Gotovo dvije tisuće godina nakon što su uništeni u erupciji Vezuva, drevni Pompeji još uvijek otkrivaju svoje dugo zakopane tajne.
Fantastične freske, sačuvani mozaici i opsceni grafiti samo su neka od otkrića najvećeg istraživanja Pompeja još od pedesetih godina prošlog stoljeća.
U Pompejima posljednjih nekoliko godina sve vrvi od građevinskih radnika, arheologa i konzervatora.
Ta eksplozija aktivnosti dio je velikog projekta očuvanja Pompeja, pokrenuta 2012. godine nakon urušavanja niza objekata zbog zapuštenosti. Europska unija i Italija odlučile su tada uložiti 105 milijuna eura da zaustave propadanje jednog od najveličanstvenijeg arehološkog nalazišta u svijetu.
"Rizik od urušavanja, velike štete, to je prošlost. Pompeji su sada prilično sigurni", kaže arheolog Francesco Muscolino.
Opseženi konzervacijski radovi omogućili su stručnjacima da otkriju neka nova, do tada zakopana područja Pompeja, uključujući dvije velike kuće, uličice i jednu drevnu zalogajnicu.
Pompeji su zatrpani vulkanskim pepelom u erupciji Vezuva 79. godine. U gradu je život izgubilo nekoliko tisuća ljudi koji nisu znali da žive u podnožju jednog od najvećih europskih vulkana.
Sjećanje na katastrofu izblijedjelo je s vremenom i tek su 1748. provedena prva značajnija iskapanja, a ona sustavnija stoljeće poslije. No do kraja 20. stoljeća zanemarivanje, nefinanciranje i česte poplave uzele su danak.
Godine 2010. samo je 15 posto otkopanog područja bilo dostupno turistima, a za posjete otvoreno 10 kuća, u usporedbi sa 64 kuće pedeset godina prije.
Danas turisti mogu obići 70 posto otkrivenog grada i više od 30 potpuno obnovljenih zdanja.
To je rezultiralo i povećanim brojem turista pa je prošle godine Pompeje posjetilo 3,5 milijuna ljudi, triput više nego desetljeće prije.
Među novootkrivenim freskama ističe se portret Narcisa nagnuta nad vlastiti odraz u jezeru i prikaz kako je grčki bog Zeus prerušen u labuda zaveo spartansku kraljicu Ledu, javlja Hina.
"To su bila divna otkrića jer su freske vrlo lijepe i odličnom stanju", rekla je konzervatorica Stefania Giudice.
Ali je vjerojatno najvažnije otkriće na prvi pogled izgledalo suprotno. Kratki ugljeni natpis na zidu u jednoj od kuća u kojoj je pronađeno šest tijela.
Natpis je sadržavao datum 17. listopada, a pošto arheolozi vjeruju da je napisan neposredno prije erupcije, to bi značilo da se katastrofa zbila dva mjeseca kasnije nego što se mislilo.
Još trećina Pompeja, grada koji se prostirao na više od 66 hektara, nikada nije istražena. No zasad nema planova o novim iskapanjima jer je fokus na konzervaciji.
"Nalazišta su kao djeca. Morate se o njima brinuti. Ne možete ono što se pronašli samo tako napustiti i krenuti na idući projekt", kazala je Giudice.
Fantastične freske, sačuvani mozaici i opsceni grafiti samo su neka od otkrića najvećeg istraživanja Pompeja još od pedesetih godina prošlog stoljeća.
U Pompejima posljednjih nekoliko godina sve vrvi od građevinskih radnika, arheologa i konzervatora.
Ta eksplozija aktivnosti dio je velikog projekta očuvanja Pompeja, pokrenuta 2012. godine nakon urušavanja niza objekata zbog zapuštenosti. Europska unija i Italija odlučile su tada uložiti 105 milijuna eura da zaustave propadanje jednog od najveličanstvenijeg arehološkog nalazišta u svijetu.
"Rizik od urušavanja, velike štete, to je prošlost. Pompeji su sada prilično sigurni", kaže arheolog Francesco Muscolino.
Opseženi konzervacijski radovi omogućili su stručnjacima da otkriju neka nova, do tada zakopana područja Pompeja, uključujući dvije velike kuće, uličice i jednu drevnu zalogajnicu.
Pompeji su zatrpani vulkanskim pepelom u erupciji Vezuva 79. godine. U gradu je život izgubilo nekoliko tisuća ljudi koji nisu znali da žive u podnožju jednog od najvećih europskih vulkana.
Sjećanje na katastrofu izblijedjelo je s vremenom i tek su 1748. provedena prva značajnija iskapanja, a ona sustavnija stoljeće poslije. No do kraja 20. stoljeća zanemarivanje, nefinanciranje i česte poplave uzele su danak.
Godine 2010. samo je 15 posto otkopanog područja bilo dostupno turistima, a za posjete otvoreno 10 kuća, u usporedbi sa 64 kuće pedeset godina prije.
Danas turisti mogu obići 70 posto otkrivenog grada i više od 30 potpuno obnovljenih zdanja.
To je rezultiralo i povećanim brojem turista pa je prošle godine Pompeje posjetilo 3,5 milijuna ljudi, triput više nego desetljeće prije.
Među novootkrivenim freskama ističe se portret Narcisa nagnuta nad vlastiti odraz u jezeru i prikaz kako je grčki bog Zeus prerušen u labuda zaveo spartansku kraljicu Ledu, javlja Hina.
"To su bila divna otkrića jer su freske vrlo lijepe i odličnom stanju", rekla je konzervatorica Stefania Giudice.
Ali je vjerojatno najvažnije otkriće na prvi pogled izgledalo suprotno. Kratki ugljeni natpis na zidu u jednoj od kuća u kojoj je pronađeno šest tijela.
Natpis je sadržavao datum 17. listopada, a pošto arheolozi vjeruju da je napisan neposredno prije erupcije, to bi značilo da se katastrofa zbila dva mjeseca kasnije nego što se mislilo.
Još trećina Pompeja, grada koji se prostirao na više od 66 hektara, nikada nije istražena. No zasad nema planova o novim iskapanjima jer je fokus na konzervaciji.
"Nalazišta su kao djeca. Morate se o njima brinuti. Ne možete ono što se pronašli samo tako napustiti i krenuti na idući projekt", kazala je Giudice.
