U prvom tromjesečju 2022. godine na portalu MojPosao.ba objavljeno je više od 3.700 oglasa za posao i više od 8.600 radnih mjesta, a najveći broj oglasa bio je vezan za IT industriju te ugostiteljstvo i turizam gdje se tražio radnik više.
Ako se ovi podaci usporede s istim razdobljem iz 2020. i 2019. godine tržište rada se oporavilo i potražnja za radnicima vratila se na pretpandemijsku razinu, ocijenili su na ovom portalu.
Na tih 8.600 pozicija ove se godine prijavilo više od 100.000 kandidata što također predstavlja rast u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu. Osim što je zabilježen rast oglasa za posao, podaci govore i o izmjenama strukture najpopularnijih zanimanja u Bosni i Hercegovini, javlja Fena. Tako je prema podacima s kojima raspolaže ovaj portal najveći broj oglasa za posao vezan za IT industriju, ugostiteljstvo i turizam te zdravstveni sektor.
Dodaju i da je u posljednje vrijeme u oglasima za posao porastao broj onih koji nude opciju rada od kuće, i to ne samo u sjedištu kompanije. Veliku ekspanziju nakon pandemije, navode na portalu, doživjela su zanimanja kao što operateri u call centrima jer je porasla potreba građana da što više stvari obavljaju online i putem telefonskih poziva. Zanimanja iz oblasti turizma i ugostiteljstva postala su također tražena i popularna tijekom cijele godine, a ne samo sezonski kao što je to prije bio slučaj, navode.
Također, primjetan je i rast oglasa kad su u pitanju ljudski resursi, kako na asistentskim tako i na rukovodećim položajima u različitim industrijama. Potreba za zanatskim poslovima također postoji, ali je u isto vrijeme upravo taj kadar u deficitu jer je smanjen interes onih koji žele biti zanatlije, kao i zbog odlaska tog kadra u inozemstvo, navodi MojPosao.ba.
Tako je primjerice pozicija IT direktora plaćena s 3.805 KM, IT arhitekti 3.083, IT managera 2.609 KM itd. Kada su u pitanju pak najlošije plaćeni poslovi u BiH, na prvim mjestima su obućari sa 633 KM, šivači 643 KM, čistači 668 KM i radnici u osiguranju 674 KM. Slijede ih zaposleni u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane s prosjekom 713 KM, građevinarstvu sa 770 i administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima s 820 KM itd.
Podsjetimo da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Bosni i Hercegovini u prvom tromjesečju 2022. godine iznosila 1.065 KM. Najviše prosječne neto plaće u prethodnom tromjesečju su bile u financijskoj i djelatnosti osiguranja s 1.629 KM, proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji s 1.585 KM i sektoru informacija i komunikacija s 1.529 KM.
Nezahvalno bi međutim bilo govoriti o razlikama u visini plaće i porediti Bosnu i Hercegovinu s njemačkim sustavom jer standardi nisu isti. No, ukupno prosječna neto plaća u slučajno odabranim zemljama, primjerice u Srbiji, iznosi 1.524 KM, u Hrvatskoj 1.910 KM, Rumuniji 1.171 KM i Bugarskoj 2.087 KM.
Dnevnik.ba
Ako se ovi podaci usporede s istim razdobljem iz 2020. i 2019. godine tržište rada se oporavilo i potražnja za radnicima vratila se na pretpandemijsku razinu, ocijenili su na ovom portalu.
Na tih 8.600 pozicija ove se godine prijavilo više od 100.000 kandidata što također predstavlja rast u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu. Osim što je zabilježen rast oglasa za posao, podaci govore i o izmjenama strukture najpopularnijih zanimanja u Bosni i Hercegovini, javlja Fena. Tako je prema podacima s kojima raspolaže ovaj portal najveći broj oglasa za posao vezan za IT industriju, ugostiteljstvo i turizam te zdravstveni sektor.
Dodaju i da je u posljednje vrijeme u oglasima za posao porastao broj onih koji nude opciju rada od kuće, i to ne samo u sjedištu kompanije. Veliku ekspanziju nakon pandemije, navode na portalu, doživjela su zanimanja kao što operateri u call centrima jer je porasla potreba građana da što više stvari obavljaju online i putem telefonskih poziva. Zanimanja iz oblasti turizma i ugostiteljstva postala su također tražena i popularna tijekom cijele godine, a ne samo sezonski kao što je to prije bio slučaj, navode.
Također, primjetan je i rast oglasa kad su u pitanju ljudski resursi, kako na asistentskim tako i na rukovodećim položajima u različitim industrijama. Potreba za zanatskim poslovima također postoji, ali je u isto vrijeme upravo taj kadar u deficitu jer je smanjen interes onih koji žele biti zanatlije, kao i zbog odlaska tog kadra u inozemstvo, navodi MojPosao.ba.
Tako je primjerice pozicija IT direktora plaćena s 3.805 KM, IT arhitekti 3.083, IT managera 2.609 KM itd. Kada su u pitanju pak najlošije plaćeni poslovi u BiH, na prvim mjestima su obućari sa 633 KM, šivači 643 KM, čistači 668 KM i radnici u osiguranju 674 KM. Slijede ih zaposleni u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane s prosjekom 713 KM, građevinarstvu sa 770 i administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima s 820 KM itd.
Podsjetimo da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Bosni i Hercegovini u prvom tromjesečju 2022. godine iznosila 1.065 KM. Najviše prosječne neto plaće u prethodnom tromjesečju su bile u financijskoj i djelatnosti osiguranja s 1.629 KM, proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji s 1.585 KM i sektoru informacija i komunikacija s 1.529 KM.
Nezahvalno bi međutim bilo govoriti o razlikama u visini plaće i porediti Bosnu i Hercegovinu s njemačkim sustavom jer standardi nisu isti. No, ukupno prosječna neto plaća u slučajno odabranim zemljama, primjerice u Srbiji, iznosi 1.524 KM, u Hrvatskoj 1.910 KM, Rumuniji 1.171 KM i Bugarskoj 2.087 KM.
Dnevnik.ba
