Najmanje 13 ljudi poginulo je od posljedica oluje Eunice koja je u petak i subotu poharala Europu, 'udarivši' na neke njezine dijelove vrlo snažnim vjetrovima koji su rušili stabla, ostavljajući za sobom prometnice u kaosu i noseći krhotine raznih predmeta zrakom.
Zahvatila je dijelove Velike Britanije, Irske, Nizozemske, Belgije, Njemačke i Poljske, objavile su hitne službe tih zemalja, prenosi Hina.
Paralizirani
Prema tim službama u subotu su se njihovi pripadnici svojski trudili da ponovno uspostave opskrbu električnom energijom u stotinama tisuća britanskih domova.
Eunice je nastala u središnjem Atlantiku, a prema Europi ju je odnijela struja s Azorskog otočja, podaci su britanske meteorološke službe.
Britanski operateri vlakova na vrijeme su pozvali stanovnike da ne putuju. Vozni redovi su u kaosu, a većina cestovnih mreža je zatvorena otkako je Eunice u Englesku 'donijela' najsnažniji udar vjetra dosad evidentiran u toj zemlji - 196 km/h.
Paralizirana je i željeznička mreža u Nizozemskoj, a međunarodne usluge Eurostara iz Britanije i Thalysa iz Francuske prekinute su zbog oštećenja nadzemnih dalekovoda.
I u Francuskoj je bez električne energije ostalo oko 75.000 domaćinstava, a veći dio zemlje suočen je s prekidom željezničkog prometa.
Bez struje
Nestankom električne energije najgore je pogođena Velika Britanija. Ondje je bez struje ostalo gotovo 400.000 domova. Ovakvo se nevrijeme ne pamti još od 16. listopada 1987., kada je Britaniju i sjevernu Francusku pogodila 'Velika oluja'.
Met Office, britanska meteorološka služba, u subotu je izdala manje snažno "žuto upozorenje" o vjetru za veći dio južne obale Engleske i Južnog Walesa, uz napomenu da bi vjetar i dalje "mogao ometati napore hitnih službi za oporavak zemlje od posljedica oluje Eunice".
Znanstvenici su rekli da su i oluja iz 1987. i Eunice nastale kao posljedice rijetko viđenoga meteorološkog fenomena koji nastaje zbog neuobičajenog sraza atmosferskih sustava nad Atlantikom, koji su u petak ojačali.
Trajekti preko Kanala, najprometnijega brodskog puta na svijetu, obustavljeni su prije nego što je engleska luka Dover ponovno otvorena za plovila u petak poslijepodne.
550 hitnih poziva u dva sata
Londonske ulice su u vrijeme kada je u uobičajenim okolnostima ondje najveća gužva, osobito nakon popuštanja mjera poslije pandemije, u petak bile gotovo u potpunosti puste jer su mnogi stanovnici glavnoga britanskog grada poslušali vladin savjet da ostanu kod kuće.
Stotine letova otkazane su ili su odgođene u londonskim zračnim lukama Heathrow i Gatwick, ali i u amsterdamskoj zračnoj luci Schiphol. Jedna od sjevernoeuropskih zemljama koje su osjetile razornu snagu oluje Eunice je i Nizozemska.
Londonska vatrogasna brigada je prijavila čak 550 hitnih poziva građana u nešto više od dva sata.
Istodobno je služba za pomoć na cestama RAC izvijestila da je primila neuobičajeno malo poziva s glavnih britanskih cesta i prometnica, što je dokaz da su vozači "ozbiljno shvatili savjete i upozorenja o tomu da zbog vremenskih nepogoda ne kreću na put".
Stručnjaci kažu kako se učestalost i intenzitet oluja ne treba nužno povezivati s klimatskim promjenama.
Oni vjeruju da će se "poplave koje će nastati kao posljedica olujnih udara i obilnih oborina pogoršati kada nas ovakve rijetke, iznenadne oluje pogode u još toplijem svijetu".
Zahvatila je dijelove Velike Britanije, Irske, Nizozemske, Belgije, Njemačke i Poljske, objavile su hitne službe tih zemalja, prenosi Hina.
Paralizirani
Prema tim službama u subotu su se njihovi pripadnici svojski trudili da ponovno uspostave opskrbu električnom energijom u stotinama tisuća britanskih domova.
Eunice je nastala u središnjem Atlantiku, a prema Europi ju je odnijela struja s Azorskog otočja, podaci su britanske meteorološke službe.
Britanski operateri vlakova na vrijeme su pozvali stanovnike da ne putuju. Vozni redovi su u kaosu, a većina cestovnih mreža je zatvorena otkako je Eunice u Englesku 'donijela' najsnažniji udar vjetra dosad evidentiran u toj zemlji - 196 km/h.
Paralizirana je i željeznička mreža u Nizozemskoj, a međunarodne usluge Eurostara iz Britanije i Thalysa iz Francuske prekinute su zbog oštećenja nadzemnih dalekovoda.
I u Francuskoj je bez električne energije ostalo oko 75.000 domaćinstava, a veći dio zemlje suočen je s prekidom željezničkog prometa.
Bez struje
Nestankom električne energije najgore je pogođena Velika Britanija. Ondje je bez struje ostalo gotovo 400.000 domova. Ovakvo se nevrijeme ne pamti još od 16. listopada 1987., kada je Britaniju i sjevernu Francusku pogodila 'Velika oluja'.
Met Office, britanska meteorološka služba, u subotu je izdala manje snažno "žuto upozorenje" o vjetru za veći dio južne obale Engleske i Južnog Walesa, uz napomenu da bi vjetar i dalje "mogao ometati napore hitnih službi za oporavak zemlje od posljedica oluje Eunice".
Znanstvenici su rekli da su i oluja iz 1987. i Eunice nastale kao posljedice rijetko viđenoga meteorološkog fenomena koji nastaje zbog neuobičajenog sraza atmosferskih sustava nad Atlantikom, koji su u petak ojačali.
Trajekti preko Kanala, najprometnijega brodskog puta na svijetu, obustavljeni su prije nego što je engleska luka Dover ponovno otvorena za plovila u petak poslijepodne.
550 hitnih poziva u dva sata
Londonske ulice su u vrijeme kada je u uobičajenim okolnostima ondje najveća gužva, osobito nakon popuštanja mjera poslije pandemije, u petak bile gotovo u potpunosti puste jer su mnogi stanovnici glavnoga britanskog grada poslušali vladin savjet da ostanu kod kuće.
Stotine letova otkazane su ili su odgođene u londonskim zračnim lukama Heathrow i Gatwick, ali i u amsterdamskoj zračnoj luci Schiphol. Jedna od sjevernoeuropskih zemljama koje su osjetile razornu snagu oluje Eunice je i Nizozemska.
Londonska vatrogasna brigada je prijavila čak 550 hitnih poziva građana u nešto više od dva sata.
Istodobno je služba za pomoć na cestama RAC izvijestila da je primila neuobičajeno malo poziva s glavnih britanskih cesta i prometnica, što je dokaz da su vozači "ozbiljno shvatili savjete i upozorenja o tomu da zbog vremenskih nepogoda ne kreću na put".
Stručnjaci kažu kako se učestalost i intenzitet oluja ne treba nužno povezivati s klimatskim promjenama.
Oni vjeruju da će se "poplave koje će nastati kao posljedica olujnih udara i obilnih oborina pogoršati kada nas ovakve rijetke, iznenadne oluje pogode u još toplijem svijetu".
