Kupnjom kontrolnog udjela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) od ruskog Gazprom Nefta, mađarski MOL preuzet će maloprodajnu mrežu s oko 40 benzinskih postaja u Bosni i Hercegovini, gdje već ima snažno prisustvo preko INA-e i Energopetrola, čime će postati apsolutno dominantan na tržištu. Takav položaj, prema mišljenju stručnjaka, MOL može iskoristiti kako bi zatvorio tržište konkurenciji i kontrolirao cijene.
MOL Grupa je, nakon mjeseci pregovora i neizvjesnosti oko novih vlasnika paketa od 56,15 posto u Naftnoj industriji Srbije, sklopila sporazum s ruskom kompanijom Gazprom Neft o preuzimanju njezina udjela.
"MOL je posvećen suradnji s Vladom Srbije kako bi dodatno ojačao sigurnost opskrbe u Srbiji i regiji", navela je mađarska tvrtka MOL sredinom siječnja, nakon dogovora o kupnji NIS-a. Energetska suverenost zemalja bez izlaza na more zahtijeva suradnju snažnih lokalnih rafinerija koje posluju predvidivo i uspješno, uz angažman jakih partnera, poručeno je iz MOL-a.
Za bosanskohercegovačko tržište ključan je navod o opskrbi regije. Mađarski MOL će, nakon ove kupnje, kontrolirati rafinerije u okruženju i najveće maloprodajne lance goriva u Bosni i Hercegovini.
Preko svoje tvrtke INA, MOL je već imao snažno prisustvo na tržištu Bosne i Hercegovine. INA je vlasnik Energopetrola, jedne od najvećih domaćih naftnih kompanija, te najveći uvoznik naftnih derivata putem kćeri Holdine. Energopetrol s Holdinom nastupa na tržištu BiH kao najveća mreža benzinskih postaja u zemlji, s oko 105 postaja.
Krajnji rezultat nove MOL-ove kupnje može biti "zatvaranje" tržišta konkurenciji, s obzirom na to kako će manji distributeri teže nabavljati gorivo po povoljnim uvjetima ako MOL posredno kontrolira rafinerije i velike terminale, upozoravaju stručnjaci.
Milenko Bošković, predsjednik Udruge prometnika naftnih derivata Federacije, traži uključivanje Konkurencijskog vijeća BiH jer INA opskrbljuje više od 50 posto tržišta u BiH.
"Mi smo im se htjeli obratiti kada su se dogovorile kontrolne kuće kolika će biti cijena uzorka i udarile pečat i potpis. Ako to nije monopol, ne znam što jest... Obje rafinerije kojima gravitiramo, u Rijeci i Pančevu, sada su pod kontrolom MOL-a", upozorava Bošković.
Uzaludne žalbe Konkurencijskom vijeću
Konkurencijsko vijeće, tvrdi Bošković, onemogućilo je žalbu Udruge prometnika jer se ne radi o pravnom subjektu te im je poručeno podnijeti žalbu preko pojedinačne tvrtke koja će uplatiti naknadu za rad.
U Konkurencijskom vijeću BiH kažu kako ne mogu "na temelju pretpostavki ili navoda iz medija provoditi bilo kakvu ocjenu dopuštenosti koncentracije" na koju se ukazuje, odnosno njezina potencijalnog utjecaja na relevantno tržište. Navode kako do sada nisu zaprimili nikakvu službenu prijavu koncentracije navedenih gospodarskih subjekata. Tek po službenom podnošenju prihvatljive prijave, Konkurencijsko vijeće će je ocjenjivati u skladu s odredbama Zakona o konkurenciji i relevantnih podzakonskih akata.
Regulatorni okvir u BiH trenutačno ne prepoznaje na odgovarajući način ovakvu situaciju, što je možda i najveći problem, smatra ekonomist Faruk Hadžić.
Kontrolu koncentracija provodi Konkurencijsko vijeće BiH, ali njegov dosadašnji pristup uglavnom je bio formalistički - ako su ispunjeni uvjeti iz Zakona o konkurenciji BiH, koncentracija se odobrava, pojašnjava on.
