Papa Franjo pozvao je u nedjelju na kraj sukoba u cijelom svijetu u uskrsnoj poruci Urbi te Orbi, čini se da se obratio ruskom narodu da potraži istinu o ruskoj invaziji na Ukrajinu te je apelirao na dijalog Izraelaca i Palestinaca nakon nedavnog nasilja.
Papa Franjo predvodio je svečanu misu na Uskrs na sunčanom Trgu svetog Petra nakon što ga je u petak hladno vrijeme natjeralo da preskoči misu na otvorenom, što je bila mjera opreza pošto je bio hospitaliziran zbog bronhitisa krajem ožujka, prenosi Hina.
Nizozemska je donirala tepih od 38.000 cvjetova koji je prekrio trg za najvažniji i najradosniji datum u crkvenom liturgijskom kalendaru - obilježavanje Isusova uskrsnuća od mrtvih. Počasne postrojbe vatikanske Švicarske garde i talijanske karabinjerske policije stajale su mirno u svojim svečanim odorama.
Tradicionalna pompa
No tradicionalna pompa i sveto pjevanje tada su ustupili mjesto suvremenoj stvarnosti. Papa Franjo se popeo na središnji balkon bazilike svetog Petra kako bi uputio svoju poruku i blagoslov Gradu i svijetu (Urbi et Orbi) i obratio se okupljenima. Vatikan je procijenio da je došlo oko 100.000 ljudi.
S istog mjesta gdje se prvi put ukazao svijetu kao papa u noći svog izbora 2013. godine, 86-godišnji Franjo govorio je o "tami i mraku u koje se, prečesto, uvlači naš svijet" i molio se Bogu za mir.
"Pomozite voljenom ukrajinskom narodu na njegovom putu prema miru i prolijte svjetlo Uskrsa na narod Rusije", rekao je.
Od ruske invazije na Ukrajinu u veljači prošle godine, papa Franjo je barem dvaput tjedno govorio o Ukrajini i njezinom narodu kao o "mučenicima", a ruske postupke opisivao kao "agresiju" i "zvjerstva".
U nedjelju je zamolio Boga da "utješi ranjene i sve one koji su izgubili voljene zbog rata i omogući da se zatvorenici zdravi vrate svojim obiteljima". "Otvorite srca cijele međunarodne zajednice kako bi se okončao ovaj rat i svi sukobi i krvoprolića u našem svijetu", rekao je.
Kao i svakog Uskrsa, Franjo je pozvao na mir na Bliskom istoku, a njegov je poziv postao hitniji zbog nedavnog nasilja u Jeruzalemu i prekograničnom razmjenom vatre što obuhvaća Izrael, Libanon i Siriju.
"Na ovaj dan, Gospodine, povjeravamo ti grad Jeruzalem, prvog svjedoka tvoga uskrsnuća. Izražavam duboku zabrinutost zbog napada proteklih nekoliko dana koji ugrožavaju željenu klimu povjerenja i uzajamnog poštovanja, potrebnog da se obnovi dijalog Izraelaca i Palestinaca, kako bi mir zavladao u svetom gradu i cijeloj regiji", rekao je.
Izraelsko-palestinske napetosti naglo su porasle nakon prošlotjednog upada izraelske policije u džamiju Al-Aksu u Jeruzalemu, što je izazvalo bijes diljem arapskog svijeta.
Problematična područja
Između mise i čitanja poruke, papa Franjo se vozio u papamobilu po trgu i niz glavni bulevar koji vodi do rijeke Tiber kako bi ga moglo vidjeti više ljudi.
Franjo je u svojoj poruci spomenuo i nestabilnost u Libanonu. Izrazio je nadu da bi "mučenički narod Rohindža" u Mjanmaru "mogao naići na pravdu" i pozvao na dodatnu pomoć žrtvama potresa koji su ubili gotovo 56.000 ljudi u Turskoj i Siriji u veljači.
U dijelu poruke u kojemu je spomenuo Nikaragvu, papa Franjo je zamolio Boga da se "sjeti svih koji su spriječeni slobodno i javno ispovijedati svoju vjeru".
