti bolje, sve je gore i gore. Zdravstvo je u sve većoj dubiozi, obim posla i odgovornosti su ogromni, tehnički i tehnološki uopče nismo napredovali. Mi u bolnici Zvornik najviše se bavimo traumom - udesi, padovi, povrede na radu, i mi pacijente operiramo tehnikama koje smo radili prije 30, 40, pa i 50 godina. Kompletno zdravstvo ne napreduje, nešto malo odskače UKCRS, ali i to je malo, a i oni imaju nedostatak kadra'', ističe Bjeković i dodaje da je zastrašujuće što domaće vlasti ne rade ništa kako bi ponudile alternativu.
Sreća ne traže kadar na engleskom govornom području
Napominje i da bi situacija bila daleko gora da zemlje s engleskim govornim područjem traže medicinski kadar, kao što to rade Austrija i Njemačka.
Stoga je i dalje najdominantniji odlazak medicinskih sestara i tehničara, a ipak nešto manji liječnika.
Liječnici iz Republike Srpske se, dodaje, često odlučuju i za odlazak u Federaciju BiH i Srbiju.
Poprilično alarmantna situacija s medicinskim kadrom bila je razlog i što je na posljednjem Savjetu za zdravlje RS dogovoreno da svim zdravstvenim ustanovama bude upućen dopis da odgovore kakvo je stanje kadra i šta im je potrebno.