"Moguće je kako će Vijeće ocijeniti kako ovo spajanje nema negativan učinak na konkurenciju, osobito ako se promatra broj sudionika na cijelom tržištu. No, pitanje je hoće li itko analizirati lokalne učinke. Primjerice, što ako MOL-ova dva lanca zajedno drže 60-70 posto tržišta u pojedinoj regiji? U BiH se rijetko ulazi u takve detalje", rekao je Hadžić.
Na upit Detektora o potencijalnom stvaranju monopolističkog položaja na tržištu BiH, iz MOL-a odgovaraju kako će ova kupnja imati "pouzdan utjecaj na sigurnost opskrbe cijele regije".
"Kao pouzdan regionalni dobavljač energije, cilj nam je doprinijeti razvoju Srednje i Jugoistočne Europe", navodi se u odgovoru Sáre Zsadon, glasnogovornice MOL-a.
Procjene prema prometu goriva sugeriraju kako bi udio MOL-ove grupacije mogao dosegnuti 30 posto ili čak više ukupne prodaje goriva u BiH, što je već razina na kojoj jedno poduzeće može imati znatnu tržišnu moć.
Moguća kontrola cijena
Preuzimanje NIS-a predstavljat će značajnu horizontalnu koncentraciju na tržištu goriva u BiH, što će praktično značiti spajanje dvije konkurentske maloprodajne mreže u jednu, kaže Hadžić.
"Veliki igrači u BiH ne kontroliraju samo benzinske postaje, nego i lance opskrbe kroz uvoz, veleprodaju i maloprodaju. INA/Holdina d.o.o. Sarajevo najveći je uvoznik derivata u državi, opskrbljujući i vlastitu mrežu, kao i mnoge manje benzinske postaje. NIS/Gazprom je do sada svoj lanac postaja opskrbljivao iz matične Rafinerije Pančevo u Srbiji. U slučaju MOL-a ova je integracija međunarodna jer će kontrolirati rafinerije u Rijeci i Pančevu, kao i maloprodaju u BiH, što stvara zatvoreni krug od proizvodnje do krajnjeg kupca", kaže Hadžić.
Suština problema je u neravnoteži moći jer snažno poduzeće u sektoru nafte i naftnih derivata ubrzano stječe kontrolu, dok regulatorni i konkurencijski mehanizmi ne jačaju istom brzinom, upozorava Hadžić.
Što će za krajnje potrošače značiti snažnije prisustvo mađarskog MOL-a na teritoriju BiH, iz Holdine nisu odgovorili na upit Detektora, niti su pristali na razgovor, kao ni Konkurencijsko vijeće BiH.
"U BiH ovo tržište možda nije formalno monopolizirano, ali postaje sve manje konkurentno i, ako se ništa ne poduzme, građani bi to mogli osjetiti kroz više cijene i manje mogućnosti izbora", upozorava Hadžić.
Ulazak MOL-a na tržište nafte u BiH pod ovakvim uvjetima može ugušiti konkurenciju, smatra Adnan Huskić, profesor međunarodnih odnosa iz Sarajeva. Podsjeća kako je uloga Konkurencijskog vijeća ovdje ključna, ali i Vijeća ministara i Parlamenta BiH, koji se moraju uključiti.
"Monopol nad cijenama na kraju će biti fakturiran građanima. Kada kontroliraš tržište, kontroliraš i cijene. Kontrola je problematična. Zato je važno onemogućiti koncentraciju na tržištu, a to je u nadležnosti Konkurencijskog vijeća", ističe Huskić.
Hadžić smatra kako realan rizik od dominantne pozicije na tržištu postoji. Tržište nafte i naftnih derivata i ranije je bilo teško za nove igrače zbog zasićenosti brojem postaja i potrebnim logističkim kapacitetima. Sada, s MOL-om kao megaigračem, te prepreke mogu postati još veće.
"Mali lokalni operateri koji posjeduju nekoliko postaja sve će više ovisiti o veleprodajnim cijenama koje diktiraju veliki. Ako MOL-INA odluči koristiti svoju tržišnu snagu, može privremeno sniziti cijene na ključnim lokacijama kako bi 'istisnula' konkurente dampinškim cijenama, što nije zakonski dopušteno ako se zloupotrijebi dominantna pozicija, ali se to teško dokazuje", objašnjava Hadžić.
