Sveti Otac Franjo prvoga dana svog apostolskog putovanja u Irak, u petak 5. ožujka, susreo se s predsjednikom Barhamom Salihom.
Irački predsjednik primio je Papu u Predsjedničkoj palači u Bagdadu. Nakon službene svečanosti dobrodošlice zadržali su se u privatnom razgovoru u kojem je predsjednik Papi između ostaloga predstavio svoju obitelj.
Uslijedila je razmjena darova. Papa Franjo predsjedniku je darovao medaljon s reljefom koji prikazuje Abrahama koji se na Božji poziv uputio iz Ura prema obećanoj zemlji. U pozadini su prikazani Irak te Eufrat i Tigris, a zabilježen je i nadnevak apostolskog putovanja.
Uslijedio je susret s predstavnicima vlasti, civilnoga društva i Diplomatskog zbora na kojem su predsjednik i Papa izrekli službene govore.
Predsjednik Salih papi Franji je izrazio dobrodošlicu „u ime Boga milosrdnoga, u ime svih prisutnih i u ime svih Iračana i njihovih različitosti“. Istaknuo je Papinu ulogu u izgradnji mira, pravde, socijalne pravde, borbi protiv siromaštva te njegovo velikodušno zauzimanje kako bi se učvrstili dijalog, suživot i bratstvo među ljudima, što je razlog poštovanja te poruka koja sve nadahnjuje zbog velike odgovornosti koju nosi za život i čovječanstvo. Spomenuo je kako je tijekom prethodnih susreta u Vatikanu mogao primijetiti Papinu veliku zauzetost za Irak i shvatio kako do Svetog Oca dopiru novosti vezane uz tragedije iračkog naroda i sve što je pretrpio usred ratova i nasilja. „Iračani vam izražavaju svoju zahvalnosti što ste prisutni“, rekao je predsjednik Salih Papi, dodavši da su se zbog izvanredne situacije uslijed pandemije morale prilagoditi neke okolnosti što još pojačava vrijednost ovoga posjeta Iračanima. Istaknuo je da su mir i suživot vrhovne vrijednosti koje treba izgrađivati u Iraku.
Kršćani su sol i bili su uz bok svojoj braći svih vjeroispovijesti kako bi dali povijesni doprinos u izgradnji civilizacije. To je ukorijenjeno u njihovu vjeru i kulturu i u izgradnji naše zajednice koja ima svoje običaje, tradicije. Kršćani Istoka u posljednje vrijeme podnijeli su krize zbog kojih su morali iseliti, ali počinje proces suživota među narodima. Istok ne može biti stavljen po strani što se tiče kršćana. Ni jedan uspjeh neće biti pravi ako se raseljeni kršćani ne vrate u svoju zemlju, rekao je predsjednik Salih. Iračani zaslužuju mnogo više od ovoga u čemu se sada nalaze. Ova zemlja blagoslovljena je tolikim resursima i privilegiranim položajem koji mu omogućuje da bude mjesto sigurnosti i mira, rekao je irački predsjednik.
„Liječimo naše rane. I vi ste kao liječnik među nama. Hvala za velikodušnost ovog povijesnog posjeta“, rekao je predsjednik Salih Svetome Ocu.
Papa je pak u svom prvom službenom govoru izrazio zahvalnost na mogućnosti apostolskog posjeta Republici Iraku, toliko iščekivanog i željenog.
Pozdravljajući katolike nazočne na susretu, rekao je da je došao kao hodočasnik kako bi ih ohrabrio u njihovom svjedočenju vjere, nade i ljubavi usred iračke zajednice. Obraćajući se predstavnicima drugih religija, potaknuo je „da nam Bog udijeli zajednički hod kao braći i sestrama“, rekavši da pravi nauk vjere poziva da se držimo vrijednosti mira, ljudskog bratstva i suživota. Rekao je da se njegov posjet odvija kada čitav svijet nastoji izaći iz pandemijske krize koji nije pogodio samo zdravlje već i uzrokovao pogoršanje društvenih i gospodarskih prilika. Prema Papinim riječima, za izlazak iz pandemijske krize potrebno je učiniti mnoge korake, među kojima i pravednu raspodjelu cjepiva. Kriza je poziv i da se preispita naš način života, kazao je Papa, poručivši da treba graditi budućnost na onome što nas ujedinjuje, a ne razdvaja.
