Proizvodnja krumpira u Bosni i Hercegovini ove godine je skuplja za 100 posto, u odnosu na lani. Zbog izrazitog poskupljenja gnojiva, repromaterijala i radne snage, proizvođači širom zemlje, smanjuju površine pod ovom kulturom. Na ruku im nije išlo ni vrijeme pa će i isporuke domaćeg mladog krumpira kasniti.
Prvi na udaru poskupljenja našli su se proizvođači, ali ona neće obići ni potrošače. Naime, zbog velikih ulaganja, očekuje se da bi veleprodajna cijena mladog krumpira mogla u prosjeku biti oko 1 KM po kilogramu, odnosno oko 1,60 KM u maloprodaji.
Sadnja krumpira konzumne sorte Arizona košta 5.000 KM/ha, odnosno 500 KM po dunumu, kaže za Agroklub Zijad Hajrović, proizvođač iz Čapljine. U ovu cijenu ulazi oranje, frezanje, sjeme, gnojivo i radna snaga.
"Ja sam posadio dva hektra, imam već ugovoren plasman za domaći market, njima prodajem kompletnu proizvodnju. Očekujem da će cijena u prosjeku biti marka po kilogramu. Prošle godine je ona bila oko 60 feninga, prvi ide oko 0,80 KM, a posljednji 0,45 KM/kg", navodi Hajrović.
Posao sadnje na OPG Hajrović je obavljen 27. veljače, a kako kaže ovaj proizvođač, kiša je u Čapljini pala tek nakon 30 dana, što znači da će kasniti i prispijevanje.
Poljoprivredna zadruga "Agrofarmer" u Janji ove godine sadnju planira na manjoj površini u odnosu na prošlogodišnju. Direktor zadruge, Mujo Bogaljević, kaže kako je sadnja konzumnih sorti obavljena prije 15-tak dana, dok će industrijski biti posađen do kraja tjedna, zbog kašnjenja dostave sjemena.
"S Opalom, industrijskom sortom koju proizvodimo za potrebe tvornice'Semberka' u Janji idemo na nekih 600 dunuma. Imamo i jednu sortu koju smo prošle godine probali SHC1010, također industrijska, koja ima izuzetno visoku suhu materiju i u prošloj, ekstremnoj godini, pokazala se boljom, imala je veći prinos, uspjeli smo osigurati pet tona sjemenskog materijala tako da ćemo i nje zasaditi nekih 50 dunuma", kaže Bogaljević.
Godina je dodaje izuzetno teška za prognozirati cjelokupnu situaciju, ako se uzmu u obzir velika ulaganja, a u zemlji nedostaje zimske vlage pa je i velika neizvjesnost.
"Imali smo cijenu krumpira 70-80 feninga prošle godine, dok ove sad kada treba da je stari krumpir skup, on je pola marke, nezahvalno je prognozirati cijene i mi kao proizvođači očekujemo da ćemo imati neku dobit", dodaje, istakavši da industrijska proizvodnja manje košta, od one za slobodno tržište.
Poljoprivredna proizvodnja na ovim prostorima nije laka, sve ovisi od konkurencije koja je stalno za vratom domaćim proizvođačima, kaže Mile Kuljić, vlasnik Privrednog društva "Kumin" iz Nevesinja. On će sadnju obaviti nešto kasnije, jer je u tom kraju, na većoj nadmorskoj visini, još hladno.
"Sve ide za domaće tržište, ali cijena igra najveću ulogu. Obrađujem 15-20 hektara, zavisi od godine, ove razmišljam da smanjim proizvodnju za 20-30 posto, tako ulazim u manje rizike. Na ove ulazne cijene gnojiva i repromaterijala, radne snage, opravdana bi bila veleprodajna cijena od 1KM/kg", smatra Kuljić.
U konačnici, treba napomenuti da poljoprivrednici još uvijek nisu dobili najavljenu podršku za proljetnu sjetvu, a oni u Federaciji BiH ni obećano besplatno gorivo. Pri tome, osim poziva da se obrađuju veće površine, nema ni informacija o isplatama. Predstavnici nadležnih institucija, iako imaju obavezu da daju informacije od javnog interesa, šute. Očito da za sada ne strahuju da bi poljoprivrednici mogli uzvratiti istom mjerom na listopadskim izborima.