Vapaji političarima bez odgovora
Bošković navodi kako su uvoznici već pisali Staši Košarcu, ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Elmedinu Konakoviću, ministru vanjskih poslova, te Borjani Krišto, predsjedateljici Vijeća ministara, tražeći odobrenje za uvoz goriva neeuropskog podrijetla. Podsjeća kako se trenutačno gorivo bez carina može uvoziti iz Europske unije, CEFTA-e i zemalja s kojima BiH ima ugovor o posebnim odnosima, poput Turske.
Veliki trgovci naftom u BiH već su etablirani i u velikoj mjeri pokrivaju tržište, ističe ekonomist Zoran Pavlović.
Smatra kako je konkurencija uvijek dobra te dolazak MOL-a, koji će pokriti oko 30 posto tržišta, neće bitno utjecati na stanje.
"U suštini, oni bi imali osnovu biti jeftiniji jer se opskrbljuju iz Pančeva i iz Mađarske, gdje imaju rafineriju. Transport goriva mogu organizirati željeznicom, a ne kamionima, koji su skuplja opcija. Svojim cijenama mogu doprinijeti nižim troškovima goriva. Sve drugo bilo bi pogrešno. Govorim o dolasku novog igrača - on uvijek mora biti povoljniji kako bi pridobio nove kupce", uvjeren je Pavlović.
Ekonomska teorija konkurencije upozorava kako niže cijene koje proizlaze iz tržišne moći, a ne iz stvarne konkurencije, nose ozbiljne i dugoročne rizike, naglašava Hadžić.
Objašnjava kako, u slučaju kada jedan akter ima dominantnu i vertikalno integriranu kontrolu nad tržištem, "može si priuštiti agresivno snižavanje cijena na ključnim lokacijama u kratkom roku", čime se dodatno potiskuju mali i srednji distributeri goriva koji nemaju pristup istim logističkim i nabavnim prednostima.
"Nakon što se tržište dodatno 'isprazni i očisti' od slabijih konkurenata, prostor za stvarnu cjenovnu konkurenciju se smanjuje i tada dolazi do izražaja sposobnost dominantnog aktera da utječe na cijene, marže i uvjete opskrbe. Zbog toga se eventualno kratkoročno pojeftinjenje goriva, ako do njega dođe, ne može promatrati isključivo kao pozitivan ishod, s obzirom kako ima znatno širi utjecaj na tržišna kretanja, čije posljedice mogu biti suprotne interesima potrošača i gospodarstva u srednjem i dugom roku", navodi Hadžić.
Prema njegovu mišljenju, BiH bi trebala razmisliti kako zadržati raznolikost u opskrbi, možda kroz poticanje ulaska drugih igrača, primjerice poduzeća iz arapskih zemalja ili globalnih trgovaca naftom, ili kroz međudržavne sporazume o dostupnim rezervnim zalihama.
Opasnosti ruskih veza
Ovakav položaj MOL-a, prema riječima Boškovića, može dovesti do situacije u kojoj BiH, u slučaju nesuglasica s ovom mađarskom kompanijom, nema unutarnji alternativni izvor, što predstavlja rizik za energetsku sigurnost.
Dogovorom američkog predsjednika Donalda Trumpa i mađarskog premijera Viktora Orbána, na šest mjeseci suspendirane su sankcije srbijanskom NIS-u, kaže Bošković i dodaje da Mađarska trenutačno prima naftu starim naftovodom "Družba Adria", što u praksi znači kako BiH preko nje može trošiti rusku naftu.
U BiH tržište nafte nije formalno monopolizirano, ali postaje sve manje konkurentno i, ako se ništa ne poduzme, građani bi to mogli osjetiti kroz više cijene i manje mogućnosti izbora, upozorava Hadžić.
"MOL je poduzeće pod snažnim utjecajem Mađarske, a ona je posljednjih godina gradila posebne odnose s entitetom Republika Srpska (RS) i Srbijom. Ruski utjecaj preko NIS-a u RS-u bio je očigledan. Sada taj utjecaj formalno preuzima MOL. Možemo se zapitati hoće li se išta suštinski promijeniti u političkom balansu, odnosno hoće li vlasti RS-a sada jednako podržavati MOL-ovo širenje", pita se Hadžić.
