Očekuje se da će do 2030. godine prirodni plin istisnuti ugljen s pozicije drugog izvora energije u svijetu, nakon nafte, zahvaljujući nastojanjima da se smanji onečišćenje zraka i većoj potrošnji ukapljenog prirodnog plina (LNG), objavila je Međunarodna agencija za energiju (IEA), prenijela je Hina.
Ta agencija sa sjedištem u Parizu u godišnjim procjenama za energetski sektor "World Energy Outlook 2018" navodi da će potražnja za energijom porasti više od četvrtine između 2017. i 2040. godine, uz pretpostavku o efikasnijoj upotrebi energije.
Ne bude li se energija efikasnije koristila, skok će biti dvostruko veći, procjenjuju u agenciji.
Fosilno gorivo
U istom će razdoblju svjetska potražnja za plinom rasti 1,6 posto godišnje, odnosno za ukupno 45 posto u odnosu na sadašnje razine, objavila je IEA.
Njezine procjene temelje se na scenariju izmjene politike, koji uzima u obzir regulativu i mjere u cilju smanjenja emisija štetnih plinova i borbu protiv klimatskih promjena. Također pretpostavljaju efikasniju potrošnju goriva i energenata u zgradama, kao i druge faktore.
"U scenariju 'Novih mjera' prirodni plin fosilno je gorivo s najvišom stopom rasta i do 2030. godine preteći će ugljen i postati drugi izvor energije, nakon nafte", navodi se u izvješću.
Kina, najveći uvoznik nafte i ugljena u svijetu, ubrzo će postati i najveći uvoznik plina, a do 2040. godine njezin će se neto uvoz približiti onome Europske unije, procjenjuju u agenciji.
Prema izračunima Reutersa, utemeljenima na podacima kineske carinske uprave, Kina je već pretekla Japan na mjestu vodeće svjetske uvoznice prirodnog plina.
Povećan obujam trgovine
Iako je Kina treći potrošač prirodnog plina u svijetu, iza Sjedinjenih Država i Rusije, prisiljena je uvozom podmirivati oko 40 posto svojih potreba, budući da kineska proizvodnja ne uspijeva držati korak s potrošnjom.
Do 2040. godine oko polovine rasta ukupne globalne potražnje za plinom otpadat će na azijska gospodarstva u nastajanju a njihov udio u uvozu ukapljenog prirodnog plina udvostručit će se u odnosu na sadašnje razine i iznositi 60 posto, navodi se u izvješću IEA.
"Iako je prerano za tvrdnje da će globalno tržište plina biti nalik tržištu nafte, obujam trgovine LNG-om znatno se povećao od 2010. godine i dopro i do prethodno izoliranih tržišta", objavila je agencija.
Do 2025. godine 40 posto ukupnog povećanja proizvodnje plina otpadat će na Sjedinjene Države, stoji u izvješću IEA-e. Nakon toga prevladat će drugi izvori, budući da će američka proizvodnja plina iz škriljevca dosegnuti vrhunac i više neće rasti.
Potražnja za energijom
Istodobno će se i druge zemlje okrenuti nekonvencionalnim metodama proizvodnje, poput hidrauličkog frakturiranja.
Do 2040. globalna potražnja za električnom energijom rast će 2,1 posto godišnje, uglavnom zahvaljujući rastućoj upotrebi u gospodarstvima u razvoju. U tom će razdoblju na električnu struju otpadati četvrtina ukupne potrošnje energije krajnjih korisnika, uključujući građane i industriju.
Ugljen i obnovljivi izvori zamijenit će mjesta u miksu proizvodnje energije, procjenjuju u IEA-i. Tako će udio ugljena pasti s današnjih oko 40 posto na 25 posto u 2040. godini. Udio obnovljivih izvora prekoračit će pak 40 posto, u odnosu na sadašnjih 25 posto.