Osvrnuvši se na stanje u Iraku, kazao je da je ta država proteklih desetljeća pretrpjela strahote rata, bič terorizma i sukobe sekti, često temeljene na fundamentalizmu koji ne može prihvatiti miran suživot različitih vjerskih i etničkih zajednica, različitih kultura i ideja. Sve je to donijelo smrt, razaranje, ruševine koje i danas vidimo, ne samo u materijalnom smislu. Štete su to veće ako pomislimo na rane u srcima tolikih osoba i zajednica kojima će trebati godine za ozdravljenje. Među mnogima koji su trpjeli posebno je spomenuo Jazide, „nevine žrtve besmislenih barbarstava“, progonjene i ubijane zbog njihove vjerske pripadnosti, kojima je doveden u pitanje njihov identitet i opstanak.
Vjerska, kulturna i etnička različitost koja je značajka iračkog društva tisućama godina vrijedan je izvor iz kojega treba crpiti, a ne prepreka koju treba ukloniti, poručio je Sveti Otac. Danas je Irak pozvan pokazati svima osobito zemljama Srednjega Istoka da različitosti trebaju služiti skladnoj suradnji u građanskom životu, a ne biti izvor sukoba. Bratski suživot treba strpljivi i iskreni dijalog, kazao je Papa.
Istaknuo je da Sveta Stolica u Iraku i drugdje neumorno poziva vlasti da dopuste svim vjerskih zajednicama legitimitet, poštovanje, prava i zaštitu. Društvo koje u sebi nosi otisak bratskog zajedništva je društvo čiji članovi žive u solidarnosti. Solidarnost nam pomaže prepoznati drugoga kao našeg bližnjeg, suputnika duž puta, rekao je Papa, poručivši da je važno učiniti konkretna djela skrbi i služenja, osobito prema najranjivijima i potrebitima.
Važno je stvoriti konkretne mogućnosti na gospodarskom planu, području obrazovanja i skrbi za okoliš. Nakon krize nije dovoljno nanovo graditi, to treba učiniti dobro na način da svi mogu imati dostojanstven život. Iz krize ne izlazimo isti kao prije, izlazimo ili bolji ili lošiji. Kao odgovorni političari i diplomati pozvani ste promicati duh bratske solidarnosti. Potrebno je suprotstaviti se rani korupcije, zloupotrebi vlasti, izgrađivati pravednost, transparentnost i jačati institucije zadužene za to. Tako će se moći razvijati zdrava politika koja će biti sposobna ponuditi svima, posebice mladima, toliko brojnima u ovoj zemlji, nadu bolje budućnosti, poručio je političarima Sveti Otac.
„Dolazim kao pokajnik koji moli oprost od neba i braće zbog tolikih razaranja i okrutnosti. Dolazim kao hodočasnik mira uime Krista kneza mira. Koliko smo samo molili ovih godina za mir u Iraku“, rekao je Papa. „I Bog uvijek sluša. Na nama je da njega poslušamo, hodeći njegovim putovima. Ušutkajmo oružje. Ograničimo njegov širenje. Neka prestanu pojedinačni interesi, oni vanjski interesi koje nije briga za lokalno stanovništvo. Dajmo riječ graditeljima mira, malenima, siromašnima, običnim ljudima koji žele živjeti, raditi, moliti na miru. Dosta nasilja. Dosta ekstremizma, spletki i netolerancije. Dajmo prostora svim građanima koji žele zajednički izgrađivati ovu zemlju kroz dijalog u otvorenom i iskrenom, konstruktivnom sučeljavanju“, snažno je pozvao Sveti Otac.
Papa se potom uputio u bagdadsku sirokatoličku katedralu Naše Gospe od Spasenja gdje će se susresti s biskupima, svećenicima, redovnicima, bogoslovima, sjemeništarcima i vjeroučiteljima, čime će zaključiti prvi dan svog apostolskog pohoda Iraku.
