Građani uglavnom ne znaju za kakve se sve potrebe izdvaja novac od gospodarstva ove države. Jedna od tih nepoznanica se odnosi na parafiskalne namete, piše Patria.
Prema okvirnim proračunima poslodavaca u oba entiteta, blizu milijardu KM parafiskalni nameti uzmu od gospodarstva BiH. Republiku Srpsku parafiskalni nameti koštaju 190 milijuna KM, bez jednako velikih lokalnih parafiskalnih nameta u ovom entitetu.
Za sada Vlada Federacije ne izlazi u javnost s registrom parafiskalnih nameta. Prema nekim dosadašnjim istraživanjima ukupno u BiH ima preko 200 različitih parafiskalna nameta. Na razini Federacije govori se o 68 parafiskalnih nameta. Vlada je polovinom prosinca prošle godine obećala da će u najskorijem roku završiti registar parafiskalnih nameta. Zatražili smo mišljenje od direktora Udruženja poslodavaca FBiH Mladena Pandurevića o registru i redukciji ovih nameta, ali on o tome nije želio govoriti.
Patrijin neimenovani izvor, upućen u ovaj problem, kaže da registar parafiskalanih nameta još nije završen, niti je objavljena informacija o progresu.
„Registar se čak niti ne izrađuje u resornom ministarstvu već u sklopu projekta FAR (Projekt reforme fiskalnog sektora) kojeg financira USAID, a nadležnim vlastima bit će dat na raspolaganje pripremljeni registar. Informacije kojima raspolažem govore da je registar za razinu BiH, entiteta i županija odavno pripremljen, ali iz nepoznatih razloga se ne objavljuje, iako je taj registar i obveza iz Reformske agende."
„Bilo je mnogo rasprava i najava redukcije parafisklanih nameta, moratorija na pojavu novih. Ali vlade u BiH do sada nisu donijele nijednu konačnu odluku koja bi značila ili brojčanu ili administrativnu ili financijsku redukciju parafiskalnih opterećenja. Čak naprotiv, zbog proračunskih dubioza na sve strane, i dalje se pojavljuju novi nameti, što je potpuno suprotno najavama o rasterećenju gospodarstva i poboljšanju poslovnog ambijenta", upozorava izvor.
Prema relevantnim istraživanjima, opterećenje poslodavaca u BiH je najveće u regiji, a među najvećim u Europi i iznosi 72,2 posto. Na svaku isplaćenu marku državi se mora platiti 72 feninga. Sa svim parafiskalnim nametima na nižim razinama, u ovisnosti od županija ili općina poslodavci moraju isplatiti čak 90 feininga na jednu isplaćenu marku plaće.
Posebna priča o parafiksalnim nametima tiče se problema s investitorima.
Vlada Federacije mora ponuditi Registar parafiskalnih nameta i model redukcije i racionalizacije ovih opterećenja gospodarstva. To će označiti i početak administrativne reforme i uvod u onaj daleko osjetljiviji posao za Reformsku agendu, a to je reforma javne uprave.
Prema okvirnim proračunima poslodavaca u oba entiteta, blizu milijardu KM parafiskalni nameti uzmu od gospodarstva BiH. Republiku Srpsku parafiskalni nameti koštaju 190 milijuna KM, bez jednako velikih lokalnih parafiskalnih nameta u ovom entitetu.
Za sada Vlada Federacije ne izlazi u javnost s registrom parafiskalnih nameta. Prema nekim dosadašnjim istraživanjima ukupno u BiH ima preko 200 različitih parafiskalna nameta. Na razini Federacije govori se o 68 parafiskalnih nameta. Vlada je polovinom prosinca prošle godine obećala da će u najskorijem roku završiti registar parafiskalnih nameta. Zatražili smo mišljenje od direktora Udruženja poslodavaca FBiH Mladena Pandurevića o registru i redukciji ovih nameta, ali on o tome nije želio govoriti.
Patrijin neimenovani izvor, upućen u ovaj problem, kaže da registar parafiskalanih nameta još nije završen, niti je objavljena informacija o progresu.
„Registar se čak niti ne izrađuje u resornom ministarstvu već u sklopu projekta FAR (Projekt reforme fiskalnog sektora) kojeg financira USAID, a nadležnim vlastima bit će dat na raspolaganje pripremljeni registar. Informacije kojima raspolažem govore da je registar za razinu BiH, entiteta i županija odavno pripremljen, ali iz nepoznatih razloga se ne objavljuje, iako je taj registar i obveza iz Reformske agende."
„Bilo je mnogo rasprava i najava redukcije parafisklanih nameta, moratorija na pojavu novih. Ali vlade u BiH do sada nisu donijele nijednu konačnu odluku koja bi značila ili brojčanu ili administrativnu ili financijsku redukciju parafiskalnih opterećenja. Čak naprotiv, zbog proračunskih dubioza na sve strane, i dalje se pojavljuju novi nameti, što je potpuno suprotno najavama o rasterećenju gospodarstva i poboljšanju poslovnog ambijenta", upozorava izvor.
Prema relevantnim istraživanjima, opterećenje poslodavaca u BiH je najveće u regiji, a među najvećim u Europi i iznosi 72,2 posto. Na svaku isplaćenu marku državi se mora platiti 72 feninga. Sa svim parafiskalnim nametima na nižim razinama, u ovisnosti od županija ili općina poslodavci moraju isplatiti čak 90 feininga na jednu isplaćenu marku plaće.
Posebna priča o parafiksalnim nametima tiče se problema s investitorima.
Vlada Federacije mora ponuditi Registar parafiskalnih nameta i model redukcije i racionalizacije ovih opterećenja gospodarstva. To će označiti i početak administrativne reforme i uvod u onaj daleko osjetljiviji posao za Reformsku agendu, a to je reforma javne uprave.
