Nakon relativno dobre prošle godine, pčelari u Federaciji Bosne i Hercegovine očekuju da bi ova 2023. mogla biti i bolja ako je suditi po zimi, koja nije bila puno hladna i sa previše snježnih padalina, pa su i gubitci u pčelinjim zajednicama bili relativno mali, kažu u Savezu pčelara FBiH.
Prema riječima Seje Delje, predsjednika Saveza, travanj je karakterističan po voćnoj paši, koja predstavlja uvod u glavnu pčelinju pašu – bagrem. Točnije, od ovog mjeseca, kako dodaje, zavisi hoće li ove godine biti meda ili ne, piše Faktor.
Najvažniji posao pčelara u travnju je da uradi sve poslove kako bi omogućio da pčelinja društva što snažnija i jača uđu u bagremovu pašu, a to su između ostalog: prihranjivanje pčelinjih društava, kontrola štetočina, osiguravanje dovoljno vode u pojilištima, sprječavanje nagona za rojenje…, pojašnjava Deljo.
Dodaje da i početak proljeća ide na ruku pčelarima.
Rekao bih da je sezona u dobrom zamahu. U prethodnih nekoliko dana bilo je malo hladnije, ali to neće biti veliko opterećenje za pčele koje se normalno razvijaju. Ispaša džanarike i nekih proljetnih cvjetnica već je prošla, a ono što slijedi je bagrem i rano voće.
Na području FBiH registrirano je oko 220.000 košnica, što je uz 350.000 košnica sa područja entiteta RS, respektabilan pčelinji fond koji, kako kaže Deljo, treba uvažavati i dalje razvijati, najlakše primjenom onoga što su već odavno uvele uređene europske zemlje.
Prošle godine pčelari u FBiH uspjeli su proizvesti oko 2.000 tona meda, što, kada se pretvori u novac, iznosi oko 40 milijuna KM. To znači da se po svakoj košnici u prosjeku ubiralo od 10 do 20 kilograma meda, zavisno od područja. To je naravno malo jer BiH ima sve predispozicije da pčelarstvo postane jedna od najunosnijih poljoprivrednih grana ako uzmemo u obzir kvalitetu meda kojeg proizvedu naši pčelari, a koji je nadaleko poznat i cijenjen.
Nažalost, mi godišnje na razne načine i uvezemo oko 2.000 tona meda uglavnom sumnjivog kvaliteta, što su pokazale i analize koje su rađene. Oko 47 do 50 posto nekvalitetnog meda ušlo je u zemlje Evropske unije. Da ne govorim što sve završava na bh. tržištu koje nema tako jaku i organiziranu kontrolu i nadzor kao EU. Med je nažalost jedna od najkrivotvorenijih namirnica i to mnogi iskorištavaju, ističe Deljo.
Kako bi se smanjio uvoz nekvalitetnog i ojačala proizvodnja kvalitetnog meda u našoj zemlji, potrebno je, prema riječima Delje, više ulagati u ovu poljoprivrednu granu.
Kada sam došao za predsjednika Saveza, nije bilo nikakvih poticaja. Naravno, to više nije tako. Prošle godine visina poticaja na razini Federacije BiH iznosila je 10 KM po košnici i izdvojena su oko dva milijuna KM. Ove godine projekcije su da se poticaji povećaju na 12 maraka. Nismo zadovoljni jer bi to bilo povećanje samo 20 posto, a pritom budžet za poljoprivredu viši je za 60 posto.
Zato smo odlučili da ne pristajemo na manje od 15 KM. Očekujemo pregovore, vidjet ćemo što će biti. Naravno, postoje i poticaji na razini županije, ali ne mogu se ostvariti po dvije osnovice. Postoje i neke općine oje razmišljaju o ulaganju u lokalni razvoj pčelarstva. Vidjet ćemo što će na kraju biti, navodi Deljo.
Pčelari puno očekuju i od Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja FBiH za period od 2021. do 2027, kojom je prema riječima Delje, godišnje predviđeno 3,6 milijuna KM ulaganja u pčelarstvo.