MOL Grupa je, nakon mjeseci pregovora i neizvjesnosti oko novih vlasnika paketa od 56,15 posto u Naftnoj industriji Srbije, sklopila sporazum s ruskom kompanijom Gazprom Neft o preuzimanju njezina udjela.
"MOL je posvećen suradnji s Vladom Srbije kako bi dodatno ojačao sigurnost opskrbe u Srbiji i regiji", navela je mađarska tvrtka MOL sredinom siječnja, nakon dogovora o kupnji NIS-a. Energetska suverenost zemalja bez izlaza na more zahtijeva suradnju snažnih lokalnih rafinerija koje posluju predvidivo i uspješno, uz angažman jakih partnera, poručeno je iz MOL-a.
Za bosanskohercegovačko tržište ključan je navod o opskrbi regije. Mađarski MOL će, nakon ove kupnje, kontrolirati rafinerije u okruženju i najveće maloprodajne lance goriva u Bosni i Hercegovini.
Preko svoje tvrtke INA, MOL je već imao snažno prisustvo na tržištu Bosne i Hercegovine. INA je vlasnik Energopetrola, jedne od najvećih domaćih naftnih kompanija, te najveći uvoznik naftnih derivata putem kćeri Holdine. Energopetrol s Holdinom nastupa na tržištu BiH kao najveća mreža benzinskih postaja u zemlji, s oko 105 postaja.
Krajnji rezultat nove MOL-ove kupnje može biti "zatvaranje" tržišta konkurenciji, s obzirom na to kako će manji distributeri teže nabavljati gorivo po povoljnim uvjetima ako MOL posredno kontrolira rafinerije i velike terminale, upozoravaju stručnjaci.
Milenko Bošković, predsjednik Udruge prometnika naftnih derivata Federacije, traži uključivanje Konkurencijskog vijeća BiH jer INA opskrbljuje više od 50 posto tržišta u BiH.
"Mi smo im se htjeli obratiti kada su se dogovorile kontrolne kuće kolika će biti cijena uzorka i udarile pečat i potpis. Ako to nije monopol, ne znam što jest... Obje rafinerije kojima gravitiramo, u Rijeci i Pančevu, sada su pod kontrolom MOL-a", upozorava Bošković.
Uzaludne žalbe Konkurencijskom vijeću
Konkurencijsko vijeće, tvrdi Bošković, onemogućilo je žalbu Udruge prometnika jer se ne radi o pravnom subjektu te im je poručeno podnijeti žalbu preko pojedinačne tvrtke koja će uplatiti naknadu za rad.
U Konkurencijskom vijeću BiH kažu kako ne mogu "na temelju pretpostavki ili navoda iz medija provoditi bilo kakvu ocjenu dopuštenosti koncentracije" na koju se ukazuje, odnosno njezina potencijalnog utjecaja na relevantno tržište. Navode kako do sada nisu zaprimili nikakvu službenu prijavu koncentracije navedenih gospodarskih subjekata. Tek po službenom podnošenju prihvatljive prijave, Konkurencijsko vijeće će je ocjenjivati u skladu s odredbama Zakona o konkurenciji i relevantnih podzakonskih akata.
Regulatorni okvir u BiH trenutačno ne prepoznaje na odgovarajući način ovakvu situaciju, što je možda i najveći problem, smatra ekonomist Faruk Hadžić.
Kontrolu koncentracija provodi Konkurencijsko vijeće BiH, ali njegov dosadašnji pristup uglavnom je bio formalistički - ako su ispunjeni uvjeti iz Zakona o konkurenciji BiH, koncentracija se odobrava, pojašnjava on.
"Moguće je kako će Vijeće ocijeniti kako ovo spajanje nema negativan učinak na konkurenciju, osobito ako se promatra broj sudionika na cijelom tržištu. No, pitanje je hoće li itko analizirati lokalne učinke. Primjerice, što ako MOL-ova dva lanca zajedno drže 60-70 posto tržišta u pojedinoj regiji? U BiH se rijetko ulazi u takve detalje", rekao je Hadžić.
