Sjevernoatlantska meridijanska obrtajuća struja (eng. Atlantic meridional overturning circulation, ili AMOC) glavna je morska struja Atlantika.
Njezin su dio Floridska i Golfska struja, a u Zemljinom ekosustavu ima vrlo bitnu ulogu. Ona prenosi toplinsku energiju iz tropskih zemljopisnih širina i južne polutke u sjeverni Atlantski ocean, odakle se toplina prenosi u atmosferu – tako da promjene u AMOC-u imaju velik utjecaj na klimu na Zemlji.
I kad pomislimo da smo s klimom već značajno i sami "zabrljali" te je uništili pretjeranim ispuštanjem stakleničkih plinova, doznajemo i kako AMOC tijekom posljednjeg stoljeća značajno usporava. Najnovije istraživanje, objavljeno ovoga tjedna u časopisu Nature Geoscience, objedinilo je više načina mjerenja snage strujanja AMOC-a i došlo do zanimljivih zaključaka.
Znanstvenici su uzeli relevantne povijesne podatke, od temperature oceana pa do promjena na morskom dnu, i primijenili na njih statističku analizu. Rezultat – 9 od 11 vremenskih serija podataka pokazuje jasan trend, odnosno da je AMOC najslabiji u zadnjih tisuću godina. To potvrđuju i izravna mjerenja snage AMOC-a koja se provode od 2004. godine.
Povijesni podaci pokazuju i da je slabljenje ove struje reakcija na antropogeno globalno zatopljenje, što znači da smo usporavanje AMOC-a također sami prouzročili.
U slučaju da se nastavi, usporavanje glavne sjevernoatlantske morske struje moglo bi imati za posljedicu dolazak novog ledenog doba na sjevernoj Zemljinoj polutci – kao što se događalo više puta u povijesti našeg planeta, javlja Bug.
AMOC neki smatraju i "Ahilovom petom" Zemljine klime, jer je upravo njezino zaustavljanje i pokretanje povezano s ledenim dobima u prošlosti.
Scenarij naglog zaustavljanja ove struje bilo je i okosnica radnje popularnog holivudskog filma klimatske katastrofe "Dan poslije sutra", redatelja Rolanda Emmericha iz 2004. godine, pa je AMOC tako već dobio svoje mjesto u popularnoj kulturi.
Znanstvenici ne misle da bi se događaji iz tog filma mogli dogoditi u stvarnom svijetu u dogledno vrijeme, ali svakako su zabrinuti zbog trenda usporavanja morskog strujanja u Atlantiku. Ono što bi moglo spriječiti nagli nastanak ledenog doba su – ironično – staklenički plinovi koji uzrokuju zagrijavanje atmosfere.
Ipak usporavanje AMOC-a od "samo" 15%, kakvo je sada zabilježeno, ima značajne posljedice na promjene temperaturnih uzoraka Atlantika, morski ekosustav i izlov ribe.
Do kraja stoljeća ovaj bi pad strujanja mogao biti od 34% do čak 45%, i mogao bi biti blizu "točke bez povratka" – kada bi uzrokovao nestabilnost u klimatskom sustavu, ekstremne vremenske nepogode, toplinske valove u Europi te podizanje razine Atlantika.
Njezin su dio Floridska i Golfska struja, a u Zemljinom ekosustavu ima vrlo bitnu ulogu. Ona prenosi toplinsku energiju iz tropskih zemljopisnih širina i južne polutke u sjeverni Atlantski ocean, odakle se toplina prenosi u atmosferu – tako da promjene u AMOC-u imaju velik utjecaj na klimu na Zemlji.
I kad pomislimo da smo s klimom već značajno i sami "zabrljali" te je uništili pretjeranim ispuštanjem stakleničkih plinova, doznajemo i kako AMOC tijekom posljednjeg stoljeća značajno usporava. Najnovije istraživanje, objavljeno ovoga tjedna u časopisu Nature Geoscience, objedinilo je više načina mjerenja snage strujanja AMOC-a i došlo do zanimljivih zaključaka.
Znanstvenici su uzeli relevantne povijesne podatke, od temperature oceana pa do promjena na morskom dnu, i primijenili na njih statističku analizu. Rezultat – 9 od 11 vremenskih serija podataka pokazuje jasan trend, odnosno da je AMOC najslabiji u zadnjih tisuću godina. To potvrđuju i izravna mjerenja snage AMOC-a koja se provode od 2004. godine.
Povijesni podaci pokazuju i da je slabljenje ove struje reakcija na antropogeno globalno zatopljenje, što znači da smo usporavanje AMOC-a također sami prouzročili.
U slučaju da se nastavi, usporavanje glavne sjevernoatlantske morske struje moglo bi imati za posljedicu dolazak novog ledenog doba na sjevernoj Zemljinoj polutci – kao što se događalo više puta u povijesti našeg planeta, javlja Bug.
AMOC neki smatraju i "Ahilovom petom" Zemljine klime, jer je upravo njezino zaustavljanje i pokretanje povezano s ledenim dobima u prošlosti.
Scenarij naglog zaustavljanja ove struje bilo je i okosnica radnje popularnog holivudskog filma klimatske katastrofe "Dan poslije sutra", redatelja Rolanda Emmericha iz 2004. godine, pa je AMOC tako već dobio svoje mjesto u popularnoj kulturi.
Znanstvenici ne misle da bi se događaji iz tog filma mogli dogoditi u stvarnom svijetu u dogledno vrijeme, ali svakako su zabrinuti zbog trenda usporavanja morskog strujanja u Atlantiku. Ono što bi moglo spriječiti nagli nastanak ledenog doba su – ironično – staklenički plinovi koji uzrokuju zagrijavanje atmosfere.
Ipak usporavanje AMOC-a od "samo" 15%, kakvo je sada zabilježeno, ima značajne posljedice na promjene temperaturnih uzoraka Atlantika, morski ekosustav i izlov ribe.
Do kraja stoljeća ovaj bi pad strujanja mogao biti od 34% do čak 45%, i mogao bi biti blizu "točke bez povratka" – kada bi uzrokovao nestabilnost u klimatskom sustavu, ekstremne vremenske nepogode, toplinske valove u Europi te podizanje razine Atlantika.
