Svijet proizvodi više od dvije milijarde tona otpada svake godine, što je dovoljno da se popuni 800.000 olimpijskih bazena.
Najviše smeća po glavi stanovnika pravi Amerika. Amerikanci prave tri puta više smeća od ostalih. Najviše bacaju plastiku i hranu, a kada je pitanju reciklaža, Amerika zaostaje za drugim zemljama, jer samo 35 posto čvrstog otpada uspijeva se ponovno iskoristiti.
Najefikasniji u ponovnom korištenju čvrstog otpada je Njemačka, koja uspijeva da reciklira 68 posto materijala. Istraživanje je provela kompanija Verisk Maplecroft koja je specijalizirana za globalne rizike. Kompanija je razvila dva nova indeksa o otpadu - stvaranje i reciklaža.
U istraživanju su korišteni javno dostupni podaci, kao i akademska istraživanja kako bi se dobila slika o tome kako se zemlje nose sa zagađenjem, posebno od plastike. Indeks stvaranja komunalnog čvrstog otpada po glavi stanovnika pokazuje da ga najviše čine plastika, hrana i opasni materijali.
Komunalni čvrsti otpad prikupljaju lokalne službe iz stambenih jedinica i institucija. Dok svijet proizvodi 2,1 milijardu tona komunalnog čvrstog otpada svake godine, samo 16 posto se reciklira, dok 46 posto odlaže na neodrživ način, prenosi B92.
Kina i Indija čine više od 36 posto svjetske populacije i prave 27 posto otpada, pokazuje istraživanje. U Americi se po glavi stanovnika proizvodi 773 kilograma otpada. To dokazuje da je njihova proizvodnja tri puta veća nego u Kini i Etiopiji.
Ujedno, ovi podaci pokazuju i da je Amerika jedina razvijena zemlja koja pravi toliko otpada, a ne uspijeva da ga reciklira. Nizozemska, Švicarska, Francuska i Njemačka se također nalaze na listi. Velika Britanija je 14 na listi i ona godišnje generira 482 kilograma otpada iz svakog domaćinstva.
Jedan od autora istraživanja kaže da Amerika nema balans u odnosu količine stvorenog i recikliranog otpada. "U odnosu na primanja građana, reciklaža se slabo radi", kaže Neil Smith. Dodaje da je reciklaža u Americi pitanje politike i infrastrukture.
"Mislim da od istraživanja do istraživanja zaključujemo da infrastruktura u Americi ne pruža mogućnost reciklaža", kaže Will Nichols iz Veriks Maplecrofta. Mnogo američkog otpada, koji se ne može otpremiti u Kinu se spaljuje, jer ne postoji drugačiji način, tvrdi on.
Zabrana izvoza otpada u Kinu, Tajland, Vijetnam i Maleziju mijenja svjetsku dinamiku. Kada je filipinska vlada vratila 69 kontejnera iz Kanade, došlo je do problema, jer azijske zemlje ne žele da budu deponije. Srednja klasa sve više brine zbog zagađenja, a u Kina ovu situaciju rješava brže od drugih zbog političke situacije.
Najviše smeća po glavi stanovnika pravi Amerika. Amerikanci prave tri puta više smeća od ostalih. Najviše bacaju plastiku i hranu, a kada je pitanju reciklaža, Amerika zaostaje za drugim zemljama, jer samo 35 posto čvrstog otpada uspijeva se ponovno iskoristiti.
Najefikasniji u ponovnom korištenju čvrstog otpada je Njemačka, koja uspijeva da reciklira 68 posto materijala. Istraživanje je provela kompanija Verisk Maplecroft koja je specijalizirana za globalne rizike. Kompanija je razvila dva nova indeksa o otpadu - stvaranje i reciklaža.
U istraživanju su korišteni javno dostupni podaci, kao i akademska istraživanja kako bi se dobila slika o tome kako se zemlje nose sa zagađenjem, posebno od plastike. Indeks stvaranja komunalnog čvrstog otpada po glavi stanovnika pokazuje da ga najviše čine plastika, hrana i opasni materijali.
Komunalni čvrsti otpad prikupljaju lokalne službe iz stambenih jedinica i institucija. Dok svijet proizvodi 2,1 milijardu tona komunalnog čvrstog otpada svake godine, samo 16 posto se reciklira, dok 46 posto odlaže na neodrživ način, prenosi B92.
Kina i Indija čine više od 36 posto svjetske populacije i prave 27 posto otpada, pokazuje istraživanje. U Americi se po glavi stanovnika proizvodi 773 kilograma otpada. To dokazuje da je njihova proizvodnja tri puta veća nego u Kini i Etiopiji.
Ujedno, ovi podaci pokazuju i da je Amerika jedina razvijena zemlja koja pravi toliko otpada, a ne uspijeva da ga reciklira. Nizozemska, Švicarska, Francuska i Njemačka se također nalaze na listi. Velika Britanija je 14 na listi i ona godišnje generira 482 kilograma otpada iz svakog domaćinstva.
Jedan od autora istraživanja kaže da Amerika nema balans u odnosu količine stvorenog i recikliranog otpada. "U odnosu na primanja građana, reciklaža se slabo radi", kaže Neil Smith. Dodaje da je reciklaža u Americi pitanje politike i infrastrukture.
"Mislim da od istraživanja do istraživanja zaključujemo da infrastruktura u Americi ne pruža mogućnost reciklaža", kaže Will Nichols iz Veriks Maplecrofta. Mnogo američkog otpada, koji se ne može otpremiti u Kinu se spaljuje, jer ne postoji drugačiji način, tvrdi on.
Zabrana izvoza otpada u Kinu, Tajland, Vijetnam i Maleziju mijenja svjetsku dinamiku. Kada je filipinska vlada vratila 69 kontejnera iz Kanade, došlo je do problema, jer azijske zemlje ne žele da budu deponije. Srednja klasa sve više brine zbog zagađenja, a u Kina ovu situaciju rješava brže od drugih zbog političke situacije.
