Osobe s plućnim bolestima među najugroženijima su klimatskim promjenama, rekla je skupina stručnjaka za respiratorne bolesti i pozvala na žurno djelovanje kako bi se zaustavile klimatske promjene i smanjilo onečišćenje zraka.
Visoke temperature, promjene vremenskih obrazaca, porast peludi i drugih alergena, kao i šumski požari, oluje s prašinom i promet temeljen na fosilnim gorivima, pogoršavaju postojeća respiratorna stanja ili mogu stvoriti nova.
Utjecaj klimatskih promjena na planet i ljudsko zdravlje sada je “nepovratan” a to dvoje je međusobno povezano, rekli su autori.
Procjenjuje se da je zbog onečišćenja zraka 2019. umrlo 6,7 milijuna ljudi u svijetu i 373 000 u Europi, pri čemu staklenički plinovi i onečišćenje zraka imaju mnogo istih izvora.
U uvodniku časopisa European Respiratory Journalu, autori su zatražili da EU, u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), smanji sigurnu granicu za onečišćenje zraka .
Klimatske promjene utječu na svačije zdravlje, ali vjerojatno su respiratorni bolesnici među najranjivijima, rekla je profesorica Zorana Jovanović Andersen sa Sveučilišta u Kopenhagenu i autorica izvješća.
To su ljudi koji već imaju poteškoće s disanjem i daleko su osjetljiviji na našu promjenjivu klimu. Njihovi simptomi će se pogoršati, a za neke će to biti kobno.
Djeca su više pogođena klimatskim promjenama i onečišćenjem zraka jer su im pluća još u razvoju, dišu brže i udišu dva do tri puta više zraka od odraslih dok više vremena provode vani.
Izloženost onečišćenju zraka u ranoj dobi života može povećati vjerojatnost da ljudi kasnije razviju kronične plućne bolesti, poput kronične opstruktivne bolesti pluća, kažu autori.
Smanjenje emisije stakleničkih plinova i zaustavljanje daljnjeg zagrijavanja planeta dovelo bi do “znatnih i izravnih koristi”, napisali su autori, budući da bi se zdravlje ljudi brzo poboljšalo kako zrak postaje čišći.
U nedavnim izvješćima WHO-a stoji da bi smanjenje emisija rezultiralo boljom kvalitetom zraka, stoga bi reguliranje onečišćenja zraka trebalo biti “u središtu” svake klimatske strategije, napisali su autori, prenosi Hina.
Visoke temperature, promjene vremenskih obrazaca, porast peludi i drugih alergena, kao i šumski požari, oluje s prašinom i promet temeljen na fosilnim gorivima, pogoršavaju postojeća respiratorna stanja ili mogu stvoriti nova.
Utjecaj klimatskih promjena na planet i ljudsko zdravlje sada je “nepovratan” a to dvoje je međusobno povezano, rekli su autori.
Procjenjuje se da je zbog onečišćenja zraka 2019. umrlo 6,7 milijuna ljudi u svijetu i 373 000 u Europi, pri čemu staklenički plinovi i onečišćenje zraka imaju mnogo istih izvora.
U uvodniku časopisa European Respiratory Journalu, autori su zatražili da EU, u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), smanji sigurnu granicu za onečišćenje zraka .
Klimatske promjene utječu na svačije zdravlje, ali vjerojatno su respiratorni bolesnici među najranjivijima, rekla je profesorica Zorana Jovanović Andersen sa Sveučilišta u Kopenhagenu i autorica izvješća.
To su ljudi koji već imaju poteškoće s disanjem i daleko su osjetljiviji na našu promjenjivu klimu. Njihovi simptomi će se pogoršati, a za neke će to biti kobno.
Djeca su više pogođena klimatskim promjenama i onečišćenjem zraka jer su im pluća još u razvoju, dišu brže i udišu dva do tri puta više zraka od odraslih dok više vremena provode vani.
Izloženost onečišćenju zraka u ranoj dobi života može povećati vjerojatnost da ljudi kasnije razviju kronične plućne bolesti, poput kronične opstruktivne bolesti pluća, kažu autori.
Smanjenje emisije stakleničkih plinova i zaustavljanje daljnjeg zagrijavanja planeta dovelo bi do “znatnih i izravnih koristi”, napisali su autori, budući da bi se zdravlje ljudi brzo poboljšalo kako zrak postaje čišći.
U nedavnim izvješćima WHO-a stoji da bi smanjenje emisija rezultiralo boljom kvalitetom zraka, stoga bi reguliranje onečišćenja zraka trebalo biti “u središtu” svake klimatske strategije, napisali su autori, prenosi Hina.