Strategija još nije usvojena u Domu naroda Parlamenta FBiH. Smatramo da bismo tim poticajima mogli napraviti značajan iskorak te bili konkurentniji i prepoznatljiviji i van granica naše zemlje, zaključio je Deljo.
(www.jabuka.tv)
Prema riječima Seje Delje, predsjednika Saveza, travanj je karakterističan po voćnoj paši, koja predstavlja uvod u glavnu pčelinju pašu – bagrem. Točnije, od ovog mjeseca, kako dodaje, zavisi hoće li ove godine biti meda ili ne, piše Faktor.
Najvažniji posao pčelara u travnju je da uradi sve poslove kako bi omogućio da pčelinja društva što snažnija i jača uđu u bagremovu pašu, a to su između ostalog: prihranjivanje pčelinjih društava, kontrola štetočina, osiguravanje dovoljno vode u pojilištima, sprječavanje nagona za rojenje…, pojašnjava Deljo.
Dodaje da i početak proljeća ide na ruku pčelarima.
Rekao bih da je sezona u dobrom zamahu. U prethodnih nekoliko dana bilo je malo hladnije, ali to neće biti veliko opterećenje za pčele koje se normalno razvijaju. Ispaša džanarike i nekih proljetnih cvjetnica već je prošla, a ono što slijedi je bagrem i rano voće.
Na području FBiH registrirano je oko 220.000 košnica, što je uz 350.000 košnica sa područja entiteta RS, respektabilan pčelinji fond koji, kako kaže Deljo, treba uvažavati i dalje razvijati, najlakše primjenom onoga što su već odavno uvele uređene europske zemlje.
Prošle godine pčelari u FBiH uspjeli su proizvesti oko 2.000 tona meda, što, kada se pretvori u novac, iznosi oko 40 milijuna KM. To znači da se po svakoj košnici u prosjeku ubiralo od 10 do 20 kilograma meda, zavisno od područja. To je naravno malo jer BiH ima sve predispozicije da pčelarstvo postane jedna od najunosnijih poljoprivrednih grana ako uzmemo u obzir kvalitetu meda kojeg proizvedu naši pčelari, a koji je nadaleko poznat i cijenjen.
Nažalost, mi godišnje na razne načine i uvezemo oko 2.000 tona meda uglavnom sumnjivog kvaliteta, što su pokazale i analize koje su rađene. Oko 47 do 50 posto nekvalitetnog meda ušlo je u zemlje Evropske unije. Da ne govorim što sve završava na bh. tržištu koje nema tako jaku i organiziranu kontrolu i nadzor kao EU. Med je nažalost jedna od najkrivotvorenijih namirnica i to mnogi iskorištavaju, ističe Deljo.
Kako bi se smanjio uvoz nekvalitetnog i ojačala proizvodnja kvalitetnog meda u našoj zemlji, potrebno je, prema riječima Delje, više ulagati u ovu poljoprivrednu granu.
Kada sam došao za predsjednika Saveza, nije bilo nikakvih poticaja. Naravno, to više nije tako. Prošle godine visina poticaja na razini Federacije BiH iznosila je 10 KM po košnici i izdvojena su oko dva milijuna KM. Ove godine projekcije su da se poticaji povećaju na 12 maraka. Nismo zadovoljni jer bi to bilo povećanje samo 20 posto, a pritom budžet za poljoprivredu viši je za 60 posto.
Zato smo odlučili da ne pristajemo na manje od 15 KM. Očekujemo pregovore, vidjet ćemo što će biti. Naravno, postoje i poticaji na razini županije, ali ne mogu se ostvariti po dvije osnovice. Postoje i neke općine oje razmišljaju o ulaganju u lokalni razvoj pčelarstva. Vidjet ćemo što će na kraju biti, navodi Deljo.
Pčelari puno očekuju i od Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja FBiH za period od 2021. do 2027, kojom je prema riječima Delje, godišnje predviđeno 3,6 milijuna KM ulaganja u pčelarstvo.
Strategija još nije usvojena u Domu naroda Parlamenta FBiH. Smatramo da bismo tim poticajima mogli napraviti značajan iskorak te bili konkurentniji i prepoznatljiviji i van granica naše zemlje, zaključio je Deljo.
(www.jabuka.tv)