IKA
Irački predsjednik primio je Papu u Predsjedničkoj palači u Bagdadu. Nakon službene svečanosti dobrodošlice zadržali su se u privatnom razgovoru u kojem je predsjednik Papi između ostaloga predstavio svoju obitelj.
Uslijedila je razmjena darova. Papa Franjo predsjedniku je darovao medaljon s reljefom koji prikazuje Abrahama koji se na Božji poziv uputio iz Ura prema obećanoj zemlji. U pozadini su prikazani Irak te Eufrat i Tigris, a zabilježen je i nadnevak apostolskog putovanja.
Uslijedio je susret s predstavnicima vlasti, civilnoga društva i Diplomatskog zbora na kojem su predsjednik i Papa izrekli službene govore.
Predsjednik Salih papi Franji je izrazio dobrodošlicu „u ime Boga milosrdnoga, u ime svih prisutnih i u ime svih Iračana i njihovih različitosti“. Istaknuo je Papinu ulogu u izgradnji mira, pravde, socijalne pravde, borbi protiv siromaštva te njegovo velikodušno zauzimanje kako bi se učvrstili dijalog, suživot i bratstvo među ljudima, što je razlog poštovanja te poruka koja sve nadahnjuje zbog velike odgovornosti koju nosi za život i čovječanstvo. Spomenuo je kako je tijekom prethodnih susreta u Vatikanu mogao primijetiti Papinu veliku zauzetost za Irak i shvatio kako do Svetog Oca dopiru novosti vezane uz tragedije iračkog naroda i sve što je pretrpio usred ratova i nasilja. „Iračani vam izražavaju svoju zahvalnosti što ste prisutni“, rekao je predsjednik Salih Papi, dodavši da su se zbog izvanredne situacije uslijed pandemije morale prilagoditi neke okolnosti što još pojačava vrijednost ovoga posjeta Iračanima. Istaknuo je da su mir i suživot vrhovne vrijednosti koje treba izgrađivati u Iraku.
Kršćani su sol i bili su uz bok svojoj braći svih vjeroispovijesti kako bi dali povijesni doprinos u izgradnji civilizacije. To je ukorijenjeno u njihovu vjeru i kulturu i u izgradnji naše zajednice koja ima svoje običaje, tradicije. Kršćani Istoka u posljednje vrijeme podnijeli su krize zbog kojih su morali iseliti, ali počinje proces suživota među narodima. Istok ne može biti stavljen po strani što se tiče kršćana. Ni jedan uspjeh neće biti pravi ako se raseljeni kršćani ne vrate u svoju zemlju, rekao je predsjednik Salih. Iračani zaslužuju mnogo više od ovoga u čemu se sada nalaze. Ova zemlja blagoslovljena je tolikim resursima i privilegiranim položajem koji mu omogućuje da bude mjesto sigurnosti i mira, rekao je irački predsjednik.
„Liječimo naše rane. I vi ste kao liječnik među nama. Hvala za velikodušnost ovog povijesnog posjeta“, rekao je predsjednik Salih Svetome Ocu.
Papa je pak u svom prvom službenom govoru izrazio zahvalnost na mogućnosti apostolskog posjeta Republici Iraku, toliko iščekivanog i željenog.
Pozdravljajući katolike nazočne na susretu, rekao je da je došao kao hodočasnik kako bi ih ohrabrio u njihovom svjedočenju vjere, nade i ljubavi usred iračke zajednice. Obraćajući se predstavnicima drugih religija, potaknuo je „da nam Bog udijeli zajednički hod kao braći i sestrama“, rekavši da pravi nauk vjere poziva da se držimo vrijednosti mira, ljudskog bratstva i suživota. Rekao je da se njegov posjet odvija kada čitav svijet nastoji izaći iz pandemijske krize koji nije pogodio samo zdravlje već i uzrokovao pogoršanje društvenih i gospodarskih prilika. Prema Papinim riječima, za izlazak iz pandemijske krize potrebno je učiniti mnoge korake, među kojima i pravednu raspodjelu cjepiva. Kriza je poziv i da se preispita naš način života, kazao je Papa, poručivši da treba graditi budućnost na onome što nas ujedinjuje, a ne razdvaja.
