Odluka subotičke gradske skupštine o proglašavanju bunjevačke ikavice službenim jezikom tog grada je "neprihvatljiva" i šteti odnosima dviju zemalja, a ministarstvo vanjskih i europskih poslova će prosvjedovati protiv nje, rekao je u četvrtak hrvatski premijer Andrej Plenković.
Subotička gradska skupština u četvrtak je izmjenom Statuta grada proglasila takozvani bunjevački jezik jednim od četiriju u službenoj upotrebi u tom gradu, uz srpski, hrvatski i mađarski, a ta odluka će na snagu stupiti od sredine ovog mjeseca.
Predsjednik Demokratske stranke Hrvata Vojvodine (DSHV) Tomislav Žigmanov osudio je tu odluku, ponavljajući da je bunjevačka ikavica hrvatski dijalekt, te da je njezino proglašenje službenim, nehrvatskim jezikom politički čin koji nema zakonsko, znanstveno lingvističko, kao ni povijesno utemeljenje.
Premijer Andrej Plenković u četvrtak je u Zagrebu također izrazio snažno protivljenje toj odluci kojom se "nastoji raslojiti položaj Hrvata u Srbiji, dijeleći ih na Hrvate i Bunjevce".
"Za nas je to neprihvatljivo i ministarstvo vanjskih i europskih poslova će prosvjedovati prema vlastima Srbije protiv ove odluke", najavio je Plenković.
"Svi ovi pokušaji koji idu za slabljenjem identiteta hrvatske manjine u Srbiji su potezi kojima se mi snažno protivimo i smatramo da nisu dobri niti za Hrvate u Srbiji niti za odnose između dviju zemalja", dodao je Plenković.
Usvajanjem odluke o izmjeni statuta grada i proglašenja bunjevačke ikavice službenim jezikom u Subotici završena je procedura pokrenuta početkom ožujka u Skupštini grada.
Njoj su se suprotstavljale sve institucije i organizacije hrvatske manjine u Srbiji, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, kao i druge hrvatske znanstvene institucije, te ministarstvo vanjskih i europskih poslova koje je tim povodom Srbiji uputilo dvije prosvjedne note.
Inicijativu o takozvanom bunjevačkom jeziku gradonačelniku Subotice uputilo je Bunjevačko nacionalno vijeće koje drži da su Bunjevci na sjeveru Bačke autohtoni narod, da nisu hrvatske pripadnosti i da je bunjevačka ikavica njihov standardizirani materinski jezik.
U Vojvodini, uglavnom na sjeveru Bačke, živi skupina od približno 16.000 Bunjevaca koji niječu svoju pripadnost hrvatskom narodu, već se deklariraju samo kao Bunjevci.
Njih zastupa Bunjevačko nacionalno vijeće, čiji su predstavnici bliski s vladajućom Srpskom naprednom strankom Aleksandra Vučića koja drži većinu u subotičkoj gradskoj skupštini.
Ostala većina Bunjevaca, kojoj pripada i vodstvo vojvođanskih Hrvata, deklariraju se kao Hrvati bunjevačkoga roda, odnosno kao bunjevački Hrvati ili Hrvati Bunjevci. Po službenim podacima, Hrvata u Vojvodini ima oko 58.000, prenosi Hina.
Subotička gradska skupština u četvrtak je izmjenom Statuta grada proglasila takozvani bunjevački jezik jednim od četiriju u službenoj upotrebi u tom gradu, uz srpski, hrvatski i mađarski, a ta odluka će na snagu stupiti od sredine ovog mjeseca.
Predsjednik Demokratske stranke Hrvata Vojvodine (DSHV) Tomislav Žigmanov osudio je tu odluku, ponavljajući da je bunjevačka ikavica hrvatski dijalekt, te da je njezino proglašenje službenim, nehrvatskim jezikom politički čin koji nema zakonsko, znanstveno lingvističko, kao ni povijesno utemeljenje.
Premijer Andrej Plenković u četvrtak je u Zagrebu također izrazio snažno protivljenje toj odluci kojom se "nastoji raslojiti položaj Hrvata u Srbiji, dijeleći ih na Hrvate i Bunjevce".
"Za nas je to neprihvatljivo i ministarstvo vanjskih i europskih poslova će prosvjedovati prema vlastima Srbije protiv ove odluke", najavio je Plenković.
"Svi ovi pokušaji koji idu za slabljenjem identiteta hrvatske manjine u Srbiji su potezi kojima se mi snažno protivimo i smatramo da nisu dobri niti za Hrvate u Srbiji niti za odnose između dviju zemalja", dodao je Plenković.
Usvajanjem odluke o izmjeni statuta grada i proglašenja bunjevačke ikavice službenim jezikom u Subotici završena je procedura pokrenuta početkom ožujka u Skupštini grada.
Njoj su se suprotstavljale sve institucije i organizacije hrvatske manjine u Srbiji, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, kao i druge hrvatske znanstvene institucije, te ministarstvo vanjskih i europskih poslova koje je tim povodom Srbiji uputilo dvije prosvjedne note.
Inicijativu o takozvanom bunjevačkom jeziku gradonačelniku Subotice uputilo je Bunjevačko nacionalno vijeće koje drži da su Bunjevci na sjeveru Bačke autohtoni narod, da nisu hrvatske pripadnosti i da je bunjevačka ikavica njihov standardizirani materinski jezik.
U Vojvodini, uglavnom na sjeveru Bačke, živi skupina od približno 16.000 Bunjevaca koji niječu svoju pripadnost hrvatskom narodu, već se deklariraju samo kao Bunjevci.
Njih zastupa Bunjevačko nacionalno vijeće, čiji su predstavnici bliski s vladajućom Srpskom naprednom strankom Aleksandra Vučića koja drži većinu u subotičkoj gradskoj skupštini.
Ostala većina Bunjevaca, kojoj pripada i vodstvo vojvođanskih Hrvata, deklariraju se kao Hrvati bunjevačkoga roda, odnosno kao bunjevački Hrvati ili Hrvati Bunjevci. Po službenim podacima, Hrvata u Vojvodini ima oko 58.000, prenosi Hina.
