Od početka godine odabrana grupa od 2.000 nezaposlenih u Finskoj će primati 560 eura i sa tom plaćom nisu povezani nikakvi uvjeti – ne moraju da rade, a ne moraju da traže posao ako to ne žele.
Time je Finska prva zemlja na svijetu koja se zaista upušta u eksperiment o kojem se u mnogim zemljama samo razmišljalo. Cilj je da se u prvoj fazi vidi kako bezuvjetna plaća djeluje na ponašanje građana, piše N1.
Novac će dijeliti finska služba za socijalnu pomoć tamo poznata kao Kela, prenosi DW. Treba dodati da taj iznos za život u Finskoj nipošto ne znači da neko može lagodno da živi: prosječna plaća je negdje oko 3.400 eura, a to onda znači i da su troškovi života zastrašujuće visoki.
Ali, to nije ni smisao takvog temeljnog prihoda, objašnjava Marjuka Turunen koja je na čelu pravnog odjela Kele:
„Mislimo da bi ovo mogao da bude odličan poticaj da ljudi prihvate barem male i poslove na određeno vrijeme.'' Do sada su i nezaposleni veoma nerado prihvatali takve poslove jer su se bojali da će tako biti gurnuti na dno ljestvice ako se pojavi pravi posao, a onda je tu bio i problem poreza. Jer ako se taj prihod zbroji sa pomoći koju primaju, ponekad je ispadalo da im je u džepu ostajalo manje nego da uopće ne rade.
U ovom konceptu je to drugačije: na bazični bezuvjetni prihod se ne plaća porez, čak i ako nađu posao i zarade nešto povrh toga. „To će im dati finansijsku sigurnost. Mogu biti sigurni da će im ovaj novac stići na vrijeme. Šta će učiniti s njim, to je njihova stvar", objašnjava pravnica socijalne službe.
Time je Finska prva zemlja na svijetu koja se zaista upušta u eksperiment o kojem se u mnogim zemljama samo razmišljalo. Cilj je da se u prvoj fazi vidi kako bezuvjetna plaća djeluje na ponašanje građana, piše N1.
Novac će dijeliti finska služba za socijalnu pomoć tamo poznata kao Kela, prenosi DW. Treba dodati da taj iznos za život u Finskoj nipošto ne znači da neko može lagodno da živi: prosječna plaća je negdje oko 3.400 eura, a to onda znači i da su troškovi života zastrašujuće visoki.
Ali, to nije ni smisao takvog temeljnog prihoda, objašnjava Marjuka Turunen koja je na čelu pravnog odjela Kele:
„Mislimo da bi ovo mogao da bude odličan poticaj da ljudi prihvate barem male i poslove na određeno vrijeme.'' Do sada su i nezaposleni veoma nerado prihvatali takve poslove jer su se bojali da će tako biti gurnuti na dno ljestvice ako se pojavi pravi posao, a onda je tu bio i problem poreza. Jer ako se taj prihod zbroji sa pomoći koju primaju, ponekad je ispadalo da im je u džepu ostajalo manje nego da uopće ne rade.
U ovom konceptu je to drugačije: na bazični bezuvjetni prihod se ne plaća porez, čak i ako nađu posao i zarade nešto povrh toga. „To će im dati finansijsku sigurnost. Mogu biti sigurni da će im ovaj novac stići na vrijeme. Šta će učiniti s njim, to je njihova stvar", objašnjava pravnica socijalne službe.