Emisije ugljičnog dioksida rast će sporo ali kontinuirano i u 2040. godini dosegnuti 36 gigatona, što bi predstavljalo povećanje za 10 posto u odnosu na 2017. godinu. Njihov će rast uglavnom generirati veća potrošnja nafte i plina, drže u IEA-i, prenosi Hina.
Ta agencija sa sjedištem u Parizu u godišnjim procjenama za energetski sektor "World Energy Outlook 2018" navodi da će potražnja za energijom porasti više od četvrtine između 2017. i 2040. godine, uz pretpostavku o efikasnijoj upotrebi energije.
Ne bude li se energija efikasnije koristila, skok će biti dvostruko veći, procjenjuju u agenciji.
Fosilno gorivo
U istom će razdoblju svjetska potražnja za plinom rasti 1,6 posto godišnje, odnosno za ukupno 45 posto u odnosu na sadašnje razine, objavila je IEA.
Njezine procjene temelje se na scenariju izmjene politike, koji uzima u obzir regulativu i mjere u cilju smanjenja emisija štetnih plinova i borbu protiv klimatskih promjena. Također pretpostavljaju efikasniju potrošnju goriva i energenata u zgradama, kao i druge faktore.
"U scenariju 'Novih mjera' prirodni plin fosilno je gorivo s najvišom stopom rasta i do 2030. godine preteći će ugljen i postati drugi izvor energije, nakon nafte", navodi se u izvješću.
Kina, najveći uvoznik nafte i ugljena u svijetu, ubrzo će postati i najveći uvoznik plina, a do 2040. godine njezin će se neto uvoz približiti onome Europske unije, procjenjuju u agenciji.
Prema izračunima Reutersa, utemeljenima na podacima kineske carinske uprave, Kina je već pretekla Japan na mjestu vodeće svjetske uvoznice prirodnog plina.
Povećan obujam trgovine
Iako je Kina treći potrošač prirodnog plina u svijetu, iza Sjedinjenih Država i Rusije, prisiljena je uvozom podmirivati oko 40 posto svojih potreba, budući da kineska proizvodnja ne uspijeva držati korak s potrošnjom.
Do 2040. godine oko polovine rasta ukupne globalne potražnje za plinom otpadat će na azijska gospodarstva u nastajanju a njihov udio u uvozu ukapljenog prirodnog plina udvostručit će se u odnosu na sadašnje razine i iznositi 60 posto, navodi se u izvješću IEA.
"Iako je prerano za tvrdnje da će globalno tržište plina biti nalik tržištu nafte, obujam trgovine LNG-om znatno se povećao od 2010. godine i dopro i do prethodno izoliranih tržišta", objavila je agencija.
Do 2025. godine 40 posto ukupnog povećanja proizvodnje plina otpadat će na Sjedinjene Države, stoji u izvješću IEA-e. Nakon toga prevladat će drugi izvori, budući da će američka proizvodnja plina iz škriljevca dosegnuti vrhunac i više neće rasti.
Potražnja za energijom
Istodobno će se i druge zemlje okrenuti nekonvencionalnim metodama proizvodnje, poput hidrauličkog frakturiranja.
Do 2040. globalna potražnja za električnom energijom rast će 2,1 posto godišnje, uglavnom zahvaljujući rastućoj upotrebi u gospodarstvima u razvoju. U tom će razdoblju na električnu struju otpadati četvrtina ukupne potrošnje energije krajnjih korisnika, uključujući građane i industriju.
Ugljen i obnovljivi izvori zamijenit će mjesta u miksu proizvodnje energije, procjenjuju u IEA-i. Tako će udio ugljena pasti s današnjih oko 40 posto na 25 posto u 2040. godini. Udio obnovljivih izvora prekoračit će pak 40 posto, u odnosu na sadašnjih 25 posto.
Emisije ugljičnog dioksida rast će sporo ali kontinuirano i u 2040. godini dosegnuti 36 gigatona, što bi predstavljalo povećanje za 10 posto u odnosu na 2017. godinu. Njihov će rast uglavnom generirati veća potrošnja nafte i plina, drže u IEA-i, prenosi Hina.