Na upit Detektora o potencijalnom stvaranju monopolističkog položaja na tržištu BiH, iz MOL-a odgovaraju kako će ova kupnja imati "pouzdan utjecaj na sigurnost opskrbe cijele regije".
"Kao pouzdan regionalni dobavljač energije, cilj nam je doprinijeti razvoju Srednje i Jugoistočne Europe", navodi se u odgovoru Sáre Zsadon, glasnogovornice MOL-a.
Procjene prema prometu goriva sugeriraju kako bi udio MOL-ove grupacije mogao dosegnuti 30 posto ili čak više ukupne prodaje goriva u BiH, što je već razina na kojoj jedno poduzeće može imati znatnu tržišnu moć.
Moguća kontrola cijena
Preuzimanje NIS-a predstavljat će značajnu horizontalnu koncentraciju na tržištu goriva u BiH, što će praktično značiti spajanje dvije konkurentske maloprodajne mreže u jednu, kaže Hadžić.
"Veliki igrači u BiH ne kontroliraju samo benzinske postaje, nego i lance opskrbe kroz uvoz, veleprodaju i maloprodaju. INA/Holdina d.o.o. Sarajevo najveći je uvoznik derivata u državi, opskrbljujući i vlastitu mrežu, kao i mnoge manje benzinske postaje. NIS/Gazprom je do sada svoj lanac postaja opskrbljivao iz matične Rafinerije Pančevo u Srbiji. U slučaju MOL-a ova je integracija međunarodna jer će kontrolirati rafinerije u Rijeci i Pančevu, kao i maloprodaju u BiH, što stvara zatvoreni krug od proizvodnje do krajnjeg kupca", kaže Hadžić.
Suština problema je u neravnoteži moći jer snažno poduzeće u sektoru nafte i naftnih derivata ubrzano stječe kontrolu, dok regulatorni i konkurencijski mehanizmi ne jačaju istom brzinom, upozorava Hadžić.
Što će za krajnje potrošače značiti snažnije prisustvo mađarskog MOL-a na teritoriju BiH, iz Holdine nisu odgovorili na upit Detektora, niti su pristali na razgovor, kao ni Konkurencijsko vijeće BiH.
"U BiH ovo tržište možda nije formalno monopolizirano, ali postaje sve manje konkurentno i, ako se ništa ne poduzme, građani bi to mogli osjetiti kroz više cijene i manje mogućnosti izbora", upozorava Hadžić.
Ulazak MOL-a na tržište nafte u BiH pod ovakvim uvjetima može ugušiti konkurenciju, smatra Adnan Huskić, profesor međunarodnih odnosa iz Sarajeva. Podsjeća kako je uloga Konkurencijskog vijeća ovdje ključna, ali i Vijeća ministara i Parlamenta BiH, koji se moraju uključiti.
"Monopol nad cijenama na kraju će biti fakturiran građanima. Kada kontroliraš tržište, kontroliraš i cijene. Kontrola je problematična. Zato je važno onemogućiti koncentraciju na tržištu, a to je u nadležnosti Konkurencijskog vijeća", ističe Huskić.
Hadžić smatra kako realan rizik od dominantne pozicije na tržištu postoji. Tržište nafte i naftnih derivata i ranije je bilo teško za nove igrače zbog zasićenosti brojem postaja i potrebnim logističkim kapacitetima. Sada, s MOL-om kao megaigračem, te prepreke mogu postati još veće.
"Mali lokalni operateri koji posjeduju nekoliko postaja sve će više ovisiti o veleprodajnim cijenama koje diktiraju veliki. Ako MOL-INA odluči koristiti svoju tržišnu snagu, može privremeno sniziti cijene na ključnim lokacijama kako bi 'istisnula' konkurente dampinškim cijenama, što nije zakonski dopušteno ako se zloupotrijebi dominantna pozicija, ali se to teško dokazuje", objašnjava Hadžić.
