Loši vremenski uvjeti - prvo kiša u proljeće, a onda suša - utjecali su i na prinos meda. Pčelari u Srednjobosanskoj županiji kažu da meda ima tek u tragovima te upozoravaju stanovništvo na oprez pri kupovini.
''Ove godine kod pčelara meda neće biti, a kod trgovaca hoće zato što oni prave krivotvorene medove. To predstavljaju narodu kao da je pravi med, a to nije pravi med - to je otrov'', tvrdi Husein Bešo, predsjednik Udruženja pčelara API-VIT Vitez.
Ovakve vremenske neprilike nije nikada doživio u skoro pa četvrt stoljeća bavljenja pčelarstvom, kaže Bešo, dok nas dočekuje u svom pčelinjaku u naselju Kruščica, nadomak Viteza, u kojem je smješteno 90 proizvodnih pčelarskih društava i 50 košnica za proizvodnju matica.
''Godina je vrlo teška, najteža godina u mom pčelarskom stažu. Ja sam seleći pčelar. Kad sam otišao u Posavinu 27. travnja, godina je obećavala sve, za pet dana je medobranje stalo i godina mi je propala'', priča.
Ipak, on i ostali pčelari, koji su sa svojim košnicama bili u Posavini, poput Halila Kurtovića iz novotravničkog sela Šenkovići, čijih je tri stotine košnica još tamo, imaju nešto meda, dok oni koji su ostali kod kuća samo zbrajaju štete, piše Federalna.ba.
''Tamo smo pčelarili ovu godinu i mogu kazati da nisam zadovoljan prinosima, ali da sam ostao ovdje, ne bih imao ništa. Na prostoru SBK-a nije bilo uopće prinosa, ljudi su morali hraniti pčele, ulagati da bi preživjele, da bi opstale'', dodaje Kurtović
Bešo kaže kako je ove godine imao nešto meda: ''To sam iz Posavine donio, ali to je sitno za toliki broj košnica, to je neznatno. S ovog prostora nema ništa, šuma apsolutno nije medila''.
Stoga, upozoravaju stanovništvo na sve prisutniju pojavu krivotvorenog meda koji se nudi na tržnicama, uz magistralne ceste, a nerijetko i na sajmovima, pa preporučuju da kupuju isključivo deklarirani med. A kako razlikovati pravi od onog koji to nije?
''Mora znači imati kompaktnu boju i ne može biti proziran. Naći ćete na tržištu proziran med, on se svijetli, još je komad sača ubačen u njega, smanjena mu je cijena'', objašnjava Kurtović.
Zato, ovu godinu, u kojoj će domaćeg pravog meda biti tek poneka tegla, otvorimo oči pri kupovini - ne zbog novca, nego zdravlja jer, kako reče viteški pčelar Bešo, te domaće krivotvorine su otrov.
''Ove godine kod pčelara meda neće biti, a kod trgovaca hoće zato što oni prave krivotvorene medove. To predstavljaju narodu kao da je pravi med, a to nije pravi med - to je otrov'', tvrdi Husein Bešo, predsjednik Udruženja pčelara API-VIT Vitez.
Ovakve vremenske neprilike nije nikada doživio u skoro pa četvrt stoljeća bavljenja pčelarstvom, kaže Bešo, dok nas dočekuje u svom pčelinjaku u naselju Kruščica, nadomak Viteza, u kojem je smješteno 90 proizvodnih pčelarskih društava i 50 košnica za proizvodnju matica.
''Godina je vrlo teška, najteža godina u mom pčelarskom stažu. Ja sam seleći pčelar. Kad sam otišao u Posavinu 27. travnja, godina je obećavala sve, za pet dana je medobranje stalo i godina mi je propala'', priča.
Ipak, on i ostali pčelari, koji su sa svojim košnicama bili u Posavini, poput Halila Kurtovića iz novotravničkog sela Šenkovići, čijih je tri stotine košnica još tamo, imaju nešto meda, dok oni koji su ostali kod kuća samo zbrajaju štete, piše Federalna.ba.
''Tamo smo pčelarili ovu godinu i mogu kazati da nisam zadovoljan prinosima, ali da sam ostao ovdje, ne bih imao ništa. Na prostoru SBK-a nije bilo uopće prinosa, ljudi su morali hraniti pčele, ulagati da bi preživjele, da bi opstale'', dodaje Kurtović
Bešo kaže kako je ove godine imao nešto meda: ''To sam iz Posavine donio, ali to je sitno za toliki broj košnica, to je neznatno. S ovog prostora nema ništa, šuma apsolutno nije medila''.
Stoga, upozoravaju stanovništvo na sve prisutniju pojavu krivotvorenog meda koji se nudi na tržnicama, uz magistralne ceste, a nerijetko i na sajmovima, pa preporučuju da kupuju isključivo deklarirani med. A kako razlikovati pravi od onog koji to nije?
''Mora znači imati kompaktnu boju i ne može biti proziran. Naći ćete na tržištu proziran med, on se svijetli, još je komad sača ubačen u njega, smanjena mu je cijena'', objašnjava Kurtović.
Zato, ovu godinu, u kojoj će domaćeg pravog meda biti tek poneka tegla, otvorimo oči pri kupovini - ne zbog novca, nego zdravlja jer, kako reče viteški pčelar Bešo, te domaće krivotvorine su otrov.