Odnosi vlade i Katoličke crkve u Nikaragvi duboko su zategnuti. Vlada, koja je obustavila diplomatske odnose s Vatikanom, zabranila je ove godine procesije Velikog tjedna na otvorenom.
Papa Franjo predvodio je svečanu misu na Uskrs na sunčanom Trgu svetog Petra nakon što ga je u petak hladno vrijeme natjeralo da preskoči misu na otvorenom, što je bila mjera opreza pošto je bio hospitaliziran zbog bronhitisa krajem ožujka, prenosi Hina.
Nizozemska je donirala tepih od 38.000 cvjetova koji je prekrio trg za najvažniji i najradosniji datum u crkvenom liturgijskom kalendaru - obilježavanje Isusova uskrsnuća od mrtvih. Počasne postrojbe vatikanske Švicarske garde i talijanske karabinjerske policije stajale su mirno u svojim svečanim odorama.
Tradicionalna pompa
No tradicionalna pompa i sveto pjevanje tada su ustupili mjesto suvremenoj stvarnosti. Papa Franjo se popeo na središnji balkon bazilike svetog Petra kako bi uputio svoju poruku i blagoslov Gradu i svijetu (Urbi et Orbi) i obratio se okupljenima. Vatikan je procijenio da je došlo oko 100.000 ljudi.
S istog mjesta gdje se prvi put ukazao svijetu kao papa u noći svog izbora 2013. godine, 86-godišnji Franjo govorio je o "tami i mraku u koje se, prečesto, uvlači naš svijet" i molio se Bogu za mir.
"Pomozite voljenom ukrajinskom narodu na njegovom putu prema miru i prolijte svjetlo Uskrsa na narod Rusije", rekao je.
Od ruske invazije na Ukrajinu u veljači prošle godine, papa Franjo je barem dvaput tjedno govorio o Ukrajini i njezinom narodu kao o "mučenicima", a ruske postupke opisivao kao "agresiju" i "zvjerstva".
U nedjelju je zamolio Boga da "utješi ranjene i sve one koji su izgubili voljene zbog rata i omogući da se zatvorenici zdravi vrate svojim obiteljima". "Otvorite srca cijele međunarodne zajednice kako bi se okončao ovaj rat i svi sukobi i krvoprolića u našem svijetu", rekao je.
Kao i svakog Uskrsa, Franjo je pozvao na mir na Bliskom istoku, a njegov je poziv postao hitniji zbog nedavnog nasilja u Jeruzalemu i prekograničnom razmjenom vatre što obuhvaća Izrael, Libanon i Siriju.
"Na ovaj dan, Gospodine, povjeravamo ti grad Jeruzalem, prvog svjedoka tvoga uskrsnuća. Izražavam duboku zabrinutost zbog napada proteklih nekoliko dana koji ugrožavaju željenu klimu povjerenja i uzajamnog poštovanja, potrebnog da se obnovi dijalog Izraelaca i Palestinaca, kako bi mir zavladao u svetom gradu i cijeloj regiji", rekao je.
Izraelsko-palestinske napetosti naglo su porasle nakon prošlotjednog upada izraelske policije u džamiju Al-Aksu u Jeruzalemu, što je izazvalo bijes diljem arapskog svijeta.
Problematična područja
Između mise i čitanja poruke, papa Franjo se vozio u papamobilu po trgu i niz glavni bulevar koji vodi do rijeke Tiber kako bi ga moglo vidjeti više ljudi.
Franjo je u svojoj poruci spomenuo i nestabilnost u Libanonu. Izrazio je nadu da bi "mučenički narod Rohindža" u Mjanmaru "mogao naići na pravdu" i pozvao na dodatnu pomoć žrtvama potresa koji su ubili gotovo 56.000 ljudi u Turskoj i Siriji u veljači.
U dijelu poruke u kojemu je spomenuo Nikaragvu, papa Franjo je zamolio Boga da se "sjeti svih koji su spriječeni slobodno i javno ispovijedati svoju vjeru".
Odnosi vlade i Katoličke crkve u Nikaragvi duboko su zategnuti. Vlada, koja je obustavila diplomatske odnose s Vatikanom, zabranila je ove godine procesije Velikog tjedna na otvorenom.