Vapaji političarima bez odgovora
Bošković navodi kako su uvoznici već pisali Staši Košarcu, ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Elmedinu Konakoviću, ministru vanjskih poslova, te Borjani Krišto, predsjedateljici Vijeća ministara, tražeći odobrenje za uvoz goriva neeuropskog podrijetla. Podsjeća kako se trenutačno gorivo bez carina može uvoziti iz Europske unije, CEFTA-e i zemalja s kojima BiH ima ugovor o posebnim odnosima, poput Turske.
Veliki trgovci naftom u BiH već su etablirani i u velikoj mjeri pokrivaju tržište, ističe ekonomist Zoran Pavlović.
Smatra kako je konkurencija uvijek dobra te dolazak MOL-a, koji će pokriti oko 30 posto tržišta, neće bitno utjecati na stanje.
"U suštini, oni bi imali osnovu biti jeftiniji jer se opskrbljuju iz Pančeva i iz Mađarske, gdje imaju rafineriju. Transport goriva mogu organizirati željeznicom, a ne kamionima, koji su skuplja opcija. Svojim cijenama mogu doprinijeti nižim troškovima goriva. Sve drugo bilo bi pogrešno. Govorim o dolasku novog igrača - on uvijek mora biti povoljniji kako bi pridobio nove kupce", uvjeren je Pavlović.
Ekonomska teorija konkurencije upozorava kako niže cijene koje proizlaze iz tržišne moći, a ne iz stvarne konkurencije, nose ozbiljne i dugoročne rizike, naglašava Hadžić.
Objašnjava kako, u slučaju kada jedan akter ima dominantnu i vertikalno integriranu kontrolu nad tržištem, "može si priuštiti agresivno snižavanje cijena na ključnim lokacijama u kratkom roku", čime se dodatno potiskuju mali i srednji distributeri goriva koji nemaju pristup istim logističkim i nabavnim prednostima.
"Nakon što se tržište dodatno 'isprazni i očisti' od slabijih konkurenata, prostor za stvarnu cjenovnu konkurenciju se smanjuje i tada dolazi do izražaja sposobnost dominantnog aktera da utječe na cijene, marže i uvjete opskrbe. Zbog toga se eventualno kratkoročno pojeftinjenje goriva, ako do njega dođe, ne može promatrati isključivo kao pozitivan ishod, s obzirom kako ima znatno širi utjecaj na tržišna kretanja, čije posljedice mogu biti suprotne interesima potrošača i gospodarstva u srednjem i dugom roku", navodi Hadžić.
Prema njegovu mišljenju, BiH bi trebala razmisliti kako zadržati raznolikost u opskrbi, možda kroz poticanje ulaska drugih igrača, primjerice poduzeća iz arapskih zemalja ili globalnih trgovaca naftom, ili kroz međudržavne sporazume o dostupnim rezervnim zalihama.
Opasnosti ruskih veza
Ovakav položaj MOL-a, prema riječima Boškovića, može dovesti do situacije u kojoj BiH, u slučaju nesuglasica s ovom mađarskom kompanijom, nema unutarnji alternativni izvor, što predstavlja rizik za energetsku sigurnost.
Dogovorom američkog predsjednika Donalda Trumpa i mađarskog premijera Viktora Orbána, na šest mjeseci suspendirane su sankcije srbijanskom NIS-u, kaže Bošković i dodaje da Mađarska trenutačno prima naftu starim naftovodom "Družba Adria", što u praksi znači kako BiH preko nje može trošiti rusku naftu.
U BiH tržište nafte nije formalno monopolizirano, ali postaje sve manje konkurentno i, ako se ništa ne poduzme, građani bi to mogli osjetiti kroz više cijene i manje mogućnosti izbora, upozorava Hadžić.
"MOL je poduzeće pod snažnim utjecajem Mađarske, a ona je posljednjih godina gradila posebne odnose s entitetom Republika Srpska (RS) i Srbijom. Ruski utjecaj preko NIS-a u RS-u bio je očigledan. Sada taj utjecaj formalno preuzima MOL. Možemo se zapitati hoće li se išta suštinski promijeniti u političkom balansu, odnosno hoće li vlasti RS-a sada jednako podržavati MOL-ovo širenje", pita se Hadžić.