Osvrnuvši se na stanje u Iraku, kazao je da je ta država proteklih desetljeća pretrpjela strahote rata, bič terorizma i sukobe sekti, često temeljene na fundamentalizmu koji ne može prihvatiti miran suživot različitih vjerskih i etničkih zajednica, različitih kultura i ideja. Sve je to donijelo smrt, razaranje, ruševine koje i danas vidimo, ne samo u materijalnom smislu. Štete su to veće ako pomislimo na rane u srcima tolikih osoba i zajednica kojima će trebati godine za ozdravljenje. Među mnogima koji su trpjeli posebno je spomenuo Jazide, „nevine žrtve besmislenih barbarstava“, progonjene i ubijane zbog njihove vjerske pripadnosti, kojima je doveden u pitanje njihov identitet i opstanak.
Vjerska, kulturna i etnička različitost koja je značajka iračkog društva tisućama godina vrijedan je izvor iz kojega treba crpiti, a ne prepreka koju treba ukloniti, poručio je Sveti Otac. Danas je Irak pozvan pokazati svima osobito zemljama Srednjega Istoka da različitosti trebaju služiti skladnoj suradnji u građanskom životu, a ne biti izvor sukoba. Bratski suživot treba strpljivi i iskreni dijalog, kazao je Papa.
Istaknuo je da Sveta Stolica u Iraku i drugdje neumorno poziva vlasti da dopuste svim vjerskih zajednicama legitimitet, poštovanje, prava i zaštitu. Društvo koje u sebi nosi otisak bratskog zajedništva je društvo čiji članovi žive u solidarnosti. Solidarnost nam pomaže prepoznati drugoga kao našeg bližnjeg, suputnika duž puta, rekao je Papa, poručivši da je važno učiniti konkretna djela skrbi i služenja, osobito prema najranjivijima i potrebitima.
Važno je stvoriti konkretne mogućnosti na gospodarskom planu, području obrazovanja i skrbi za okoliš. Nakon krize nije dovoljno nanovo graditi, to treba učiniti dobro na način da svi mogu imati dostojanstven život. Iz krize ne izlazimo isti kao prije, izlazimo ili bolji ili lošiji. Kao odgovorni političari i diplomati pozvani ste promicati duh bratske solidarnosti. Potrebno je suprotstaviti se rani korupcije, zloupotrebi vlasti, izgrađivati pravednost, transparentnost i jačati institucije zadužene za to. Tako će se moći razvijati zdrava politika koja će biti sposobna ponuditi svima, posebice mladima, toliko brojnima u ovoj zemlji, nadu bolje budućnosti, poručio je političarima Sveti Otac.
„Dolazim kao pokajnik koji moli oprost od neba i braće zbog tolikih razaranja i okrutnosti. Dolazim kao hodočasnik mira uime Krista kneza mira. Koliko smo samo molili ovih godina za mir u Iraku“, rekao je Papa. „I Bog uvijek sluša. Na nama je da njega poslušamo, hodeći njegovim putovima. Ušutkajmo oružje. Ograničimo njegov širenje. Neka prestanu pojedinačni interesi, oni vanjski interesi koje nije briga za lokalno stanovništvo. Dajmo riječ graditeljima mira, malenima, siromašnima, običnim ljudima koji žele živjeti, raditi, moliti na miru. Dosta nasilja. Dosta ekstremizma, spletki i netolerancije. Dajmo prostora svim građanima koji žele zajednički izgrađivati ovu zemlju kroz dijalog u otvorenom i iskrenom, konstruktivnom sučeljavanju“, snažno je pozvao Sveti Otac.
Papa se potom uputio u bagdadsku sirokatoličku katedralu Naše Gospe od Spasenja gdje će se susresti s biskupima, svećenicima, redovnicima, bogoslovima, sjemeništarcima i vjeroučiteljima, čime će zaključiti prvi dan svog apostolskog pohoda Iraku.
IKA