Prvi na udaru poskupljenja našli su se proizvođači, ali ona neće obići ni potrošače. Naime, zbog velikih ulaganja, očekuje se da bi veleprodajna cijena mladog krumpira mogla u prosjeku biti oko 1 KM po kilogramu, odnosno oko 1,60 KM u maloprodaji.
Sadnja krumpira konzumne sorte Arizona košta 5.000 KM/ha, odnosno 500 KM po dunumu, kaže za Agroklub Zijad Hajrović, proizvođač iz Čapljine. U ovu cijenu ulazi oranje, frezanje, sjeme, gnojivo i radna snaga.
"Ja sam posadio dva hektra, imam već ugovoren plasman za domaći market, njima prodajem kompletnu proizvodnju. Očekujem da će cijena u prosjeku biti marka po kilogramu. Prošle godine je ona bila oko 60 feninga, prvi ide oko 0,80 KM, a posljednji 0,45 KM/kg", navodi Hajrović.
Posao sadnje na OPG Hajrović je obavljen 27. veljače, a kako kaže ovaj proizvođač, kiša je u Čapljini pala tek nakon 30 dana, što znači da će kasniti i prispijevanje.
Poljoprivredna zadruga "Agrofarmer" u Janji ove godine sadnju planira na manjoj površini u odnosu na prošlogodišnju. Direktor zadruge, Mujo Bogaljević, kaže kako je sadnja konzumnih sorti obavljena prije 15-tak dana, dok će industrijski biti posađen do kraja tjedna, zbog kašnjenja dostave sjemena.
"S Opalom, industrijskom sortom koju proizvodimo za potrebe tvornice'Semberka' u Janji idemo na nekih 600 dunuma. Imamo i jednu sortu koju smo prošle godine probali SHC1010, također industrijska, koja ima izuzetno visoku suhu materiju i u prošloj, ekstremnoj godini, pokazala se boljom, imala je veći prinos, uspjeli smo osigurati pet tona sjemenskog materijala tako da ćemo i nje zasaditi nekih 50 dunuma", kaže Bogaljević.
Godina je dodaje izuzetno teška za prognozirati cjelokupnu situaciju, ako se uzmu u obzir velika ulaganja, a u zemlji nedostaje zimske vlage pa je i velika neizvjesnost.
"Imali smo cijenu krumpira 70-80 feninga prošle godine, dok ove sad kada treba da je stari krumpir skup, on je pola marke, nezahvalno je prognozirati cijene i mi kao proizvođači očekujemo da ćemo imati neku dobit", dodaje, istakavši da industrijska proizvodnja manje košta, od one za slobodno tržište.
Poljoprivredna proizvodnja na ovim prostorima nije laka, sve ovisi od konkurencije koja je stalno za vratom domaćim proizvođačima, kaže Mile Kuljić, vlasnik Privrednog društva "Kumin" iz Nevesinja. On će sadnju obaviti nešto kasnije, jer je u tom kraju, na većoj nadmorskoj visini, još hladno.
"Sve ide za domaće tržište, ali cijena igra najveću ulogu. Obrađujem 15-20 hektara, zavisi od godine, ove razmišljam da smanjim proizvodnju za 20-30 posto, tako ulazim u manje rizike. Na ove ulazne cijene gnojiva i repromaterijala, radne snage, opravdana bi bila veleprodajna cijena od 1KM/kg", smatra Kuljić.
U konačnici, treba napomenuti da poljoprivrednici još uvijek nisu dobili najavljenu podršku za proljetnu sjetvu, a oni u Federaciji BiH ni obećano besplatno gorivo. Pri tome, osim poziva da se obrađuju veće površine, nema ni informacija o isplatama. Predstavnici nadležnih institucija, iako imaju obavezu da daju informacije od javnog interesa, šute. Očito da za sada ne strahuju da bi poljoprivrednici mogli uzvratiti istom mjerom na listopadskim izborima.
